Pietas Lektira – Kratki Sadržaj (Analiza)

Pietas, djelo Miroslava Krleže objavljeno 1918. godine predstavlja jedno od najmoćnijih antiratnih djela hrvatske književnosti. Ova ekspresionistička novela snažno progovara o besmislu rata kroz prizmu mladog vojnika koji se suočava s brutalnom stvarnošću bojišnice.

Pietas je kratka antiratna novela koja kroz simboličnu priču o mladom vojniku Podravcu prikazuje besmislenost i okrutnost Prvog svjetskog rata. Djelo je napisano ekspresionističkim stilom s naglašenom unutarnjom perspektivom glavnog lika.

Krležin jedinstveni stil pisanja i način na koji isprepliće stvarnost i halucinacije vojnika stvara intenzivan doživljaj ratnih strahota. Njegova kritika militarizma i prikaz psihološkog stanja vojnika u ratu čini ovo djelo nezaobilaznim dijelom hrvatske ratne književnosti.

Uvod u lektiru

“Pietas” predstavlja jedno od najznačajnijih antiratnih djela hrvatske književnosti koje kroz ekspresionistički stil prikazuje psihološku dramu mladog vojnika tijekom Prvog svjetskog rata.

Autor

Miroslav Krleža (1893-1981) napisao je “Pietas” 1918. godine, neposredno nakon vlastitog iskustva na istočnom bojištu. Kao jedan od najistaknutijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, Krleža je svoja ratna iskustva pretopio u snažnu kritiku militarizma. Njegov opus obuhvaća:

• 5 ratnih novela uključujući “Pietas”
• 3 ratna dnevnika
• brojne antiratne eseje i članke

Žanr i književna vrsta

“Pietas” pripada žanru ratne novele s elementima:

• Ekspresionističke proze
• Psihološke karakterizacije
• Unutarnjeg monologa
• Halucinantnih sekvenci

Književna struktura djela temelji se na:

Posebnost djela očituje se u spajanju realističnih ratnih prizora s halucinantnim vizijama glavnog lika, stvarajući jedinstvenu narativnu strukturu karakterističnu za modernističku prozu.

Mjesto i vrijeme

Ruđer Bošković započeo je pisanje epa “Pietas Austriaca Victrix” tijekom svog diplomatskog boravka u Beču sredinom 18. stoljeća. Ep je strukturiran u tri pjevanja, od kojih je autor uspio napisati prvo pjevanje i dio drugog pjevanja tijekom 1760-ih godina.

Ep je ostao nedovršen zbog nekoliko čimbenika:

• Boškovićeva zauzetost diplomatskim obvezama
• Kritike njegovog brata Bara
• Posvećenost drugim znanstvenim i književnim radovima

Bošković je ep zamislio kao posvetu carici Mariji Tereziji, kojoj je već ranije posvetio jedno od svojih djela. Diplomatska misija u Beču pružila je idealan kontekst za stvaranje ovog djela, no različite okolnosti spriječile su njegovo dovršenje.

Tema i ideja djela

“Pietas” predstavlja složeno književno djelo koje istražuje višeslojne tematske cjeline kroz prizmu ratne stvarnosti. Tematska struktura djela gradi se kroz međusobno isprepletene motive i simbole koji stvaraju jedinstvenu umjetničku cjelinu.

Glavna tema

Središnja tema djela je besmislenost rata i njegova razorna moć nad ljudskom psihom. Kroz ekspresionističku prizmu, djelo prikazuje unutarnji sukob glavnog lika suočenog s ratnim strahotama. Autor posebno naglašava kontrast između idealiziranog patriotizma i surove ratne stvarnosti.

Sporedne teme

• Odnos pojedinca prema autoritetu i institucijama
• Psihološka dezintegracija ličnosti u ratnim uvjetima
• Sukob između dužnosti i osobne savjesti
• Propitivanje moralnih vrijednosti u ekstremnim situacijama
• Alijenacija čovjeka u ratnom okruženju

Ideja djela

• Apsurdnost ratnih zbivanja
• Dehumanizaciju pojedinca u ratnom stroju
• Gubitak individualnosti pred kolektivnom histerijom
• Propast humanističkih ideala u ratnom vihoru

Motivi i simboli povezani s temom

Kompozicija djela

Kompozicija djela “Pietas” gradi se kroz pet ključnih dijelova koji stvaraju snažnu narativnu strukturu. Svaki dio doprinosi razvoju radnje i produbljivanju glavne teme kroz specifične književne tehnike.

