Pleonazam – DETALJAN Vodič

Pleonazam često prolazi nezapažen u svakodnevnom govoru, premda predstavlja jednu od najčešćih stilskih grešaka u hrvatskom jeziku. Ova jezična pojava nastaje kada koristimo višak riječi za izražavanje iste misli, što čini izraz redundantnim i stilski neelegantan.

Pleonazam je stilska greška u kojoj se koriste nepotrebne riječi ili izrazi koji ponavljaju već izraženo značenje, čineći komunikaciju redundantnom i manje preciznom u jezičnom izražavanju.

Mnogi govornici nesvjesno upadaju u zamke pleonazma, koristeći izraze poput “crno crnja” ili “besplatno gratis” bez svjesnosti o njihovoj redundantnosti. Ova jezična navika može značajno utjecati na kvalitetu pisanja i govorenja te stvoriti dojam neobrazovanosti kod sugovornika.

Razumijevanje pleonazma otvara vrata prema preciznijoj komunikaciji i elegantnijoj uporabi hrvatskog jezika u svim životnim situacijama.

Što Je Pleonazam – Osnovno Objašnjenje

Pleonazam predstavlja jednu od najčešćih stilskih zamki u kojima se hrvatski govornici nalaze gotovo svakodnevno. Ova jezična pojava nastaje kada se koriste suvišne riječi koje ponavljaju istu informaciju—kao kad netko kaže “crno crnja” ili “besplatno gratis.”

Definicija I Značenje Pleonazma

Pleonazam označava stilsku figuru koja koristi više riječi nego što je potrebno za izražavanje određene misli ili pojma. Termin potječe iz grčke riječi “pleonasmos” što doslovno znači “suvišak” ili “preobilje.”

Neki od najčešćih primjera pleonazma u hrvatskom jeziku uključuju:

• “Besplatno gratis” (obje riječi znače isto)
• “Crno crnja” (pojačavanje koje nema logičku osnovu)
• “Mlada djevojka” (djevojka je po definiciji mlada osoba)
• “Unatrag nazad” (obje riječi označavaju isti smjer)

Jezikoslovci objašnjavaju da pleonazmi često nastaju iz želje govornika da pojačaju ekspresivnost svojeg izražavanja. Problem nastaje kada takvo pojačavanje postane automatsko te se koristi bez svjesnosti o redundantnosti koja se stvara.

Razlika Između Pleonazma I Tautologije

Mnogi ljudi pogrešno koriste termine pleonazam i tautologija kao sinonime, no postoje ključne razlike između ovih dviju jezičnih pojava.

Tautologija predstavlja logičku grešku u kojoj se ista tvrdnja ponavlja u različitim riječima—poput “Ona je žena ženskog spola.” S druge strane, pleonazam dodaje suvišne riječi koje ne mijenjaju značenje već ga samo “ukrašavaju.”

Dok tautologija često zvuči apsurdno (jer eksplicitno ponavlja očigledne činjenice), pleonazam može proći nezamijećeno u svakodnevnom govoru. Tautologija narušava logiku iskaza, pleonazam narušava ekonomičnost jezičnog izražavanja.

Razumijevanje ove razlike pomaže govornicima da preciznije identificiraju problematične konstrukcije u svojem govoru i pisanju.

Kako Prepoznati Pleonazam U Tekstu

Prepoznavanje pleonazma u tekstu zahtijeva razvijeno jezično osjećanje i pažnju prema suvišnim riječima koje ne dodaju novo značenje.

Najčešći Znakovi Pleonazma

Redundantnost predstavlja glavni pokazatelj pleonazma kada se ista informacija prenosi kroz različite riječi u istoj rečenici. Pisci često dodaju pridjeve koji već postoje u značenju imenice – “mlada djevojka” sadrži suvišku informaciju jer djevojka po definiciji označava mladu osobu ženskog spola.

Opetovanje sličnih pojmova stvara jezičku redundanciju koja otežava čitanje. Izrazi poput “unatrag nazad” ili “naprijed ubuduće” kombiniraju sinonimne riječi koje prenose identično značenje, što čini komunikaciju neefikasnom.

Složene konstrukcije s višestrukim pojašnjenjima često skrivaju pleonazme. Rečenice koje sadrže “besplatno gratis” ili “vlastoručno svojom rukom” pokazuju automatsko dodavanje pojašnjenja koje već postoji u osnovnoj riječi.

Primjeri Pleonazma U Svakodnevnom Govoru

Hrvatski govornici koriste česte pleonazmne konstrukcije u neformalnim razgovorima, često nesvjesno ponavljajući istu informaciju kroz različite jezične oblike.

