Roman “Kratki izlet” Antuna Šoljana predstavlja jedno od najznačajnijih djela hrvatske književnosti koje kroz alegorijsko putovanje istražuje dubine ljudske egzistencije i identiteta. Kroz prizmu putovanja Istokom Istre skupina mladih intelektualaca traga za freskama i značenjem života.
“Kratki izlet” je postmodernistički roman objavljen 1965. godine koji prati grupu mladih arheologa i povjesničara umjetnosti u potrazi za srednjovjekovnim freskama u Istri. Djelo istražuje teme alijenacije, potrage za smislom i individualnog izbora kroz složenu alegorijsku strukturu.
Šoljanov pripovjedački stil kombinira elemente road romana s filozofskim promišljanjima stvarajući jedinstveno djelo koje i danas intrigira čitatelje svojom višeslojnošću i univerzalnim porukama o ljudskoj prirodi i društvu.
Uvod u lektiru
Roman “Kratki izlet” predstavlja značajno književno djelo koje kroz alegorijsko putovanje istražuje duboke egzistencijalne teme moderne Hrvatske. Radnja se odvija u Istri 1960-ih godina kroz prizmu skupine mladih intelektualaca.
Autor
Antun Šoljan (1932-1993) je jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika druge polovice 20. stoljeća. Njegov književni opus obuhvaća poeziju, prozu, eseje i prijevode. Kao pripadnik književnog kruga “krugovaša”, Šoljan je svojim djelima unosio moderne književne tendencije u hrvatsku književnost.
| Ključne informacije o autoru | |
|---|---|
| Rođenje | 1932., Beograd |
| Smrt | 1993., Zagreb |
| Obrazovanje | Filozofski fakultet u Zagrebu |
| Značajna djela | “Izdajice”, “Kratki izlet”, “Luka” |
Žanr i književna vrsta
“Kratki izlet” spada u žanr modernističkog romana s elementima road-romana i alegorije. Djelo kombinira:
- Egzistencijalističku problematiku kroz putopisnu formu
- Alegorijske elemente koji nose dublju društvenu kritiku
- Filozofska promišljanja o smislu života i umjetnosti
- Elemente društvene satire karakteristične za razdoblje 1960-ih
Književna struktura romana prati klasičnu formu putovanja s modernističkim odmakom, gdje fizičko putovanje postaje metafora za duhovno traganje protagonista.
Mjesto i vrijeme
Roman “Kratki izlet” smješten je u specifičnom geografskom i vremenskom kontekstu poslijeratne Istre. Radnja se odvija u unutrašnjosti istarskog poluotoka, prateći grupu mladih istraživača koji kreću u potragu za drevnim freskama i crkvama. Pod vodstvom karizmatičnog Roka, glavni likovi putuju kroz manja istarska mjesta i obalne gradove, stvarajući kontrast između primorskog i kontinentalnog dijela regije.
Geografske lokacije u romanu:
- Unutrašnjost Istre
- Obalni gradovi
- Ruralna naselja
- Srednjovjekovne crkve
- Napušteni putevi
Vremenski okvir romana smješten je u period nakon Drugog svjetskog rata, što dodatno obogaćuje kontekst njihove potrage. Poslijeratno razdoblje donosi posebnu atmosferu društvenih promjena i preispitivanja, što se odražava kroz putovanje glavnih likova. Roko i pripovjedač, zajedno s ostalim članovima grupe, predstavljaju novu generaciju intelektualaca koji pokušavaju povezati prošlost i sadašnjost kroz istraživanje kulturne baštine.
| Aspekt | Detalji |
|---|---|
| Glavni prostor | Istra |
| Vrijeme radnje | Poslijeratni period |
| Fokus istraživanja | Srednjovjekovne freske |
| Tip lokacija | Ruralna i urbana područja |
| Vodič grupe | Roko |
Tema i ideja djela
“Kratki izlet” Antuna Šoljana kroz alegorijsku priču istražuje egzistencijalnu krizu mladih intelektualaca u poslijeratnom razdoblju. Roman se bavi temom potrage za smislom života kroz fizičko i duhovno putovanje protagonista.
Glavna tema
Središnja tema romana je prikaz malodušnosti generacije koja se nalazi u procjepu između tradicije i modernizacije nakon Drugog svjetskog rata. Grupa mladih intelektualaca kreće na putovanje Istrom u potrazi za freskama, što postaje metafora za dublje traganje za vlastitim identitetom i svrhom. Njihova fizička potraga za umjetničkim djelima prerasta u simboličko putovanje kroz vlastite sumnje i strahove.
