Meša Selimović svojim remek-djelom “Derviš i smrt” stvara jednu od najznačajnijih književnih priča u povijesti jugoslavenske književnosti. Ovaj filozofski roman iz 1966. godine prati unutarnju borbu derviša Ahmeda Nurudina kroz složenu mrežu političkih intriga i osobnih preispitivanja.
“Derviš i smrt” je egzistencijalistički roman koji kroz glavnog junaka Ahmeda Nurudina istražuje teme pravde, vlasti i morala. Djelo se odvija u osmanskoj Bosni 17. stoljeća i prati derviša čiji se život mijenja nakon što mu vlast pogubi brata.
Kroz bogatu narativnu strukturu i duboku psihološku analizu likova, Selimović otvara vrata u svijet gdje se susreću islamska mistika i univerzalna ljudska pitanja o životu, smrti i smislu postojanja. Njegov pristup temi čini ovo djelo bezvremenim klasikom koji i danas intrigira čitatelje diljem svijeta.
Uvod u lektiru
Roman “Derviš i smrt” predstavlja vrhunsko književno ostvarenje koje istražuje složene teme ljudske egzistencije kroz priču o dervišu Ahmedu Nurudinu. Radnja se odvija u osmanskoj Bosni 17. stoljeća gdje glavni protagonist proživljava duboku unutarnju borbu.
Autor
Meša Selimović (1910-1982) je rođen u Tuzli gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1934. godine. Njegovo životno iskustvo tijekom Drugog svjetskog rata, kada mu je brat strijeljan bez suđenja, značajno je utjecalo na tematiku romana “Derviš i smrt”. Selimović je radio kao profesor, umjetnički direktor “Bosna filma” te kao urednik izdavačke kuće.
| Ključne činjenice o autoru | |
|---|---|
| Godina rođenja | 1910. |
| Mjesto rođenja | Tuzla |
| Obrazovanje | Filozofski fakultet u Beogradu |
| Godina smrti | 1982. |
| Značajna djela | Derviš i smrt, Tvrđava, Sjećanja |
Žanr i književna vrsta
“Derviš i smrt” pripada žanru psihološkog romana s elementima povijesnog romana. Djelo kombinira:
- Egzistencijalističku filozofiju kroz preispitivanje smisla života
- Povijesnu podlogu osmanske Bosne
- Psihološku analizu glavnog lika
- Elemente islamske mistike i sufizma
- Društvenu kritiku kroz alegorijski prikaz vlasti
Književna struktura romana temelji se na ispovjednom obliku gdje glavni lik Ahmed Nurudin pripovijeda u prvom licu. Tekst je podijeljen na devet poglavlja uokvirenih citatima iz Kur’ana koji najavljuju tematiku svakog dijela.
Mjesto i vrijeme
Roman “Derviš i smrt” smješten je u bosansku kasabu tijekom 18. stoljeća pod osmanskom vlašću. Specifičnost vremenske i prostorne pozadine romana predstavlja ključni element koji oblikuje atmosferu i kontekst radnje.
Prostorni okvir djela:
- Radnja se odvija u tipičnoj bosanskoj kasabi
- Tekija kao središnje mjesto zbivanja
- Gradski ambijent pod osmanskom upravom
- Čaršija kao mjesto društvenih zbivanja
Vremenski okvir djela:
- Period osmanske vladavine u Bosni
- stoljeće kao povijesni kontekst
- Vrijeme strogih društvenih normi
- Era snažnog utjecaja islamske kulture
| Aspekt | Detalji |
|---|---|
| Glavni prostor | Bosanska kasaba |
| Povijesno razdoblje | 18. stoljeće |
| Državno uređenje | Osmanska uprava |
| Kulturni kontekst | Islamska tradicija |
Prostorno-vremenska komponenta romana stvara autentičnu sliku osmanskog doba u Bosni. Selimović kroz prikaz kasabe 18. stoljeća gradi vjerodostojnu pozadinu za razvoj psihološke drame glavnog lika. Atmosfera zatvorene sredine pod strogom vjerskom i političkom kontrolom pojačava unutarnji sukob derviša Ahmeda Nurudina.