Uvod

Uvodni dio djela postavlja atmosferu ratnog okruženja kroz ekspresionističke opise bojišta. Glavni lik uvodi se kroz tehniku unutarnjeg monologa koja otkriva njegovo psihološko stanje i sumnje prema ratu. Krleža koristi kratke rečenice i oštre kontraste za dočaravanje kaotične ratne stvarnosti.

Zaplet

Zaplet se razvija kroz seriju halucinantnih epizoda glavnog lika. Radnja se komplicira kroz:

• Sukob između vojne dužnosti i osobne savjesti
• Postupno gubljenje dodira sa stvarnošću
• Rastući unutarnji konflikt oko smisla ratovanja

Vrhunac

Vrhunac djela dolazi u trenutku najintenzivnije halucinacije glavnog lika. Krleža spaja realne ratne prizore s nadrealnim elementima stvarajući:

• Kulminaciju psihološke dezintegracije lika
• Najsnažniju kritiku militarizma
• Vrhunac ekspresionističkog stila

Rasplet

Rasplet donosi povratak u stvarnost kroz šokantne ratne prizore. Protagonist doživljava konačno suočavanje s besmislom rata kroz:

• Direktne opise stradanja
• Gubitak iluzija o patriotizmu
• Potpuni slom vjerovanja u vojne ideale

Zaključak

Završni dio djela zaokružuje antiratnu poruku kroz simboličke slike. Krleža koristi tehniku kontrasta između početne idealizacije rata i završnog prikaza njegove destruktivne prirode. Struktura se zatvara povratkom na početne motive u novom kontekstu.

Kratki sadržaj

Analiza lektirnog sustava talijanske manjine u Istri i Rijeci ukazuje na zastarjeli pristup izboru književnih djela. Većina lektirnih naslova predstavlja klasična djela dječje književnosti koja ne prate suvremene književne trendove.

Školski kurikuli trenutno sadrže djela poput “Koralj na dnu mora” i “Lo scricciolo fra le nevi” iz 1951. godine, što pokazuje značajno zaostajanje za modernom talijanskom dječjom književnošću. Suvremeniji autori poput Biance Pitzorno, Roberta Piuminija i Nicolette Coste ostaju izvan obaveznog čitanja.

Gianni Rodari predstavlja rijetku iznimku među suvremenim autorima zastupljenim u lektirnom popisu, no njegova djela se već desetljećima nepromijenjeno koriste u nastavi. Ova situacija stvara jaz između trenutnih čitateljskih interesa učenika i ponuđenog književnog sadržaja.

Odabir lektirnih djela ne odražava razvoj talijanske dječje književnosti u posljednjih 70 godina, što stvara potrebu za temeljitom revizijom postojećeg programa.

Redoslijed događaja

Radnja djela započinje uvođenjem glavnog lika u ratno okruženje kroz ekspresionističke opise bojišta. Protagonist se suočava s nadolazećim događajima koji testiraju njegovu odanost (pietas) prema različitim entitetima.

Struktura događaja prati sljedeći kronološki slijed:

1. Uvodno poglavlje

• Predstavljanje glavnog lika u vojnom okruženju
• Prvi znakovi psihološke nestabilnosti
• Susret s ratnom stvarnošću

1. Razvoj sukoba

• Unutarnji konflikt između vojne dužnosti i osobne savjesti
• Pojava prvih halucinantnih epizoda
• Suočavanje s brutalnosti ratnih operacija

1. Vrhunac radnje

• Kulminacija psihološke krize
• Intenzivne halucinacije spajaju realno i nadrealno
• Ključni trenutak odluke o vjernosti idealima

1. Razrješenje

• Direktno suočavanje s ratnim prizorima
• Transformacija protagonistovog pogleda na pietas
• Konačno shvaćanje besmisla rata

Svaka scena gradi se kroz kombinaciju:

• Realističnih opisa ratnog okruženja
• Halucinantnih sekvenci
• Unutarnjih monologa
• Ekspresionističkih elementa

Tok radnje karakterizira izmjena objektivnih ratnih prizora s subjektivnim doživljajima glavnog lika, stvarajući složenu narativnu strukturu koja odražava kaotičnu prirodu ratnog iskustva.

Analiza likova

Analiza likova u djelu “Pietas” otkriva složenu mrežu međuljudskih odnosa kroz koje se prelamaju središnje teme rata i ljudske patnje. Karakterizacija likova gradi se kroz njihove postupke te unutarnje monologe koji otkrivaju psihološku dezintegraciju u ratnom okruženju.