Sporedne teme
- Odnos pojedinca i društva: Likovi se bore s osjećajem otuđenosti i nepripadanja društvenom sustavu
- Mit i stvarnost: Rokov lik prelazi iz stvarne osobe u legendu među prijateljima
- Urbanizacija vs. tradicija: Kontrast između gradskog mentaliteta protagonista i ruralne Istre
- Prijateljstvo i izdaja: Dinamika međuljudskih odnosa unutar grupe tijekom putovanja
Ideja djela
Osnovna ideja romana je prikaz besmisla kolektivnih ideala i važnosti individualnog izbora. Šoljan kroz putovanje grupe mladih ljudi pokazuje kako svaki pojedinac mora sam pronaći svoj put i smisao, bez obzira na društvene pritiske i očekivanja.
Motivi i simboli povezani s temom
| Motiv | Simboličko značenje |
|---|---|
| Put | Potraga za smislom života |
| Freske | Kulturno nasljeđe i tradicija |
| Istra | Prostor između starog i novog |
| Roko | Vođa koji postaje mit |
| Gradić | Simbol nedostižnog cilja |
Kroz ove motive Šoljan gradi složenu mrežu značenja koja nadilazi osnovnu pripovjednu razinu i otvara prostor za višestruka tumačenja djela.
Kompozicija djela
Kompozicija romana “Kratki izlet” strukturirana je kao klasično pripovjedno djelo s jasno definiranim dijelovima koji prate kronološki razvoj događaja. Svaki dio donosi nove zaplete i razvija osnovnu ideju putovanja kao metafore za životno traganje.
Uvod
Priča započinje opisom skupine mladih intelektualaca koji se okupljaju oko ambicioznog projekta istraživanja srednjovjekovnih fresaka u Istri. Pripovjedač upoznaje čitatelje s glavnim likovima te posebno ističe karizmatičnog vođu Roka. Atmosfera je ispunjena mladenačkim optimizmom i željom za otkrivanjem nepoznatog.
Zaplet
Zaplet se gradi kroz putovanje istarskim krajolikom gdje grupa postupno gubi članove. Svako novo mjesto donosi nove izazove i komplikacije:
- Napuštanje članova grupe u različitim mjestima
- Kvarovi na autobusu
- Neuspješna potraga za freskama
- Međusobni sukobi i neslaganja oko smjera putovanja
Vrhunac
Kulminacija radnje događa se u napuštenom gradiću gdje pripovjedač i Roko ostaju sami. Dramatični vrhunac uključuje:
- Pronalazak tajanstvene crkve
- Rokovo misteriozno nestajanje
- Pripovjedačev susret s freskama
- Symboličko suočavanje s vlastitim identitetom
Rasplet
U raspletu pripovjedač sam napušta gradić i vraća se u civilizaciju. Njegovi pokušaji da kasnije pronađe mjesto gdje je vidio freske ostaju bezuspješni. Gradić kao da je nestao zajedno s Rokom i freskama.
Zaključak
Završni dio romana donosi pripovjedačevu spoznaju o uzaludnosti potrage i prihvaćanje individualnog puta. Struktura se zatvara povratkom na početnu točku ali s izmijenjenom perspektivom glavnog lika.
- Postupno osipanje grupe
- Sve veću izoliranost likova
- Rast mističnosti događaja
- Promjenu pripovjedačeve perspektive
Kratki sadržaj
Roman započinje predstavljanjem karizmatičnog lika Roka kroz oči pripovjedača. Roko, pripovjedačev prijatelj iz srednjoškolskih dana, organizira ekspediciju u Istru s ciljem pronalaska i proučavanja srednjovjekovnih fresaka.
Ekspediciju čini grupa studenata kojima je više stalo do hedonističkih užitaka nego do akademskog istraživanja. Njihove aktivnosti uključuju:
- Degustacije lokalnih istarskih vina
- Obilazak tradicionalnih konoba
- Filozofske rasprave na livadama
- Spontana lutanja istarskim krajolikom
Ključni preokret u radnji događa se pred kraj putovanja kada Roko odluči voditi grupu do tajanstvene Gradine. U tom trenutku dolazi do raskola – većina članova ekspedicije odustaje od daljnjeg puta. Samo Roko i pripovjedač ustrajno nastavljaju prema cilju.
| Faza putovanja | Broj sudionika | Lokacija |
|---|---|---|
| Početak | Cijela grupa | Polazište u Istri |
| Sredina | Dio grupe | Istarske konobe |
| Kraj | Roko i pripovjedač | Gradina |
Na kraju putovanja, dvojica preostalih članova ekspedicije pronalaze ruševine stare crkve. Tamo susreću misterioznog fratra koji čuva ostatke povijesnog lokaliteta, čime njihova potraga dobiva neočekivan epilog.
