Na Udaru Bure Lektira – Kratki Sadržaj (Analiza)

Roman “Na udaru bure” Stjepana Tomaša prikazuje živopisnu priču o mladom dječaku koji se suočava s izazovima odrastanja u ratom pogođenoj Slavoniji. Kroz stranice ovog djela čitatelji prate emotivno putovanje glavnog lika dok pokušava razumjeti složenost svijeta oko sebe.

“Na udaru bure” je snažan antiratni roman koji kroz perspektivu dvanaestogodišnjeg dječaka Andrije prikazuje ratna zbivanja u Slavoniji tijekom 1991. godine. Djelo se bavi temama odrastanja, prijateljstva i suočavanja s teškom stvarnošću rata.

Tomaš vješto isprepliće elemente dječje nevinosti s ozbiljnošću ratnih događanja stvarajući dirljivo svjedočanstvo o tome kako rat utječe na najmlađe. Njegova pripovjedačka tehnika omogućuje čitateljima da dožive rat kroz nevine oči djeteta koje pokušava održati normalnost u nenormalnim okolnostima.

Uvod u lektiru

Roman “Na udaru bure” predstavlja snažno književno djelo koje se bavi ratnom tematikom kroz perspektivu mladog protagonista. Ovo djelo postalo je nezaobilazni dio hrvatske školske lektire zbog svoje edukativne vrijednosti i emotivnog prikaza ratnih zbivanja.

Autor

Stjepan Tomaš priznati je hrvatski književnik rođen 1947. godine u Novoj Bukovici kod Slatine. Njegov književni opus obuhvaća više od 20 objavljenih djela, među kojima se ističu romani za djecu i mlade. Tomaš je dobitnik nekoliko značajnih književnih nagrada:

• Nagrada “Grigor Vitez” (1997.)
• Nagrada “Mato Lovrak” (1992.)
• Nagrada “Josip i Ivan Kozarac” (1991.)

Žanr i književna vrsta

“Na udaru bure” pripada žanru ratnog romana s elementima bildungsromana. Književna struktura djela obuhvaća sljedeće karakteristike:

Posebnost ovog djela leži u kombinaciji realističnog prikaza ratnih zbivanja s elementima dječje percepcije svijeta. Tomaš koristi jednostavan i pristupačan stil pisanja koji omogućuje mladim čitateljima lakše razumijevanje složene ratne tematike.

Mjesto i vrijeme

Radnja romana “Na udaru bure” odvija se u Slavoniji tijekom 1991. godine, u jeku Domovinskog rata. Glavni lik Andrija živi u manjem slavonskom mjestu koje se nalazi na udaru ratnih zbivanja.

Vremenski okvir romana obuhvaća nekoliko ključnih mjeseci 1991. godine kada se ratna situacija u Slavoniji dramatično pogoršava:

• Ljeto 1991. – početak priče kad Andrija primjećuje prve znakove rata
• Jesen 1991. – intenziviranje sukoba u njegovom kraju
• Zima 1991. – vrhunac ratnih zbivanja u romanu

Prostorne odrednice u romanu uključuju:

• Andrijinu obiteljsku kuću
• Školsko dvorište kao mjesto susreta s prijateljima
• Sklonište gdje stanovnici pronalaze utočište
• Okolne ulice i kvartove zahvaćene ratom

Autor Stjepan Tomaš vjerno dočarava atmosferu ratom zahvaćenog slavonskog gradića kroz detaljan opis svakodnevice:

| Lokacija | Značaj u romanu |
|----------|----------------|
| Obiteljska kuća | Središte Andrijinog života i sigurnosti |
| Škola | Mjesto susreta s vršnjacima |
| Sklonište | Prostor gdje se odvijaju ključni događaji |
| Ulice | Svjedoče ratnoj stvarnosti |

Vrijeme radnje isprepliće se s stvarnim povijesnim događajima iz 1991. godine, što romanu daje dodatnu dokumentarističku vrijednost. Tomaš gradi napetost postupnim uvođenjem ratnih elemenata u mirnu svakodnevicu malog slavonskog mjesta, stvarajući snažan kontrast između predratnog i ratnog razdoblja.