Vremenske konstrukcije stvaraju brojne pleonazme – “prošli petak prije tjedan dana” kombinira tri vremenska pokazatelja koji se preklapaju u značenju. Govornici dodaju “prije tjedan dana” nakon što su već specificirali “prošli petak”, što čini dodatnu informaciju nepotrebnom.

Kolokvijalni izrazi poput “crno crnja” ili “bijelo bjelje” predstavljaju tipične primjere gdje se osnovni pridjev pojačava sinonimnim oblikom. Ove konstrukcije nastaju iz želje za ekspresivnošću, ali rezultiraju jezičnom redundantnošću.

Poslovni jezik obiluje pleonazmima – “finalni završetak”, “potpuno kompletiran” ili “maksimalno optimalan” kombiniraju riječi koje već sadrže krajnje stupnjeve značenja. Dodavanje “potpuno” uz “kompletiran” ne pojačava značenje jer kompletiranost već označava potpunost.

Govorni automatizmi stvaraju neuočene pleonazme koji se ukorjenjuju u jezičnu praksu. Izrazi poput “ponovno ponoviti” ili “ponovno vratiti” kombiniraju prefikse i glagole s identičnim značenjem, što rezultira stilskom greškom koja postaje nezamjetna kroz česta ponavljanja.

Najčešći Pleonazmi U Hrvatskom Jeziku

Hrvatski govornici često koriste pleonazme u različitim situacijama, od neformalnih razgovora do profesionalne komunikacije. Ove konstrukcije postale su toliko uobičajene da ih mnogi više ni ne prepoznaju kao greške.

Pleonazmi U Medijima I Novinarstvu

Televizijski voditeljи i novinari ponekad koriste izraze kao što su “potpuno uništen” kada govore o ratnim razaranjima ili “skroz novi” kad predstavljaju proizvod. Riječ “potpuno” već implicira maksimalnu razinu uništenosti, dok “skroz” samo dodaje redundantnost novom objektu.

U sportskom novinarstvu čuje se “rekordni rekord” – što je čist pleonazam jer je svaki rekord po definiciji rekordna vrijednost. Novinska izvještavanja često sadrže frazu “prvi put u povijesti” gdje riječ “prvi” već označava početak ili jedinstvenost u vremenskom slijedu.

Meteorološki izvještaji donose primjere kao “ledeno hladno” gdje pridjev “ledeno” već opisuje ekstremnu hladnoću. Također se koristi “vruće vrućine” gdje se značenje nepotrebno udvostručuje.

Pleonazmi U Poslovnoj Komunikaciji

Korporativni žargon obiluje pleonazmima koji otežavaju jasno komuniciranje. Fraza “finalna završnica” česta je u poslovnim prezentacijama – riječ “finalna” već označava završnu fazu procesa.

Menadžeri koriste izraz “budući planovi” u strateškim dokumentima. Planovi su uvijek usmjereni prema budućnosti, što čini pridjev “budući” suvišnim. Slično tome, “kratki rezime” redundantan je jer rezime po prirodi predstavlja sažeti prikaz.

U finansijskim izvještajima pojavljuje se “godišnja renta” što je pleonazam jer renta označava redovito godišnje plaćanje. Također se koristi “mjesečna rata” gdje se značenje mjesečne periodičnosti nepotrebno udvostručuje.

Pleonazmi U Svakodnevnom Razgovoru

Govorni automatizmi stvaraju najčešće pleonazme u neformalnoj komunikaciji. Izraz “ići pješke” jedan je od najraširenijih – glagol “ići” u ovom kontekstu već implicira kretanje nogama.

Mnogi kažu “vidjeti vlastitim očima” što sadrži redundanciju jer glagol “vidjeti” podrazumijeva korištenje očiju. Fraza “reći vlastitim riječima” također je pleonazam jer govorenje uvijek uključuje korištenje vlastitog vokabulara.

Vremenske konstrukcije često sadrže pleonazme. “Jutros ujutro” udvostručuje vremensku odrednicu, kao i “navečer navečer”. Posebno je čest pleonazam “unatrag nazad” gdje oba dijela označavaju suprotan smjer od kretanja naprijed.

U kolokvijalnome govoru čuje se “crven poput rajčice” gdje se boja nepotrebno pojašnjava jer rajčica već evocira crvenu boju. Također se koristi “okrugao poput lopte” gdje geometrijski oblik postaje redundantan.

Kako Izbjeći Pleonazme U Pisanju

Izbacivanje pleonazma iz teksta postaje lakše kada pisac razvije osjet za prepoznavanje redundantnih konstrukcija. Jezik evolucije brže nego što je itko mogao predvidjeti — što znači da mnogi automatizmi ostaju zakopani dublje u svakodnevnom govoru nego što bi trebali.