Redoslijed događaja
Radnja romana odvija se kroz tri ključne faze putovanja koje otkrivaju postepeno osipanje grupe mladih intelektualaca.
Početak ekspedicije započinje okupljanjem grupe entuzijasta pod vodstvom karizmatičnog Roka. Među članovima ekspedicije nalaze se pripovjedač (mladi novinar), Petar, Vladimir, Ivan, Ofelije i drugi, a njihov cilj je pronaći vrijedne srednjovjekovne freske na području Istre.
Putovanje autobusom predstavlja prvu prekretnicu u romanu. Nakon 60 kilometara vožnje kroz pusti istarski krajolik, autobus se kvari što dovodi do prvog raskola u grupi:
| Grupa | Odluka |
|---|---|
| Prva polovica | Ostaje kod pokvarenog autobusa |
| Druga polovica | Nastavlja put pješice |
Susreti na putu donose daljnje osipanje grupe kroz dvije značajne epizode:
- U pustom gradiću grupa susreće tri žene na prozoru, nakon čega Petar odlučuje napustiti ekspediciju
- U staroj krčmi susreću neobičnog starca koji im nudi hranu i vino, što rezultira time da Vladimir, pod utjecajem alkohola, odlučuje ostati
Svaki od ovih događaja predstavlja simboličku točku na putovanju gdje članovi grupe donose individualne odluke o napuštanju zajedničke potrage, demonstrirajući kako kolektivni cilj postupno gubi na važnosti pred osobnim izborima pojedinaca.
Analiza likova
Roman “Kratki izlet” gradi složenu mrežu likova kroz koje Šoljan istražuje različite aspekte ljudske prirode i društvenih odnosa. Karakterizacija likova razvija se postupno kroz njihove interakcije i odluke tijekom putovanja.
Glavni likovi
Roko je karizmatični vođa ekspedicije koji svojom energijom i entuzijazmom privlači ljude oko sebe. Njegova osobnost kombinira:
- Snažnu karizmu i sposobnost uvjeravanja drugih
- Prevrtljivost i egocentričnost u odnosima
- Autoritet koji proizlazi iz njegove odlučnosti
- Manipulativnost pri korištenju drugih za vlastite ciljeve
Ante kao pripovjedač predstavlja glas kroz koji pratimo radnju romana. Njegove karakteristike uključuju:
- Objektivno promatranje događaja iz novinarske perspektive
- Postupno uključivanje u radnju kao aktivni sudionik
- Skepticizam prema Rokovim motivima
- Analitički pristup situacijama i likovima
Sporedni likovi
Petar, Vladimir i Ivan predstavljaju različite arhetipove mladih intelektualaca:
- Petar napušta grupu nakon susreta s tri žene
- Vladimir ostaje u krčmi, zaveden vinom i hranom
- Ivan pokazuje najmanje otpora grupnom pritisku
Ofelije su skupina studentica koje:
- Unose element mladenačke bezbrižnosti
- Predstavljaju kontrast ozbiljnosti akademske potrage
- Doprinose atmosferi hedonizma tijekom putovanja
Odnosi između likova
| Odnos | Karakteristike |
|---|---|
| Roko – Ante | Kompleksan odnos povjerenja i sumnje |
| Grupa – Roko | Mješavina divljenja i kritičkog preispitivanja |
| Članovi grupe | Postupno slabljenje međusobnih veza |
| Pojedinci – Kolektiv | Napetost između osobnih želja i grupnih ciljeva |
Stil i jezik djela
Roman “Kratki izlet” Antuna Šoljana karakterizira urban nekolokvijalan jezik s izraženim utjecajem Hemingwayevog stila pisanja. Autorova jezična ekonomičnost i preciznost izraza stvaraju jedinstvenu atmosferu koja omogućuje čitatelju dublje razumijevanje kompleksnosti djela.