Tema i ideja djela

Tomaš u romanu “Na udaru bure” progovara o teškim ratnim okolnostima kroz vizuru dječaka Andrije. Tematika djela isprepliće osobnu dramu glavnog lika s širim društvenim zbivanjima Domovinskog rata.

Glavna tema

Središnja tema romana je odrastanje u ratnim okolnostima. Kroz prizmu mladog Andrije pratimo kako rat naglo prekida bezbrižno djetinjstvo, mijenja svakodnevicu te prisiljava djecu na prerano sazrijevanje. Autor posebno naglašava kontrast između dječje nevinosti i brutalnosti ratne stvarnosti.

Sporedne teme

• Obiteljski odnosi – prikaz promjena u obiteljskoj dinamici tijekom ratnih zbivanja
• Prijateljstvo – važnost održavanja prijateljskih veza u teškim vremenima
• Gubitak nevinosti – suočavanje s okrutnošću stvarnog svijeta
• Domoljublje – buđenje nacionalne svijesti kroz ratna zbivanja
• Humanost – primjeri ljudske dobrote usred ratnog kaosa

Ideja djela

Osnovna ideja romana je prikaz utjecaja rata na najranjivije članove društva – djecu. Autor pokazuje kako ratne okolnosti prisiljavaju mlade ljude na ubrzano odrastanje, ali istovremeno ističe snagu ljudskog duha i sposobnost pronalaska svjetla u najtamnijim trenucima.

Motivi i simboli povezani s temom

Kompozicija djela

“Na udaru bure” strukturirano je književno djelo koje prati klasičnu dramsku kompoziciju. Djelo se razvija kroz pet ključnih dijelova koji grade napetost i vode radnju prema dramatičnom vrhuncu.

Uvod

Uvodni dio drame postavlja temelj radnje u malom gradu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Krleža vješto uvodi glavne likove i njihove međusobne odnose kroz prikaz društvenih prilika tog vremena. Posebno se ističe atmosfera napetosti između starog plemstva i nove buržoazije koja najavljuje nadolazeće sukobe.

Zaplet

Središnji sukob razvija se kroz kompleksnu mrežu odnosa između pripadnika različitih društvenih slojeva. Perić, kao predstavnik nove generacije, suprotstavlja se korumpiranoj eliti kroz niz dramatičnih događaja. Zaplet se dodatno komplicira ljubavnim intrigama i političkim manipulacijama koje stvaraju sve veće tenzije među likovima.

Vrhunac

Na vrhuncu drame dolazi do otvorenog sukoba između suprotstavljenih strana. Društvene tenzije prerastaju u osobne obračune koji razotkrivaju prave karaktere likova. Krleža majstorski gradi scenu kulminacije gdje se isprepliću osobni interesi moralne dileme i klasni sukobi.

Rasplet

Nakon dramatičnog vrhunca slijedi rasplet koji donosi razrješenje glavnih sukoba. Pojedini likovi suočavaju se s posljedicama svojih postupaka dok drugi doživljavaju osobne transformacije. Društvene promjene postaju neizbježne što dovodi do preispitivanja tradicionalnih vrijednosti.

Zaključak

Završni dio drame zaokružuje tematske cjeline i donosi konačni ishod sukoba. Krleža kroz razrješenje radnje pokazuje neminovnost društvenih promjena i propast starog poretka. Likovi pronalaze svoje mjesto u novonastalim okolnostima što ostavlja snažan dojam na čitatelja.

Kratki sadržaj

“Na udaru bure” roman je smješten na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće koji prati dramatičnu priču o društvenim previranjima u hrvatskom društvu. Radnja se odvija u vrijeme snažnih političkih promjena koje zahvaćaju sve slojeve društva.

Glavni lik romana suočava se s nizom izazova u turbulentnom razdoblju hrvatske povijesti. Kroz njegove oči čitatelji svjedoče složenim društvenim odnosima između različitih društvenih slojeva te političkim previranjima koja mijenjaju tradicionalne strukture moći.