Tehnike Za Prepoznavanje Redundantnih Riječi

Čitanje teksta naglas otkriva mnoge skrivene pleonazme koje oči preskoče tijekom tihog čitanja. Pisac može identificirati redundanciju kada uoči da dvije ili više riječi nose identično značenje unutar iste rečenice.

Kratka pauza nakon pisanja omogućuje objektivniju procjenu teksta. Ova tehnika pomaže jer mozak lakše prepoznaje nepotrebna ponavljanja kada se udalji od neposrednog stvaralačkog procesa. Neki pisci namjerno ostavljaju tekst “da odleži” 24 sata prije finalnog pregleda.

Označavanje sumnjive konstrukcije tijekom čitanja omogućuje sistematičnu provjeru. Pisac može koristiti različite boje za označavanje različitih tipova redundancije — žutu za vremenske pleonazme, zelenu za prostorne, crvenu za intenzitete.

Korištenje Sinonima I Alternativnih Izraza

Zamjena problematičnih konstrukcija počinje identificiranjem ključne riječi koju treba zadržati. Umjesto “potpuno uništen” pisac može koristiti samo “uništen” — jer uništavanje po definiciji označava potpunost procesa.

Sinonimski rječnici postaju korisni kada pisac traži preciznije izraze. “Mlada djevojka” može postati “djevojčica” ili “tinejdžerica” ovisno o kontekstu i dobi koju autor želi naglasiti. Ovaj pristup eliminira redundanciju i povećava preciznost.

Ponekad je bolje preformulirati cijelu rečenicu nego tražiti direktnu zamjenu. “Krenuo je unatrag nazad” može postati “vratio se” ili “pošao je u suprotnom smjeru” — ovisno o tome što pisac stvarno želi reći.

Provjera I Redigiranje Teksta

Čitanje unazad — od poslednje do prve rečenice — pomaže prepoznati pleonazme koje prirodni tok čitanja maskira. Ova tehnika funkcionira jer mozak ne može predvidjeti što slijedi pa se fokusira na pojedinačne konstrukcije.

Glas čitanja mijenja percepciju teksta. Mnogi pisci otkrivaju da sporije čitanje otkriva više problema nego brže pregledavanje. Audio zapis vlastitog čitanja omogućuje ponovno slušanje problematičnih dijelova bez vizualnih distraktora.

Traženje pomoći od druge osobe donosi svjež pogled na tekst. Netko tko tekst čita prvi put lakše uočava konstrukcije koje su autoru postale “slijepe točke” zbog dugotrajne izloženosti vlastitom pisanju.

Alati I Resursi Za Prepoznavanje Pleonazma

Moderne tehnologije nude praktične načine za otkrivanje redundantnih izraza u tekstu, dok tradicionalni priručnici i dalje ostaju neprocjenjivi vodič kroz zamke hrvatskog jezika.

Online Alati Za Provjeru Teksta

LanguageTool predstavlja najsveobuhvatniji besplatni alat za provjeru hrvatskog jezika koji automatski označava mnoge pleonazme. Korisnici mogu umetnuti tekst u web sučelje ili preuzeti dodatak za Chrome koji provjerava sadržaj u stvarnom vremenu. Alat prepoznaje fraze poput “unatrag nazad” i “budući planovi” te predlaže ispravke.

Grammarly podržava hrvatsku verziju s ograničenim mogućnostima, no efikasniji je za međunarodne poslovne dokumente koji sadrže mješavinu jezika. Microsoft Word integrirana provjera pravopisa također može uhvatiti najočiglednije pleonazme, premda njezina preciznost varira ovisno o složenosti teksta.

Neki jezikoslovci preporučuju korištenje OpenOffice Writer s hrvatskim jezičnim paketom jer nudi detaljniju analizu redundancije od standardnih alata. Portal Hrvatski jezični portal omogućava korisnicima da postavljaju pitanja o dvojbenim konstrukcijama i dobivaju stručne odgovore od jezikoslovaca.

Rječnici I Priručnici

“Priručnik hrvatskoga književnog jezika” Stjepana Babića ostaje zlatni standard za prepoznavanje stilskih grešaka uključujući pleonazme. Ovaj priručnik sadrži više od 300 primjera redundantnih konstrukcija s objašnjenjima zašto su problematične.

Anićev rječnik hrvatskog jezika posebno je koristan jer uz svaku odrednicu navodi i uobičajene pogreške povezane s njom. “Težak naš jezik” Adolfa Bratanića posvećuje cijelo poglavlje pleonazmima s praktičnim vježbama za samoprocjenu.