Stilske figure i izražajna sredstva
Šoljan gradi složenu mrežu stilskih figura kroz:
- Monološku retrospekciju koja prenosi unutarnja stanja likova
- Alegorijske prikaze kroz opise krajolika koji zrcale psihološka stanja protagonista
- Simboličke elemente poput likova Ofelija koje predstavljaju arhetipske ženske uloge
- Metaforičke opise putovanja kao potrage za identitetom
Narativne tehnike
Roman koristi specifične pripovjedačke postupke:
- Devetnaest poglavlja strukturiranih kroz monološku retrospekciju
- Izmjenu pripovjednih perspektiva između sadašnjosti i prošlosti
- Postupno razotkrivanje događaja kroz sjećanja pripovjedača
- Isprepletanje stvarnih i simboličkih razina pripovijedanja
Ton i atmosfera
Djelo održava konstantnu napetost kroz:
- Urbani jezik koji stvara kontrast s ruralnim istarskim ambijentom
- Ironijski odmak pripovjedača prema događajima koje opisuje
- Atmosferu neizvjesnosti pojačanu opisima pustog krajolika
- Minimalističke dijaloge koji naglašavaju otuđenost među likovima
Napomena: Podaci su preuzeti iz navedenog konteksta i književne analize djela.
Simbolika i motivi
Roman “Kratki izlet” kroz svoju naizgled jednostavnu strukturu nosi više slojeva značenja koji se manifestiraju kroz različite simbole motiva i alegorijske elemente. Šoljan kroz pažljivo odabrane motive gradi kompleksnu mrežu značenja koja nadilazi osnovnu pripovjednu razinu.
Simboli u djelu
Simbolika u romanu manifestira se kroz nekoliko ključnih elemenata:
- Put/Izlet – predstavlja potragu za identitetom društva u poslijeratnom razdoblju
- Freske – simboliziraju kulturno nasljeđe i vezu s prošlošću
- Gradina – simbol nedostižnog cilja i ideala
- Autobus – simbolizira kolektivni put koji se raspada
- Istarski krajolik – predstavlja pustoš i izgubljenost generacije
Motivi
Središnji motivi koji se provlače kroz djelo:
- Potraga – fizičko i duhovno traganje likova za smislom
- Malodušnost – prikazuje generaciju koja se ne uklapa u društveno uređenje
- Putovanje – predstavlja životni put i odrastanje
- Otuđenost – izražava se kroz postupno osipanje grupe
- Razočaranje – manifestira se kroz neuspjeh pronalaska fresaka
Alegorija i metafora
- Putovanje kao metafora životnog puta
- Traženje fresaka kao simbol potrage za višim smislom
- Osipanje grupe kao prikaz raspada kolektivnih ideala
- Gradina kao metafora nedostižnih društvenih ciljeva
- Lik Roka kao alegorijska figura vođe koji ne uspijeva ostvariti svoj cilj
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Roman “Kratki izlet” nastao je 1965. godine u specifičnom povijesnom trenutku poslijeratne Jugoslavije. Razdoblje šezdesetih godina 20. stoljeća obilježeno je značajnim društvenim promjenama, modernizacijom društva i preispitivanjem tradicionalnih vrijednosti. Šoljan smješta radnju u Istru, područje koje je nakon Drugog svjetskog rata doživjelo dramatične demografske i kulturne promjene.
Društveni kontekst romana odražava stanje mladih intelektualaca u socijalističkom društvu:
- Otuđenost od službenih društvenih vrijednosti
- Skepticizam prema kolektivnim idealima
- Potraga za individualnim identitetom
- Sukob između tradicije i modernizacije
- Generacijski jaz između ratne i poslijeratne generacije
| Aspekt | Karakteristike |
|---|---|
| Povijesno razdoblje | Poslijeratna Jugoslavija 1960-ih |
| Društveni sloj | Mladi intelektualci |
| Geografski prostor | Unutrašnjost Istre |
| Kulturni elementi | Srednjovjekovne freske, tradicijska arhitektura |
Kulturni kontekst romana manifestira se kroz višeslojnu simboliku potrage za freskama. Srednjovjekovne freske predstavljaju kulturno nasljeđe koje nova generacija pokušava očuvati i razumjeti. Istarski krajolik postaje metafora za duhovnu pustoš generacije koja traži vlastiti smisao između socijalističke sadašnjosti i povijesnog nasljeđa.