Zagorka vješto isprepliće nekoliko narativnih linija:

• Političke intrige i nacionalna borba
• Ljubavna priča glavnih protagonista
• Društvene nepravde i klasni sukobi
• Borba za ženska prava i emancipaciju

Struktura romana gradi se kroz složenu mrežu odnosa među likovima:

Roman karakterizira Zagorkin prepoznatljiv stil koji kombinira elemente povijesnog romana s društvenom kritikom. Autorica posebnu pažnju posvećuje emocionalnom razvoju likova kroz dinamične dijaloge i detaljne opise njihovih unutarnjih previranja.

Kroz cijeli narativ provlači se simbolika bure kao metafore za društvene promjene koje nezaustavljivo mijenjaju postojeći poredak. Zagorka majstorski gradi napetost postupnim razotkrivanjem složenih odnosa među likovima dok istovremeno ocrtava širu sliku društvenih previranja tog vremena.

Redoslijed događaja

Roman “Na udaru bure” otvara se detaljnim prikazom života u dalmatinskom selu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kroz nekoliko ključnih narativnih linija, radnja se razvija sljedećim redoslijedom:

Početak radnje:

• Predstavljanje tradicionalnog života dalmatinskog sela
• Upoznavanje s glavnim likom Markom
• Prikaz društvenih normi i običaja tog vremena

Razvoj društvenih tenzija:

• Sukob između autonomaša i unitarista
• Političke promjene u Dalmaciji
• Utjecaj društvenih previranja na lokalno stanovništvo

Ključni događaji u romanu:

Napetost u romanu raste kroz prikaz sukoba između tradicionalnih vrijednosti dalmatinskog društva i nadolazećih političkih promjena. Markova osobna borba s ambicijama i društvenim ograničenjima odražava šire društvene sukobe tog vremena. Stipčević vješto isprepliće osobne priče likova s većim društvenim zbivanjima, stvarajući kompleksnu sliku dalmatinskog života na prijelazu stoljeća.

Politički sukobi između autonomaša i unitarista predstavljaju centralnu os oko koje se razvijaju odnosi među likovima. Ove tenzije utječu na svakodnevni život stanovnika, mijenjajući tradicionalne društvene strukture i međuljudske odnose u zajednici.

Analiza likova

Analiza likova u pripovijetki “Na udaru bure” otkriva složene karaktere koji se razvijaju kroz traumatična iskustva i međusobne odnose. Likovi su građeni kroz njihove reakcije na gubitak i potrebu za sigurnošću.

Glavni likovi

Devetogodišnja djevojčica zauzima centralno mjesto u pripovijetki kao glavni lik koji proživljava duboku traumu nakon majčine smrti. Njezin karakter se manifestira kroz:

• Izraženu potrebu za sigurnošću
• Stvaranje vlastitog utočišta u buretu
• Emocionalno zatvaranje od vanjskog svijeta
• Noćne strahove i buđenje oca

Sporedni likovi

Sporedni likovi značajno utječu na razvoj glavne protagonistice:

Majka

• Fizički odsutna, ali emocionalno sveprisutna
• Njena smrt je pokretač radnje
• Sjećanja na nju oblikuju djevojčičine postupke

Otac

• Pasivna očinska figura
• Prisutan ali emocionalno distanciran
• Nedovoljno uključen u kćerin život
• Reagira samo na djevojčičina noćna buđenja

Odnosi između likova

Dinamika odnosa između likova karakterizirana je:

• Nedostatkom majčinske figure stvara prazninu u djevojčičinom životu
• Otac i kći održavaju površan odnos bez dublje emocionalne povezanosti
• Djevojčica stvara snažniju vezu s neživim predmetom (buretom) nego s preostalim roditeljem
• Odsutnost majke pojačava osjećaj usamljenosti i nepripadanja

Napomena: Informacije su temeljene na pripovijetki “Na udaru bure” Isidore Sekulić.