Hrvatski jezični savjetnik dostupan na mrežnim stranicama Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje redovito objavljuje članke o najčešćim pleonazmima u suvremenom govoru. Školska knjiga izdaje redovito ažurirane priručnike koji pokrivaju nove oblike pleonazama koji se pojavljuju u digitalnoj komunikaciji.

Softver Za Redigiranje

Hemingway Editor pomaže identificirati složene rečenice koje često sadrže pleonazme, premda ne prepoznaje hrvatski jezik direktno. Korisnici mogu prevesti problematične dijelove na engleski jezik za analizu strukture.

ProWritingAid nudi detaljnu analizu redundancije koja funkcionira i s hrvatskim tekstom kada se postavi na Croatian locale. Softver označava ponavljanja riječi unutar paragrafa i predlaže alternativne formulacije.

Za profesionalne redaktore, EditMinion predstavlja besplatnu web aplikaciju koja broji učestalost riječi i fraza — praktično za otkrivanje skrivenih pleonazama koji se ponavljaju kroz duže tekstove. Readable.io mjeri složenost teksta i često identificira mjesta gdje redundantne riječi otežavaju razumijevanje.

Mnogi novinari koriste kombinaciju Google Docs komentara i Notion baza podataka za stvaranje osobnih popisa problema s pleonazmima koje redovito čine. Ovakav personalizirani pristup omogućava dugoročno poboljšanje pisanja kroz svjesno izbjegavanje vlastitih najčešćih grešaka.

Česti Problemi I Rješenja

Pleonazam nije uvijek jezična greška koju trebamo izbjegavati po svaku cijenu. Ponekad se koristi namjerno za postizanje određenih stilskih efekata.

Kada Pleonazam Nije Greška

Stilistički pleonazmi služe kao moćan alat za pojačavanje ekspresivnosti u određenim kontekstovima. Namjerni pleonazmi postižu dramski efekat u govoru ili pisanju, posebno u retoričkim situacijama gdje želimo naglasiti važnost poruke.

U nekim slučajevima se redundantnost koristi za postizanje ritmičnosti. Fraza “tiha šutnja” zvuči poetičnije od jednostavne “šutnje”, dok “bijeli snijeg” evocira jasniju sliku nego samo “snijeg”. Ovakvi izrazi stvaraju ugođaj i atmosferu koju jednostavne riječi ne mogu postići.

Jezični puristi često ignoriraju činjenicu da pleonazmi mogu imati komunikacijsku vrijednost. Kada netko kaže “vidjeti vlastitim očima”, poanta nije u redundantnosti već u naglašavanju direktnog iskustva nasuprot čuvenju ili čitanju o nečemu.

Stilski Pleonazmi U Književnosti

Književnici svjesno koriste pleonazme za stvaranje određenih efekata koji nadilaze običnu komunikaciju. Redundantnost postaje stilski izbor koji služi specifičnoj svrsi u literarnom djelu.

Matić je u svojoj poeziji koristio “crno crnilo” kako bi pojačao dramatičnost trenutka. Ovaj pleonazam nije greška — to je svjesna odluka koja čitatelju prenosi intenzitet osjećaja koji običan “crno” ili “crnilo” ne bi postigao.

U dramskim tekstovima se pleonazmi koriste za karakterizaciju likova. Lik koji govori “potpuno uništeno” možda želi naglasiti svoju sklonost dramatizaciji, dok bi neutralniji lik rekao samo “uništeno”. Autor pleonazmom definira osobnost lika kroz njegov govor.

Moderna hrvatska književnost obiluje namjernim pleonazmima koji reflektiraju govorni jezik. Pisci poput Dubravke Ugrešić koriste “stara baka” jer ovaj pleonazam nosi kulturnu konotaciju koja “baka” sama ne posjeduje — evocira tradiciju, mudrost i toplinu.

Kako Razlikovati Namjerni Od Nenamjernog Pleonazma

Kontekst određuje prirodu pleonazma — isti izraz može biti greška u jednoj situaciji, a stilski izbor u drugoj. Razlikovanje zahtijeva analizu namjere i učinka na čitatelja.

Namjerni pleonazmi obično služe konkretnoj retorskoj svrsi. Ako redundantnost pojačava emociju, stvara ritam ili naglašava važnost, vjerojatno je stilski izbor. Nenamjerni pleonazmi nastaju iz govornih automatizama i ne doprinose komunikaciji.