Glavni likovi

• Mladi vojnik: Središnji je lik novele koji proživljava intenzivnu psihološku krizu. Njegov identitet namjerno ostaje neodređen čime postaje univerzalni simbol stradanja mladih ljudi u ratu. Kroz njegove halucinacije i unutarnje monologe pratimo raspad ličnosti pod teretom ratnih trauma.
• Majka: Pojavljuje se u halucinacijama glavnog lika kao simbol doma i mira. Njena figura predstavlja kontrast ratnim strahotama te naglašava gubitak nevinosti i sigurnosti koju je glavni lik imao prije rata.

Sporedni likovi

• Časnici: Predstavljaju bezlični autoritet i vojnu hijerarhiju. Njihova karakterizacija je namjerno površna čime autor naglašava dehumanizaciju vojske kao institucije.
• Drugi vojnici: Prikazani su kao masa bez individualnih karakteristika. Njihova anonimnost naglašava besmisao rata koji briše osobnost pojedinca.

Odnosi između likova

Odnosi među likovima grade se kroz:

• Sukob između glavnog lika i vojne hijerarhije
• Nostalgičnu vezu sina i majke koja postoji samo u halucinacijama
• Otuđenost među vojnicima usprkos fizičkoj blizini
• Nemogućnost stvaranja dubljih međuljudskih veza u ratnom okruženju

Krleža posebno naglašava izoliranost glavnog lika čija se psihološka dezintegracija odvija u potpunoj samoći usprkos mnoštvu ljudi oko njega.

Stil i jezik djela

Pjesma “Pietas” Drage Štambuka odlikuje se iznimno emotivnim i simboličnim jezičnim izrazom koji kroz metaforičke slike prenosi duboke osjećaje prema domovini. Jezični izričaj karakterizira snažna emotivnost isprepletena s tradicionalnim motivima.

Stilske figure i izražajna sredstva

Štambukov pjesnički izraz gradi se kroz brojne stilske figure koje pojačavaju emotivni naboj pjesme:

• Metafora dominira djelom kroz personifikaciju Hrvatske kao preminule žene u naručju pjesnika
• Anafora “Držah te u zagrljaju” ponavlja se na početku strofa naglašavajući intimnost odnosa
• Simboli poput majke zemlje povezuju osobno i kolektivno iskustvo
• Asonanca i aliteracija stvaraju muzikalnost stihova

Narativne tehnike

Pjesnik koristi specifične narativne postupke za izgradnju značenja:

• Ispovjedni ton u prvom licu
• Izmjena vremenskih perspektiva (sadašnjost-prošlost)
• Fragmentarnost u prikazu sjećanja
• Gradacija emocionalnog intenziteta kroz strofe

Ton i atmosfera

Atmosfera pjesme gradi se kroz:

• Elegičan ton prožet nostalgijom
• Izmjenu intimnih i kolektivnih osjećaja
• Snažan emocionalni naboj u opisima
• Melankoličnu atmosferu gubitka i žalovanja

Pjesnički izraz karakterizira spoj tradicionalnih elemenata s modernim sensibilitetom, stvarajući jedinstvenu umjetničku cjelinu koja odražava pjesnikovu duboku povezanost s domovinom.

Simbolika i motivi

Štambukova zbirka “Pietas” predstavlja složenu mrežu simbola i motiva koji se isprepliću kroz religiozne i domoljubne teme. Pjesnička zbirka gradi značenje kroz pažljivo odabrane simboličke elemente koji produbljuju emotivni doživljaj djela.

Simboli u djelu

Središnji simbolički elementi u “Pietas” grade se oko ideje žrtve i patnje:

• Muška figura preuzima ulogu Bogorodice iz tradicionalne Pietà, simbolizirajući pjesnika koji drži ranjenu domovinu
• Hrvatska kao ženski lik predstavljena je kroz alegoriju Madone, naglašavajući svetost i mučeništvo domovine
• Naručje simbolizira zaštitu i brigu, ali istovremeno označava nemoć pred patnjom
• Tijelo postaje simbol stradanja i žrtve kroz reference na Kristovo tijelo

Motivi

Dominantni motivi u zbirci povezuju religiozno i domoljubno:

• Domoljublje se manifestira kroz snažne emotivne izraze ljubavi prema Hrvatskoj
• Bol se javlja kao fizička i duhovna patnja domovine
• Sažaljenje proizlazi iz pjesnikove nemoći pred stradanjem
• Žrtva se proteže kroz cijelu zbirku kao temeljni motiv

Alegorija i metafora

• Zamjena klasične Pietà scene muškom figurom stvara snažnu alegoriju moderne Hrvatske
• Metaforičko povezivanje domovine s Kristovim tijelom naglašava mučeništvo
• Religiozna simbolika služi kao okvir za izražavanje domoljubnih osjećaja
• Alegorijski prikaz Hrvatske kao ranjene majke pojačava emotivni naboj djela