Tema i ideja djela
Roman “Derviš i smrt” istražuje kompleksne filozofske teme kroz prizmu unutarnje borbe glavnog lika. Selimović majstorski isprepliće egzistencijalna pitanja s društveno-političkom kritikom osmanskog doba.
Glavna tema
Centralna tema romana je potraga za smislom života kroz iskustva derviša Ahmeda Nurudina. Njegova unutarnja borba započinje nakon nepravednog hapšenja brata Haruna te se produbljuje kroz filozofska preispitivanja vlastite egzistencije. Nurudinovo putovanje od pobožnog derviša do skeptičnog kadije ocrtava transformaciju čovjeka suočenog s nepravdom sistema.
Sporedne teme
- Smrt i prolaznost: Motiv smrti prožima cijeli roman kroz Nurudinova razmišljanja o prolaznosti života
- Vlast i korupcija: Prikaz manipulacije moći u osmanskom društvu te moralne dezintegracije pojedinca
- Vjerske sumnje: Sukob između dogmatske vjere i osobnog preispitivanja religijskih uvjerenja
- Pravda i nepravda: Konfrontacija ideala pravde s realnošću društvenog sistema
Ideja djela
Temeljna ideja romana leži u prikazu čovjekove transformacije kroz suočavanje s nepravdom. Selimović kroz lik Ahmeda Nurudina pokazuje kako ideali pojedinca mogu biti poljuljani pred stvarnošću društvenog sistema. Djelo propituje granice između dobra i zla te relativnost moralnih vrijednosti.
Motivi i simboli povezani s temom
| Motiv/Simbol | Značenje |
|---|---|
| Tekija | Simbol duhovnog utočišta i izolacije |
| Tvrđava | Reprezentacija moći i autoriteta |
| Krug | Cikličnost života i ponavljanje sudbine |
| Kasaba | Mikrokozmos društvenih odnosa |
Ovi elementi grade složenu mrežu značenja koja podupire glavne tematske preokupacije romana. Svaki simbol doprinosi dubljem razumijevanju Nurudinove unutarnje borbe i društvenih okolnosti koje ga okružuju.
Kompozicija djela
Roman “Derviš i smrt” strukturiran je kao kompleksno književno djelo podijeljeno u dva glavna dijela, gdje prvi dio sadrži devet a drugi sedam poglavlja. Svako poglavlje započinje citatom iz Kurana koji služi kao filozofska poveznica s radnjom.
Uvod
Priča započinje predstavljanjem glavnog lika Ahmeda Nurudina, četrdesetogodišnjeg derviša i šeika tekije mevlevijskog reda. Čitatelj upoznaje njegov unutarnji svijet kroz ispovjedni ton pripovijedanja u prvom licu. Nurudinova početna pozicija stabilnog vjerskog službenika postupno se narušava kroz događaje koji slijede.
Zaplet
Središnji sukob romana razvija se nakon što vlasti uhapse Nurudinovog brata Haruna bez jasnog objašnjenja. Nurudin pokušava saznati istinu o bratovom hapšenju, što ga uvlači u složenu mrežu političkih intriga. Njegova potraga za pravdom postupno transformira njegov odnos prema vjeri i autoritetu.
Vrhunac
Nurudinova transformacija doseže vrhunac kada postaje kadija, preuzimajući poziciju moći protiv koje se prethodno borio. Ova promjena predstavlja ključni trenutak u romanu gdje se sukobljavaju njegove moralne vrijednosti s novostečenom političkom moći. Unutarnji konflikt se pojačava kroz suočavanje s vlastitim postupcima.