Testiranje konteksta pomaže u razlikovanju: “Crna tama noći” u poeziji može biti opravdana zbog atmosfere, dok “crna tama” u tehničkom priručniku predstavlja neopravdanu redundantnost. Žanr i publika utječu na procjenu opravdanosti pleonazma.

Profesionalni pisci razvijaju instinkt za prepoznavanje razlike. Oni čitaju vlastite tekstove naglas i pitaju se dodaje li redundantnost vrijednost ili samo otežava razumijevanje. Ova vježba vremenom postaje automatska i omogućuje im svjesno upravljanje pleonazmima u komunikaciji.

Vježbe Za Uklanjanje Pleonazma

Nakon što smo se upoznali s teorijskim osnovama, vrijeme je za praktičan rad. Ovdje dolaze vježbe koje će vam pomoći da prepoznate i uklonite pleonazme iz svog pisanja.

Praktični Primjeri Za Vježbanje

Prva vježba: Pronađite pleonazme u sljedećim rečenicama i prepišite ih bez suvišnih riječi.

“Mlada djevojka od 18 godina bila je potpuno prezadovoljna svojim prvim uspjehom na fakultetu.”

↓

“Osamnaestogodišnjakinja bila je prezadovoljna svojim prvim uspjehom na fakultetu.”

Druga vježba uključuje prepoznavanje skrivenih pleonazama u poslovnim tekstovima:

“Naša kompanija planira buduće planove za proširenje na nova tržišta tijekom sljedeće godine, što će rezultirati dodatnim povećanjem prihoda.”

Ispravka: “Naša kompanija planira proširenje na nova tržišta tijekom sljedeće godine, što će rezultirati povećanjem prihoda.”

Treća vježba fokusira se na vremenske konstrukcije koje često sadrže pleonazme:

• “Sutra ujutro u 9 sati” → “Sutra u 9 sati” ili “Ujutro u 9 sati”
• “Prošli tjedan unazad” → “Prošli tjedan”
• “U budućnosti koja dolazi” → “U budućnosti”

Jezikoslovci ističu da 73% govornika hrvatskog jezika nesvjesno koristi vremenske pleonazme u svakodnevnoj komunikaciji.

Četvrta vježba bavi se medijskim pleonazmima. Analizirajte sljedeće novinarske naslove:

“Rekordni rekord posjećenosti” → “Rekord posjećenosti”

“Potpuno uništena zgrada” → “Uništena zgrada”

“Prva premijera filma” → “Premijera filma”

Provjera Znanja

Test prepoznavanja: Označite pleonazme u sljedećem tekstu od 150 riječi.

“Jučer navečer dogodila se tragična tragedija na glavnoj cesti. Mladi vozač vozio je unatrag nazad i slučajno nehotice udario u drvo. Policijski izvjestitelj rekao je da je osobno prisustvovao nesreći i vlastitim očima vidio štetu. Vozač je hitno prevezen u bolnicu gdje ga je stručni specialist pregledao. Liječnik je stavio dijagnozu da nema ozbiljnih ozljeda, što je konačni rezultat bio pozitivan.”

Odgovor: U tekstu se nalazi 8 pleonazama koje narušavaju jasnoću komunikacije.

Praktična provjera uključuje stvaranje vlastitih rečenica bez pleonazama. Napišite 5 rečenica o svojem poslu ili hobiju, zatim ih ponovno pročitajte i uklonite sve suvišne riječi.

Jezični stručnjaci preporučuju da ovakve vježbe radite jednom tjedno kako biste razvili automatizam prepoznavanja pleonazama. Takav pristup omogućuje govornicima da postupno poboljšaju preciznost svog izražavanja bez forsiranja promjena.

Zaključak

Svjesnost o pleonazmima predstavlja ključan korak prema preciznijem i elegantnijemu izražavanju. Razumijevanje ove jezične pojave omogućuje govornicima da prepoznaju suvišne elemente u svojoj komunikaciji te da aktivno rade na njihovom uklanjanju.

Kombinacija teorijskog znanja s praktičnim vježbama stvara čvrstu osnovu za poboljšanje jezičnih vještina. Moderni alati i resursi dodatno olakšavaju proces prepoznavanja i ispravki pleonazama u tekstovima.

Važno je napomenuti da kontekst uvijek igra odlučujuću ulogu u procjeni opravdanosti određenih konstrukcija. Ono što u jednoj situaciji može biti stilska greška u drugoj može predstavljati promišljen izbor za postizanje određenog efekta.

Kontinuirano razvijanje jezične osjetljivosti doprinosi ne samo osobnom profesionalnom rastu već i općenito poboljšanju kvalitete komunikacije u hrvatskom jeziku.