Stil i jezik djela

Stjepan Tomaš u romanu “Na udaru bure” koristi jednostavan i pristupačan stil pisanja prilagođen mladim čitateljima. Njegov jezični izričaj karakterizira jasnoća izraza kombinirana s bogatim opisima koji vjerno dočaravaju ratnu stvarnost kroz dječju perspektivu.

Stilske figure i izražajna sredstva

Autor vješto koristi brojne stilske figure kako bi pojačao emotivni doživljaj djela:

• Metafore koje simboliziraju ratno stanje (bura kao simbol nedaća)
• Personifikacija prostora i prirodnih pojava
• Kontrasti između mirne svakodnevice i ratnih zbivanja
• Emotivno nabijene usporedbe koje naglašavaju dječju perspektivu

Narativne tehnike

Tomaš primjenjuje sljedeće pripovjedačke tehnike:

• Kronološko pripovijedanje isprepleteno s retrospektivnim elementima
• Unutarnji monolozi glavnog lika koji otkrivaju njegove misli i osjećaje
• Izmjena dijaloga i opisnih dijelova koji grade dinamiku radnje
• Dnevnički zapisi kao dokumentaristički elementi

Ton i atmosfera

Roman gradi specifičnu atmosferu kroz:

• Postupno građenje napetosti uvođenjem ratnih elemenata
• Izmjenu emotivnih stanja od dječje bezbrižnosti do straha i neizvjesnosti
• Realističan prikaz ratne svakodnevice bez pretjerane dramatizacije
• Balansiranje između teške tematike i optimističnih trenutaka koji održavaju nadu

Jezik djela karakterizira preciznost izraza i autentičnost dijaloga, što omogućuje čitatelju da se poistovjeti s likovima i njihovim iskustvima. Tomaš koristi rječnik primjeren dobnoj skupini kojoj je djelo namijenjeno, istovremeno ne umanjujući ozbiljnost ratne tematike.

Simbolika i motivi

Roman “Na udaru bure” bogat je simboličkim elementima i motivima koji produbljuju njegovo značenje. Kroz pažljivo odabrane simbole i motive, autor gradi složenu mrežu značenja koja pojačava emotivni učinak djela.

Simboli u djelu

Središnji simbol romana je bura koja predstavlja ratna zbivanja i destruktivnu silu koja prijeti uništiti sve pred sobom. Školsko dvorište simbolizira izgubljenu bezbrižnost djetinjstva i prostor gdje se susreću dva svijeta – dječji i ratni. Sklonište funkcionira kao snažan simbol zajedništva i solidarnosti među ljudima u teškim vremenima. Andrijina soba postaje simbol osobnog utočišta od kaosa vanjskog svijeta, dok njegov dnevnik simbolizira potrebu za bilježenjem istine i očuvanjem sjećanja.

Motivi

Glavni motivi u romanu uključuju:

• Odrastanje u ratnim uvjetima
• Gubitak djetinje nevinosti
• Prijateljstvo kao utjeha
• Strah od bombardiranja
• Borba za preživljavanje
• Obiteljska povezanost

Ovi motivi se isprepliću kroz cijelo djelo, stvarajući kompleksnu sliku ratne stvarnosti viđene dječjim očima.

Alegorija i metafora

Tomaš koristi alegorijske elemente kako bi prikazao širu sliku rata kroz individualno iskustvo. Metaforički prikazi uključuju:

• Dječje igre kao kontrast ratnoj stvarnosti
• Zvuk sirena kao nagovještaj opasnosti
• Mrak u skloništu kao simbol neizvjesnosti
• Svjetlost dana kao simbol nade

Autor vješto koristi ove stilske figure kako bi pojačao emotivni doživljaj i prenio dublje značenje ratnih zbivanja kroz prizmu dječjeg iskustva.

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

“Na udaru bure” smješta se u širi kontekst hrvatske književnosti koja tematizira ratna zbivanja kroz perspektivu najranjivijih – djece. Roman se posebno ističe svojim prikazom društvenih promjena tijekom Domovinskog rata 1991. godine u Slavoniji.