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Krležina novela “Pietas” nastala je u složenom povijesnom razdoblju Prvog svjetskog rata što značajno utječe na njezin kontekst. Povijesni okvir djela jasno se ogleda kroz tri ključne dimenzije:

Povijesni kontekst:

• Djelo je objavljeno 1918. godine na samom kraju Prvog svjetskog rata
• Radnja se odvija na istočnom bojištu gdje je i sam Krleža služio kao vojnik
• Tekst odražava stvarne povijesne okolnosti raspada Austro-Ugarske Monarhije
• Autor koristi autentične vojne dokumente i svjedočanstva s bojišta

Društveni kontekst:

• Prikazuje raspad tradicionalnih društvenih vrijednosti u ratnom kaosu
• Kritizira militarizam i slijepu poslušnost vojnom sustavu
• Razotkriva klasne razlike između običnih vojnika i časnika
• Tematizira odnos pojedinca prema institucijama moći

Kulturni kontekst:

• Pripada razdoblju hrvatske ekspresionističke proze
• Odražava antimilitarističke tendencije u europskoj književnosti
• Spaja elemente ratne novele s avangardnim stilskim postupcima
• Uvodi modernističke tehnike poput toka svijesti i unutarnjeg monologa

Krleža kroz “Pietas” gradi složenu mrežu značenja koja povezuje osobno ratno iskustvo s širim društvenim previranjima tog vremena. Njegov ekspresionistički izraz služi kao savršen medij za prikaz kaotične ratne stvarnosti.

Interpretacija i kritički osvrt

Štambukova pjesma “Pietas” predstavlja jedinstvenu interpretaciju klasičnog motiva piete kroz suvremeni domoljubni kontekst. Pjesnik stvara neobičnu inverziju tradicionalnog prikaza – umjesto Bogorodice koja drži mrtvog Krista, ovdje muška figura drži ženski lik koji simbolizira Hrvatsku.

Simbolička razina pjesme gradi se kroz nekoliko ključnih elemenata:

• Modifikacija klasične forme: Zamjena muške i ženske uloge stvara novi sloj značenja gdje pjesnik preuzima ulogu ožalošćenog nad domovinom
• Mistifikacija države: Hrvatska se utjelovljuje u ženskom liku, čime se nastavlja književna tradicija alegorijskog prikaza domovine
• Intimni odnos: Pjesnikov odnos prema domovini prikazan je kroz fizičku bliskost držanja mrtvog tijela

Kritički gledano, pjesma uspješno spaja:

• Religioznu simboliku piete
• Domoljubnu tematiku
• Osobnu emotivnu perspektivu

Pjesnički izraz karakterizira:

Štambuk koristi elegičan ton prožet nostalgijom i melankolijom. Njegova interpretacija tradicionalnog motiva stvara snažnu emotivnu rezonancu kroz spoj osobnog i kolektivnog iskustva gubitka.

Vlastiti dojam i refleksija

Roman “Pietas” ostavlja snažan dojam fragmentarne stvarnosti koja odražava kaotičnu prirodu modernog društva. Asocijativna struktura teksta namjerno zbunjuje čitatelja, stvarajući osjećaj dezorijentacije koji precizno ilustrira današnju preopterećenost informacijama.

Pripovjedni postupci u djelu posebno su intrigantni zbog svoje višeslojnosti:

• Izmjena narativnih glasova stvara dinamičan ritam koji drži pažnju
• Blogovski zapisi unose autentičnost i suvremenost u naraciju
• Monološki iskazi pružaju dubinski uvid u psihologiju likova
• Dnevnički fragmenti dodaju osobnu i intimnu notu

Posebno je zanimljiv način na koji autor tretira banalnost svakodnevice. Kroz preklapanje trivijalnog i uzvišenog stvara se svojevrsna ironična distanca prema stvarnosti. Likovi često lutaju između površnog i dubokog, što stvara snažnu paralelu s modernim društvom opsjednutim površnošću.

Neurotična ubrzanost naracije i kaotično nizanje informacija vjerno preslikavaju suvremeno iskustvo života u digitalnom dobu. Autor majstorski koristi tehniku informacijskog preopterećenja kako bi kod čitatelja izazvao osjećaj tjeskobe i izgubljenosti karakterističan za moderno doba.

Ključna snaga djela leži u njegovoj sposobnosti da kroz prividni kaos stvori koherentnu kritiku društva. Spajanjem različitih narativnih tehnika i tematskih slojeva, “Pietas” se nameće kao relevantno štivo koje progovara o aktualnim društvenim fenomenima na umjetnički sofisticiran način.