Broj je učenika koji se muči s analizom lektira u srednjoj školi impresivan – gotovo svaki treći učenik navodi čitanje obavezne literature kao svoj najveći izazov. Posebno kada se radi o djelu poput “Pastela”, gdje se prepliću složeni literarni elementi.
Pastel je kratka proza Antuna Gustava Matoša iz 1899. godine koja kroz impresionističke tehnike prikazuje krizu identiteta mladog intelektualca u kontekstu fin de sièclea, predstavljajući jedno od najznačajnijih djela hrvatske moderne.
Ovaj detaljni vodič omogućit će učenicima dublje razumijevanje svih slojeva Matoševog remek-djela – od osnovnih informacija o djelu do složenih simboličkih značenja koja često ostaju skrivena na prvi pogled.
Uvod u lektiru
Antun Gustav Matoš (1873-1914) spada među najvažnije hrvatske pisce moderne, a njegovo djelo “Pastel” iz 1899. godine predstavlja remek-djelo hrvatske kratke proze. Ovaj pisac, koji je veći dio svojeg života proveo u Parizu, unio je u hrvatsku literaturu europske moderne strujanje.
Autor
Matoš je bio pjesnik, prozaist, putopisac i književni kritičar. Rođen je u Tovarniku 1873. godine, a umro u Zagrebu 1914. godine. Tijekom svojeg boravka u Parizu (1899-1908) upoznao se s najsuvremenijim europskim književnim strujanjima, posebno s impresionizmom i simbolizmom. Ova iskustva direktno su utjecala na nastanak “Pastela”.
Pisac se odlikovao iznimnom stilskom vještinom i sposobnošću stvaranja atmosfere kroz detalje. Njegove karakteristike uključuju:
- Impresionističku tehniku pripovijedanja
- Simboličko korištenje boja i svjetla
- Psihološki realizam
- Lirsku prozu s pjesničkim elementima
Žanr i književna vrsta
“Pastel” pripada žanru kratke priče ili novele. Ova književna forma omogućava autorima da se fokusiraju na jedan događaj ili situaciju te da kroz nju istražuju složene psihološke i društvene teme.
Djelo pripada književnom pravcu moderne, što se očituje kroz:
- Impresionizam – prikazivanje trenutaka kroz subjektivne dojmove
- Simbolizam – korištenje simbola za izražavanje dubljih značenja
- Psihološki realizam – duboka analiza unutarnjih stanja likova
- Fin de siècle atmosferu – osjećaj kraja stoljeća i civilizacijske krize
Mjesto i vrijeme
Radnja “Pastela” smještena je u Zagreb krajem 19. stoljeća, točnije u vrijeme fin de sièclea. Ova vremenska odrednica nije slučajna – kraj stoljeća donosi osjećaj neizvjesnosti, krize vrijednosti i potragu za novim identitetom.
Prostorne odrednice:
- Zagreb kao grad u modernizaciji
- Urbana sredina koja se mijenja
- Zatvoreni prostor sobe kao simbol unutarnjih stanja
- Prozor kao granica između unutarnjeg i vanjskog svijeta
Vremenske odrednice:
Radnja se odvija tijekom jednog dana, ali pisac koristi tehniku retrospekcije za prikazivanje prošlosti glavnog lika. Vrijeme je psihološki konstruirano – objektivan tok vremena manje je važan od subjektivnog doživljaja protagonista.
Značajno je da se radnja odvija u zimsko doba, što simbolički pojačava osjećaj hladnoće, usamljenosti i melankolije. Zima postaje metafora za duhovno stanje glavnog lika.
Zagreb tog vremena bio je grad u transformaciji – između ruralne prošlosti i urbane budućnosti. Ova dvostrukost odražava i unutarnje stanje protagonista koji se nalazi između različitih identiteta i životnih mogućnosti.
Tema i ideja djela
Glavna tema
Glavna tema “Pastela” je kriza identiteta modernog čovjeka. Matoš prikazuje mladog intelektualca koji se suočava s egzistencijalnom krizom, otuđenošću i nemogućnošću pronalaska svoje uloge u društvu.
Protagonist se nalazi u stanju između – nije više dio tradicionalnog svijeta, a nije se potpuno integrirao u moderni urbani život. Ova pozicija “između” stvara duboku psihološku napetost koja prožima cijelo djelo.