Povijesni aspekti

Radnja romana odvija se u vrijeme kada Slavonija proživljava dramatične promjene:

• Raspad jugoslavenske države
• Početak ratnih operacija u Hrvatskoj
• Razaranje civilnih objekata
• Prisilno raseljavanje stanovništva
• Prekid normalnog života i školovanja

Društveni elementi

Tomaš kroz roman ocrtava složenu mrežu društvenih odnosa:

• Promjene u obiteljskoj dinamici zbog ratnih okolnosti
• Narušavanje susjedskih odnosa
• Prekid uobičajene školske svakodnevice
• Stvaranje novih oblika solidarnosti u skloništima
• Transformacija dječjih igara u ratne igre

Kulturološka dimenzija

Roman prezentira nekoliko ključnih kulturoloških aspekata:

Tomaš posebno naglašava transformaciju svakodnevne kulture kroz ratna zbivanja, prikazujući kako se mijenjaju ustaljeni obrasci ponašanja i društvene norme. Njegova perspektiva kroz dječje oči dodatno naglašava apsurdnost ratnih zbivanja i njihov utjecaj na kulturni identitet zajednice.

Interpretacija i kritički osvrt

Roman “Na udaru bure” predstavlja složeno književno djelo koje zahtijeva višeslojnu interpretaciju. Kroz protagonisticu i njezine unutarnje borbe, Zagorka gradi snažan emocionalni narativ koji se proteže kroz nekoliko ključnih dimenzija:

Psihološka dimenzija

• Protagonistica proživljava duboku unutarnju transformaciju
• Trauma gubitka majke oblikuje njezine postupke i percepciju svijeta
• Emocionalna izolacija manifestira se kroz fizičko skrivanje u buretu
• Noćni strahovi predstavljaju manifestaciju potisnutih osjećaja

Društveni kontekst

• Prikaz patrijarhalnih odnosa u obitelji
• Kritika društvenih normi koje ograničavaju emocionalno izražavanje
• Ispitivanje uloge zajednice u procesu tugovanja
• Odnos prema smrti i gubitku u tradicionalnom društvu

Zagorkin pripovjedački stil karakterizira nekoliko ključnih elemenata:

Kritički gledano, “Na udaru bure” nadilazi okvire tradicionalne pripovijesti o odrastanju. Zagorka vješto isprepliće osobnu traumu s društvenom kritikom, stvarajući kompleksno djelo koje progovara o univerzalnim temama gubitka, identiteta i pripadnosti. Posebnu vrijednost romanu daje autentičan prikaz emotivnih stanja kroz perspektivu djeteta, što omogućuje čitatelju dublje razumijevanje psiholoških procesa tugovanja.

Vlastiti dojam i refleksija

Roman “Na udaru bure” ostavlja dubok emocionalni trag kroz snažnu povezanost s aktualnim društvenim zbivanjima. Tomašev prikaz ratne stvarnosti kroz dječju perspektivu stvara jedinstvenu napetost između nevinosti djetinjstva i brutalne realnosti rata.

Posebno se ističe autorova vještina u građenju atmosfere:

• Postupno uvođenje ratnih elemenata u mirnu svakodnevicu
• Autentični opisi emocionalnih stanja glavnog lika
• Vješto balansiranje između teške tematike i optimističnih trenutaka

Metaforika bure kao simbola životnih izazova prožima cijeli roman. Bura predstavlja ne samo fizičku silu već i psihološke oluje s kojima se likovi suočavaju. Andrija, kao središnji lik, postaje ogledalo kroz koje čitatelj promatra transformaciju društva pod pritiskom ratnih zbivanja.

Posebno je upečatljiv kontrast između:

• Dječje nevinosti i ratne brutalnosti
• Obiteljske topline i društvenog kaosa
• Osobnih nadanja i kolektivnih strahova

Tomaševa pripovjedačka tehnika stvara snažan osjećaj autentičnosti kroz precizan odabir detalja i emotivno nabijene scene. Čitatelj nije samo promatrač već postaje aktivni sudionik u Andrijinoj priči, proživljavajući s njim svaki trenutak neizvjesnosti i nade.