Rasplet
Nakon što postaje dio sistema protiv kojeg se borio, Nurudin doživljava tragičnu sudbinu. Njegova transformacija od pobožnog derviša do skeptičnog kadije završava u krugu nasilja. Prijateljstva se pretvaraju u izdaje a nekadašnji protivnici postaju saveznici.
Zaključak
Kompozicijska struktura romana zatvara se u krug, gdje završetak reflektira početak ali s izmijenjenom perspektivom. Nurudinova sudbina postaje ogledalo sistema protiv kojeg se borio. Selimović koristi ovu cikličnu strukturu kako bi naglasio univerzalnost tema pravde, vlasti i moralne transformacije.
Kratki sadržaj
Roman “Derviš i smrt” prati život derviša Ahmeda Nurudina, četrdesetogodišnjeg šeika mevlevijskog reda. Radnja se odvija kroz dva dijela s ukupno 16 poglavlja, gdje svako započinje citatom iz Kurana.
Ahmed Nurudin živi mirnim životom u tekiji sve dok njegova pozicija nije uzdrmana iznenadnim hapšenjem njegovog brata Haruna. Ovaj događaj pokreće lavinu unutarnjih preispitivanja i vanjskih sukoba:
- Potraga za istinom: Nurudin se upušta u borbu protiv sistema pokušavajući otkriti razloge bratovog hapšenja
- Unutarnji konflikt: Njegovo vjerovanje u pravdu i red počinje se raspadati pred stvarnošću političkih intriga
- Transformacija: Od pobožnog derviša pretvara se u skeptičnog kadiju koji propituje sve svoje dotadašnje vrijednosti
Radnja kulminira Nurudinovim imenovanjem za kadiju, poziciju koja ga stavlja u središte sistema protiv kojeg se borio. Kroz njegovo putovanje pratimo:
| Faza | Karakteristika |
|---|---|
| Početak | Pobožni derviš vjeran dogmama |
| Sredina | Čovjek koji sumnja i preispituje |
| Kraj | Skeptični kadija u moralnoj krizi |
Glavni lik se kroz roman suočava s temeljnim pitanjima o smislu života, pravdi, vlasti i smrti. Njegova osobna tragedija pretvara se u univerzalnu priču o transformaciji čovjeka suočenog s nepravdom sistema.
Redoslijed događaja
U početku romana Ahmed Nurudin vodi miran život šeika u tekiji, gdje njegova svakodnevica teče predvidljivim ritmom molitve i duhovnog vodstva. Svako poglavlje romana započinje ajetom iz Kur’ana koji suptilno najavljuje događaje koji slijede.
Ključni događaji se odvijaju sljedećim redoslijedom:
- Početna harmonija
- Ahmed Nurudin obavlja dužnosti šeika mevlevijskog reda
- Život u tekiji teče mirno i predvidljivo
- Duhovni autoritet uživa poštovanje zajednice
- Prekretnica
- Iznenadno hapšenje brata Haruna
- Politički motivi hapšenja ostaju nejasni
- Prvi znakovi narušavanja Nurudinova unutarnjeg mira
- Potraga za istinom
- Susreti s predstavnicima vlasti
- Razgovor s muftijom bez konkretnih rezultata
- Upozorenje nepoznatog čovjeka tijekom šetnje
- Suočavanje s opasnostima daljnjeg istraživanja
Kronologija događaja pokazuje postepenu transformaciju glavnog lika od mirnog derviša do čovjeka koji preispituje autoritet vlasti. Svaki novi događaj produbljuje Nurudinovu unutarnju krizu te ga tjera na preispitivanje dotadašnjih uvjerenja.
Susreti s različitim predstavnicima vlasti otkrivaju složenu mrežu političkih intriga. Nurudinovi pokušaji da pomogne bratu nailaze na zid šutnje te ga suočavaju s mračnom stranom sistema kojem je dotad vjerovao.