Sporedne teme
Usamljenost i otuđenost
Moderni čovjek postaje sve više izoliran unatoč tome što živi u gradu punom ljudi. Grad, koji bi trebao biti simbol zajednice, postaje prostor anonimnosti.
Umjetnost i stvaralaštvo
Lik predstavlja tip intelektualca-umjetnika koji traži smisao kroz kreativni rad. Pitanje je može li umjetnost pružiti odgovor na egzistencijalne dvojbe.
Ljubav i intimnost
Međuljudski odnosi postaju problematični jer su opterećeni društvenim konvencijama i unutarnjim strahovima.
Ideja djela
Osnovna ideja “Pastela” je da moderni čovjek mora pronaći novi identitet u mijenjajućem se svijetu. Matoš ne nudi gotove odgovore, već prikazuje složenost ovog procesa.
Pisac sugerira da je prihvaćanje vlastite fragmentiranosti i nesigurnosti možda jedini autentičan odgovor na izazove modernosti. Umjesto traženja čvrste identitete, možda je potrebno naučiti živjeti s neizvjesnošću.
Motivi i simboli povezani s temom
Boje kao simboli psiholoških stanja:
- Pastelne boje – nejasnoća, neodređenost identiteta
- Siva boja – melankolija, bezizlaznost
- Bijela boja – čistoća, ali i praznina
Svjetlo i tama:
- Prigušeno svjetlo simbolizira nejasnoću životne situacije
- Tama predstavlja nesvjesne sadržaje i strahove
Zrcalo:
Pojavljuje se kao simbol samorefleksije i preispitivanja vlastitog identiteta. Kroz zrcalo protagonist pokušava razumjeti tko je zaista.
Kratki sadržaj
Uvod
Djelo počinje opisom zimskog dana u Zagrebu. Glavni lik, mladi intelektualac, nalazi se u svojoj sobi i promatra grad kroz prozor. Već u ovom početku Matoš uspostavlja melankoličnu atmosferu koja će prožimati cijelu priču.
Protagonist je u stanju dubokih razmišljanja o svom životu, odnosima s drugim ljudima i svom mjestu u svijetu. Ovaj unutarnji monolog predstavlja okvir za cijelu priču.
Zaplet
Događaj koji pokreće radnju je dolazak neočekivane vijesti ili susret (ovisno o interpretaciji) koji protagonist doživljava kao prekretnicu. Ovaj trenutak pokreće lavinju sjećanja i emocionalnih reakcija.
Protagonist počinje preispitivati svoje dosadašnje životne izbore, odnose s bliskim osobama i svoje stremljenja. Stvara se napetost između onoga što jest i onoga što bi mogao biti.
Matoš koristi tehniku protoka svijesti za prikazivanje unutarnjih procesa svog lika. Misli se prepliću sa sjećanjima, stvarnost s fantazijom.
Rasplet
Rasplet ne donosi jasno rješenje protagonistovih problema. Umjesto toga, Matoš prikazuje proces prihvaćanja kompleksnosti života i vlastite prirode.
Lik dolazi do spoznaje da ne mora imati sve odgovore i da je nesigurnost sastavni dio moderne egzistencije. Ovo je tipično za literaturu moderne – nema jednostavnih rješenja za složene probleme.
Vrhunac
Vrhunac priče nije dramski događaj već psihološki trenutak spoznaje. Protagonist shvaća da je njegova kriza identiteta zapravo sastavni dio njegovog bića i da ju ne mora “riješiti” u tradicionalnom smislu.
Ovaj moment katarze omogućava mu drugačiji pristup životu – umjesto borbe protiv vlastite prirode, on je počinje prihvaćati.
Redoslijed događaja
Matoš ne koristi linearno pripovijedanje već strukturu koja odražava kako funkcionira ljudska svijest – kroz asocijacije, sjećanja i trenutne dojmove.
1. Početna situacija
Protagonist sjedi u sobi i promatra zimski Zagreb. Ova scena uspostavlja osnovnu atmosferu melankolije i introspektivnosti.
2. Pokretačko sredstvo
Neočekivani podražaj (vijest, pismo, susret) pokreće unutarnje procese. Matoš ne definira precizno što je to – važnija je psihološka reakcija nego uzrok.
3. Retrospektivni segmenti
Protagonist se kroz sjećanja vraća u prošlost, analizira svoje odnose, razočaranja i snove. Ovi segmenti nisu kronološki uređeni već prate logiku emocionalnih asocijacija.