Roman propituje odnos pojedinca prema kolektivu kroz prizmu kulturnog identiteta. Šoljan koristi motiv putovanja kao sredstvo istraživanja složenih odnosa između:
- Osobne i kolektivne povijesti
- Kulturnog nasljeđa i moderne alijenacije
- Urbanog i ruralnog mentaliteta
- Umjetnosti i društvene stvarnosti
Kroz alegorijsku strukturu putovanja, roman kritički sagledava društvene i kulturne promjene poslijeratnog razdoblja. Grupa mladih intelektualaca simbolizira generaciju u potrazi za autentičnim vrijednostima u vremenu ubrzane modernizacije i društvenih previranja.
Interpretacija i kritički osvrt
“Kratki izlet” predstavlja višeslojno književno djelo koje otvara brojne mogućnosti za interpretaciju i kritičku analizu. Kroz alegorijsku strukturu putovanja roman izražava duboku društvenu kritiku poslijeratnog razdoblja.
Alegorijska razina djela manifestira se kroz nekoliko ključnih elemenata:
- Putovanje kao metafora životne potrage
- Freske kao simbol kulturnog nasljeđa
- Gradina kao simbol nedostižnog ideala
- Osipanje grupe kao prikaz individualnih izbora
Društvena kritika u romanu očituje se kroz:
- Prikaz generacijskog jaza
- Kritiku kolektivnih ideala
- Preispitivanje modernizacije društva
- Odnos prema kulturnoj baštini
Šoljanov pripovjedački postupak gradi složenu mrežu značenja kroz:
- Ironijski odmak pripovjedača
- Minimalističke dijaloge
- Urbani jezik i stil
- Postupno razotkrivanje događaja
Roman posebno naglašava egzistencijalističke teme:
- Otuđenost pojedinca
- Potraga za autentičnim vrijednostima
- Sukob individualnog i kolektivnog
- Besmisao nametnutih društvenih ciljeva
Kroz dihotomiju između tradicionalnog i modernog, “Kratki izlet” postavlja bitna pitanja o identitetu, pripadnosti i smislu života u kontekstu društvenih promjena. Kritičari posebno ističu Šoljanovu vještinu u stvaranju univerzalne poruke kroz specifičan lokalni kontekst Istre.
| Kritički aspekti | Interpretativni elementi |
|---|---|
| Društvena kritika | Alegorija putovanja |
| Egzistencijalna pitanja | Simbolika fresaka |
| Generacijski sukob | Motiv potrage |
| Kulturno nasljeđe | Ironijski odmak |
Vlastiti dojam i refleksija
“Kratki izlet” otkriva se kao iznimno slojevito književno djelo koje kroz naizgled jednostavnu priču o putovanju grupe mladih intelektualaca stvara kompleksnu alegoriju života. Šoljanov roman izaziva snažne emocionalne reakcije kroz nekoliko ključnih aspekata:
Simbolička razina djela posebno je upečatljiva kroz:
- Motiv putovanja kao metafore životnog traganja
- Freske koje predstavljaju kulturno nasljeđe u opasnosti od zaborava
- Postupno osipanje grupe kao prikaz individualnih životnih odluka
- Lik Roka kao simbola karizmatičnog vođe koji može zavesti mase
Društvena kritika izranja kroz nekoliko razina:
- Prikaz generacijskog jaza u poslijeratnom društvu
- Preispitivanje kolektivnih ideala nasuprot individualnim težnjama
- Kritiku modernizacije koja briše tragove prošlosti
- Otuđenost mladih intelektualaca od dominantnih društvenih vrijednosti
Posebno je fascinantna pripovjedačka tehnika koja stvara:
- Ironijski odmak od opisanih događaja
- Ekonomičnost izraza po uzoru na Hemingwaya
- Spoj urbanog jezika s arhaičnim elementima
- Suptilnu gradaciju napetosti kroz cijelo djelo
Roman ostavlja snažan dojam kroz svoju višeznačnost interpretacije:
- Kao društvena alegorija poslijeratnog razdoblja
- Kao egzistencijalistička potraga za smislom
- Kao kritika kolektivnih iluzija
- Kao prikaz sukoba tradicije i modernizacije
Šoljanov stil pisanja pokazuje izvanrednu vještinu u stvaranju atmosfere neizvjesnosti kroz precizne opise istarskog krajolika te psihološke portrete likova. Njegova sposobnost da kroz lokalni kontekst Istre progovori o univerzalnim temama čini “Kratki izlet” relevantnim i današnjim čitateljima.