Analiza likova
Kompleksnost likova u romanu “Derviš i smrt” očituje se kroz njihove višeslojne karaktere i međusobne odnose koji pokreću radnju djela. Svaki lik nosi vlastitu simboliku i doprinosi razvoju glavne tematske linije romana.
Glavni likovi
Derviš Ahmed Nurudin predstavlja središnju figuru romana – četrdesetogodišnji šejh tekije koji prolazi kroz duboku transformaciju. Na početku romana utjelovljuje čovjeka čvrstih vjerskih uvjerenja i moralnih načela, no nakon bratovog hapšenja njegova se osobnost drastično mijenja. Kroz unutarnje monologe i postupke otkriva složenost svoje ličnosti koja balansira između vjerskih načela i osobne pravde.
Hasan djeluje kao Nurudinov antipod – svjetovni čovjek sklon hedonizmu i slobodnom životu. Njihovo prijateljstvo predstavlja jednu od ključnih okosnica romana, koja završava tragično kad Nurudin žrtvuje Hasana radi vlastitih ciljeva. Harun, Nurudinov brat, iako fizički malo prisutan u romanu, služi kao katalizator koji pokreće glavnu radnju i Nurudinovu transformaciju.
Sporedni likovi
Mula Jusuf predstavlja tipičnog predstavnika vjerskog establišmenta, dok kadija i muselim utjelovljuju državnu vlast i političke manipulacije. Mladi hadži-Sinanudin simbolizira Nurudinovu mladost i izgubljenu nevinost, a Ishak pokazuje kako vlast mijenja ljude.
| Lik | Uloga | Simbolika |
|---|---|---|
| Mula Jusuf | Vjerski službenik | Licemjerje sustava |
| Hadži-Sinanudin | Mladi derviš | Izgubljena nevinost |
| Ishak | Trgovac | Korumpiranost vlasti |
Odnosi između likova
Međusobni odnosi likova grade složenu mrežu koja reflektira društvene i političke prilike osmanske Bosne. Nurudinov odnos s Hasanom prolazi put od dubokog prijateljstva do izdaje, simbolizirajući moralno propadanje glavnog lika. Odnos prema bratu Harunu pokazuje Nurudinovu transformaciju od pasivnog promatrača do aktivnog sudionika u borbi protiv nepravde.
Interakcije s predstavnicima vlasti razotkrivaju složenost političkih odnosa i manipulacija, dok odnosi unutar tekije ilustriraju hijerarhiju i pravila vjerskog života. Posebno je značajan Nurudinov odnos s hadži-Sinanudinom koji služi kao ogledalo njegove prošlosti.
Stil i jezik djela
Roman “Derviš i smrt” odlikuje se iznimno bogatim jezičnim izrazom i jedinstvenim stilom pripovijedanja. Selimovićev jezik istovremeno je precizan i poetičan, što omogućava duboku psihološku analizu likova te stvara poseban umjetnički doživljaj.
Stilske figure i izražajna sredstva
Selimović maestralno koristi brojne stilske figure za pojačavanje emocionalnog i psihološkog učinka. Metafore poput “tvrđave vlasti” i “kruga života” nose višestruka značenja kroz cijeli roman. Simbolika se očituje u ponavljajućim motivima: tekija predstavlja duhovni mir, tvrđava moć sistema, a kasaba mikrosliku društva. Alegorije se koriste za prikaz složenih filozofskih ideja kroz jednostavne slike iz svakodnevnog života.
Narativne tehnike
Pripovijedanje se odvija kroz intimnu ispovijest glavnog lika u prvom licu, što stvara snažnu povezanost s čitateljem. Unutarnji monolozi Ahmeda Nurudina dominiraju narativom, otkrivajući njegova najdublja promišljanja i dvojbe. Retrospektivno pripovijedanje isprepliće se sa sadašnjim trenutkom, stvarajući složenu mrežu sjećanja i trenutnih događaja.