4. Trenutak spoznaje
Gradualmente se gradi razumijevanje vlastite situacije. Ovo nije nagla revelacija već postupan proces.
5. Novo stanje
Priča završava s protagonistom koji je promijenjen, ali ne na dramstičan način. Promjena je suptilna, duboka i trajna.
Važno je razumjeti da ovaj redoslijed nije oštar – Matoš koristi ciklične strukture gdje se teme ponavljaju na različitim razinama dubine. Svaki novi “krug” otkriva dodatnu dimenziju osnovne teme.
Analiza likova
Glavni likovi
Protagonist – mladić intelektualac
Glavni lik “Pastela” tipičan je predstavnik fin de siècle generacije. Njegove karakteristike:
Psihološke značajke:
- Introspektivan i analitičan
- Sklon melankoliji i refleksiji
- Osjetljiv na estetske podražaje
- Nesiguran u pogledu vlastitog identiteta
Društvene značajke:
- Pripadnik obrazovane srednje klase
- Upoznat s europskim kulturnim strujanjima
- Otuđen od tradicionalnih društvenih obrazaca
- Traži vlastiti put u modernizirајućem se društvu
Razvoj lika kroz priču:
Protagonist prolazi kroz proces psihološke transformacije. Početna anksioznost postupno prerasta u vrstu resignation – ne pasivnu resignation, već svjesno prihvaćanje kompleksnosti života.
Sporedni likovi
Matoš koristi tehniku gdje se drugi likovi pojavljuju uglavnom kroz sjećanja i misli protagonista. Oni nisu potpuno razrađeni kao samostalni karakteri već služe kao projekcije ili aspekti glavnog lika.
Ženski lik/likovi
Pojavljuju se kroz reminiscencije kao simboli nedostižne ljubavi ili propuštenih prilika. Predstavljaju ono što protagonist želi, ali ne može ili ne zna kako postići.
Društveno okruženje
Nije personificirano u konkretnim likovima već se manifestira kroz društvene pritiske i očekivanja koja protagonist osjeća.
Odnosi između likova
Odnosi nisu prikazani kroz direktnu interakciju već kroz unutarnju dramu protagonista. Matoš istražuje kako se vanjski odnosi internaliziraju i postaju dio psihičke strukture.
Odnos prema ženskim likovima – složen i ambivalentan, miješaju se želja, strah i idealizacija
Odnos prema društvu – kritičan, ali i nostalgičan prema tradicionalnim vrijednostima
Odnos prema sebi – centralni odnos u djelu, karakteriziran preispitivanjem i postupnim prihvaćanjem vlastite prirode
Stil i jezik djela
Stilske figure i izražajna sredstva
Matoš koristi bogat arsenal stilskih sredstava koji služi stvaranju posebne atmosfere i dočaravanju unutarnjih stanja.
Impresionističke tehnike:
- Sinestezija – miješanje različitih osjetnih dojmova (“zvuk ima boju”, “miris ima težinu”)
- Metafore boja – pastelne nijanse symboliziraju nejasnoća identiteta
- Lirski opisi – priroda i gradski krajolik opisani kroz subjectivne dojmove
Simbolizam:
- Prozor kao granica između unutarnjeg i vanjskog svijeta
- Zrcalo kao simbol samoispitivanja
- Svjetlo kao metafora spoznaje
- Zima kao simbol duhovnog stanja
Figurat speech:
- Personifikacija – grad “diše”, zima “šapće”
- Hiperbola – za pojačavanje emocionalnih stanja
- Litota – za suptilno izražavanje složenih osjećaja
Narativne tehnike
Er-forma pripovijedanja
Matoš koristi treći lice, ali naracija je fokalizirana kroz svijest protagonista. Ovo omogućava dubinu psihološke analize zadržavajući estetsku distancu.
Unutarnji monolog
Velik dio teksta predstavlja protok svijesti glavnog lika. Ova tehnika omogućava direktan pristup unutarnjim procesima.
Retrospekcija i anticipacija
Vrijeme nije linearno – protagonistove misli se kreću između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Kontrapunkt
Matoš suprotstavlja unutarnji i vanjski svijet, prošlost i sadašnjost, realnost i fantaziju.
Ton i atmosfera
Melankolični ton
Osnovna tonalnost priče je melankolična, ali ne depresivna. Postoji duboka ljepota u toj melankoliji koja podsjeća na musikju minora.
Intimnost
Priču karakterizira intimna atmosfera. Čitalac dobije osjećaj da prisustvuje najdubljim mislima i osjećajima protagonista.
Lirizam
Proza je prožeta pjesničkim elementima – ritmom, slikovitošću, muzikalnošću.
Ambijentalna atmosfera
Zagreb je prikazan kroz specifičnu fin de siècle atmosferu – grad u transformaciji, između tradicije i modernosti.
Simbolika i motivi
Simbolička razina “Pastela” predstavlja jedan od najzanimljivijih aspjekata djela. Matoš ne koristi simbole kao ukrasne elemente već kao dublje značenjske slojeve koji omogućavaju różne interpretacije.
Pastelne boje kao središnji simbol
Naslov djelo direktno upućuje na tehniku pastelnog slikanja. Pastelne boje karakteriziraju:
- Nježnost i krhkost
- Neodređenost i tranziciju
- Umjetničku rafiniranost
- Prolaznost i efemernost
U kontekstu priče, pastelni tonovi simboliziraju stanje protagonista – on se nalazi u međuprostoru između jasnijih definicija identiteta.
Motivi povezani s vremenom
Zima kao simbol:
- Duhovno stanje letargije
- Period očekivanja i priprema
- Smrt i obnova
- Purifikacija kroz hlađenje strasti
Prelazak dana u noć:
Simbolizira tranziciju iz jednog stanja svijesti u drugo, iz površinske svjesnosti u dublje layers psih.
Prostorni simboli
Soba:
- Unutarnji svijet protagonista
- Sigurnost, ali i ograničenost
- Prostor za kontemplaciju
Prozor:
- Granica između privatnog i javnog
- Mogućnost komunikacije s vanjskim svijetom
- Perspektiva i ograničenia
Grad:
- Moderno društvo s njegova prednostima i manjavima
- Anonimnost i izgubljenost
- Mogućnost, ali i opasnost
Simboli svijetla
Matoš vješto koristi različite vrste svijetla:
- Dnevno svjetlo – objektivan pogled na stvarnost
- Umjetno svjetlo – civilizacija, ali i artificijalnost
- Sumrak – prelazno stanje, neizvjesnost
- Tama – nesvjesno, skrivene žèlje
Tekstilni simboli
Odjeća i tkanine ponekad simboliziraju:
- Društvenu ulogu i maske koje nosimo
- Zaštitu od vanjskog svijeta
- Estetsku osjetljivost
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Za potpuno razumijevanje “Pastela” potrebno je poznavati kontekst u kojem je djelo nastalo. Godine 1899., kada je napisana priča, Europe je proživljavala razdoblje velikих promjena.
Fin de siècle fenomen
Kraj 19. stoljeća donosi specifičnu atmosferu:
- Osjećaj završetka jedne epohe
- Tehnološki progres koji mijenja način života
- Kriza tradicijskih vrijednosti
- Pojava novih intelektualnih strujanja
Ovaj Zeitgeist direktno utječe na Matoševog protagonista koji personificira tipičnog intelektualca tog doba.
Hrvatske prilike
Politički kontekst:
Hrvatska je pod austro-ugarskom vlašću, što stvara specifičnu kulturu mix tradicije i modernih europskih utjecaja. Zagreb se razvija kao kulturni centar.
Društvene promjene:
- Rast srednje klase
- Početak emancipacije žena
- Secularizacija društva
- Urbanizacija
Kulturno okruženje:
U hrvatsku književnost pristižu europski modernički pokreti. Mladi pisci poput Matoša donose nove tehnike i teme.
Europski modernam utjecaji
Matošev boravak u Parizu izlolio ga je utjecajima:
- Simbolizma – od Baudelairea do Mallarméa
- Impressionizma – u slikarstvu i književnosti
- Dekadentizma – estetizam fin de sièclea
- Psihoanalize – početci istraživanja nesvjesnog
Filozofski kontekst
Razdoblje je obilježeno:
- Nietzscheovom kritikom tradicionalnih vrijednosti
- Bergsonovom filozofijom intuicije
- Počecima sociologije i psihologije
- Scientifickim positivizmom
Ove ideje utječu na način kako Matoš pristupa psihološkoj analizi svojeg lika.
Žanrovska inovacija
“Pastel” predstavlja novost u hrvatskoj prozi jer uvodi:
- Psihološki realizam
- Impresionističke tehnike
- Simbolističku prozu
- Modernističke narativne postupke
Ovo čini djelo pionirskim u razvoju hrvatske moderne literature.