Ton i atmosfera
Atmosfera romana prožeta je tjeskobom i unutarnjim previranjima glavnog lika. Ton pripovijedanja kreće se od kontemplativnog u dijelovima vjerskog promišljanja do napetog u trenucima političkih intriga. Selimović gradi mračnu atmosferu kroz opise kasabe, noćne prizore i susrete u sjenovitim prostorima tekije, što pojačava osjećaj neizvjesnosti i straha koji prožima djelo.
| Stilski elementi | Primjeri u romanu |
|---|---|
| Glavni stilski postupci | Introspektivnost, autobiografičnost |
| Dominantne figure | Metafora, simboli, alegorija |
| Narativni pristup | Ich-forma, unutarnji monolog |
| Atmosferski elementi | Tjeskoba, napetost, kontemplacija |
Simbolika i motivi
Simbolika i motivi u romanu “Derviš i smrt” čine složenu mrežu značenja koja produbljuje filozofsku i psihološku dimenziju djela. Kroz pažljivo odabrane simbole i motive, Selimović gradi višeslojnu pripovijest koja istražuje unutarnje sukobe glavnog lika.
Simboli u djelu
Simbolički elementi u romanu grade duboku mrežu značenja koja nadilazi doslovno tumačenje teksta:
- Tekija predstavlja duhovni prostor zaštite koji se transformira u simbol izolacije kada Ahmed Nurudin zaključava vrata
- Vrata simboliziraju granicu između duhovnog i svjetovnog života te prelazak iz jednog stanja svijesti u drugo
- Prozor služi kao okvir kroz koji Nurudin promatra svijet označavajući njegovu distanciranost od stvarnosti
- Krug simbolizira cikličnost života i ponavljanje sudbine kroz generacije
- Tvrđava predstavlja moć vlasti i sistem protiv kojeg se glavni lik bori
Motivi
Ključni motivi koji se ponavljaju kroz roman stvaraju tematsku povezanost:
- Smrt kao stalni pratitelj ljudskog života
- Pravda i nepravda u društvenom sistemu
- Sumnja koja razara vjerska uvjerenja
- Vlast kao izvor moralne korupcije
- Samoća i otuđenost pojedinca
- Strah od promjene i nepoznatog
Alegorija i metafora
- Putovanje kroz kasabu alegorijski predstavlja Nurudinovo unutarnje putovanje
- Zatvoreni prostor tekije metaforički prikazuje ograničenost ljudskog uma
- Mračne ulice kasabe simboliziraju moralnu tamu društva
- Odnos svjetla i tame metaforički prikazuje borbu između dobra i zla
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Roman “Derviš i smrt” odvija se u specifičnom povijesnom trenutku osmanske vladavine u Bosni tijekom 18. stoljeća. Ovaj vremenski okvir predstavlja razdoblje snažne otomanske administracije gdje se isprepliću vjerski, politički i društveni elementi.
Povijesno-političke prilike
Otomanska vladavina u Bosni tijekom 18. stoljeća karakterizirana je složenom administrativnom strukturom:
- Kadije kao glavni nositelji sudske vlasti
- Muselimi kao izvršni upravitelji područja
- Muftije kao vjerski autoriteti
- Derviški redovi kao duhovni centri
Društvena hijerarhija
Društvena struktura osmanske Bosne bila je strogo hijerarhijski uređena:
| Društveni sloj | Funkcija | Utjecaj |
|---|---|---|
| Vjerska elita | Tumačenje vjerskih zakona | Visok |
| Administrativna elita | Upravljanje područjem | Dominantan |
| Derviški redovi | Duhovni život | Umjeren |
| Običan puk | Trgovina i zanatstvo | Ograničen |
Glavni lik Ahmed Nurudin, kao šejh mevlevijskog reda, pripada vjerskoj eliti ali se suočava s ograničenjima svoje pozicije u dodiru s korumpiranim sistemom vlasti. Njegova borba za pravdu tijekom potrage za spasom nepravedno zatvorenog brata razotkriva duboke pukotine u društvenom poretku osmanske Bosne.
Tekija kao duhovno središte predstavlja mikrokozmos širih društvenih odnosa gdje se prelamaju vjerski propisi s političkim realnostima. Kroz Nurudinovu transformaciju od pobožnog derviša do skeptičnog promatrača sistema, Selimović ocrtava složene odnose moći u osmanskom društvu.
Interpretacija i kritički osvrt
Selimovićev roman obrađuje složene egzistencijalne teme kroz višeslojnu narativnu strukturu. Glavni lik Ahmed Nurudin prolazi kroz duboku transformaciju dok se suočava s nepravdom sistema, što rezultira njegovim preobražajem od pobožnog derviša do skeptičnog kadije.
Filozofska dimenzija
Roman istražuje fundamentalna pitanja ljudske egzistencije kroz prizmu islamske misli. Svako poglavlje započinje citatom iz Kurana koji služi kao filozofski okvir za razumijevanje Nurudinovih unutarnjih previranja. Selimović koristi bogatu simboliku:
- Tekija predstavlja duhovni mir i sigurnost
- Tvrđava simbolizira moć i autoritet vlasti
- Krug odražava cikličnost života i sudbine
- Kasaba funkcionira kao mikrokozmos društvenih odnosa
Psihološka analiza
Nurudinova psihološka transformacija odvija se kroz nekoliko ključnih faza:
- Početna sigurnost u vjerska uvjerenja
- Sumnja nakon bratovog hapšenja
- Unutarnji konflikt između dužnosti i pravde
- Moralno propadanje nakon preuzimanja pozicije kadije
Društveno-politički kontekst
Roman vjerno prikazuje kompleksnost osmanskog društvenog uređenja kroz:
| Društvena skupina | Uloga u romanu |
|---|---|
| Derviši | Predstavnici duhovne elite |
| Kadije | Nositelji svjetovne vlasti |
| Građani kasabe | Žrtve nepravednog sistema |
Selimovićeva kritika vlasti i društvenih institucija ostaje relevantna i danas, posebno u kontekstu borbe pojedinca protiv sistema i preispitivanja moralnih vrijednosti u suvremenoj političkoj stvarnosti.
Vlastiti dojam i refleksija
Roman “Derviš i smrt” ostavlja snažan dojam kroz majstorsku analizu ljudske psihe i moralne transformacije. Selimovićeva sposobnost da prikaže unutarnje borbe kroz lik Ahmeda Nurudina stvara duboku povezanost s čitateljem, potičući ga na vlastito preispitivanje moralnih vrijednosti.
Posebno je upečatljiv način na koji Selimović gradi napetost kroz postupnu transformaciju glavnog lika:
- Početna nevinost: Nurudinova izvorna predanost vjeri i tekiji
- Moralna dilema: Sukob između vjerskih uvjerenja i bratske ljubavi
- Unutarnji raspad: Postupno napuštanje idealističkih principa
- Konačna ironija: Preuzimanje uloge protiv koje se borio
Psihološka dubina romana očituje se kroz složene odnose moći i autoriteta:
| Aspekt | Simbolika | Značenje |
|---|---|---|
| Tekija | Duhovni mir | Sigurno utočište od vanjskog svijeta |
| Tvrđava | Politička moć | Simbol represivnog sistema |
| Kasaba | Društveni odnosi | Mikrokozmos ljudskih interakcija |
Selimovićev stil pisanja stvara atmosferu tjeskobe i neizvjesnosti kroz precizne opise unutarnjih previranja glavnog lika. Njegov pristup temi vlasti i morala ostaje aktualan i danas, posebno u kontekstu borbe pojedinca protiv sistema.
Čitatelj se kroz roman suočava s vlastitim moralnim dilemama, preispitujući granice između dobra i zla. Snaga djela leži u njegovoj sposobnosti da natjera čitatelja na duboko promišljanje o prirodi pravde, vlasti i ljudske prirode.
