Matovilka, jedna od najpoznatijih bajki braće Grimm, već stoljećima očarava čitatelje svojom magičnom pričom o djevojci duge zlatne kose. Ova bezvremenska priča nije samo zabavno štivo već nosi i duboke moralne poruke koje su jednako relevantne danas kao i u vrijeme njezina nastanka.
Matovilka je klasična njemačka bajka koja prati priču mlade djevojke zatočene u visokoj kuli. Kroz dramatičan zaplet isprepliću se teme ljubavi, žrtve i osobnog rasta, čineći je nezaobilaznim djelom dječje književnosti.
Kroz generacije učenika koji su je čitali kao obaveznu lektiru Matovilka je postala simbol ustrajnosti i hrabrosti. Njezina priča nastavlja inspirirati mlade čitatelje dok otkrivaju važne životne lekcije skrivene između redaka ove čarobne pripovijesti.
Uvod u lektiru
Bajka “Matovilka” predstavlja jedno od najpoznatijih djela svjetske književnosti za djecu koja očarava čitatelje svojom magičnom pričom o djevojci duge zlatne kose zatočenoj u visokoj kuli.
Autor
“Matovilka” je nastala iz pera braće Grimm, Jacoba (1785-1863) i Wilhelma (1786-1859), njemačkih jezikoslovaca i sakupljača narodnih priča. Braća Grimm objavili su ovu bajku 1812. godine u svojoj zbirci “Dječje i domaće bajke” (Kinder- und Hausmärchen). Izvornu priču zapisali su prema usmenom kazivanju francuske pripovjedačice Charlotte-Rose de Caumont de La Force iz 17. stoljeća. Nakon prvog izdanja, braća Grimm dorađivali su tekst kroz nekoliko verzija, uklanjajući grublje elemente i prilagođavajući ga mlađoj publici.
Žanr i književna vrsta
“Matovilka” pripada žanru bajke s jasno izraženim fantastičnim elementima karakterističnim za ovaj književni oblik. Tekst sadrži tipične odrednice bajke:
- Nadnaravni elementi (magične moći vještice)
- Polarizacija dobra i zla (nevina Matovilka nasuprot zle vještice)
- Stereotipni likovi (lijepa glavna junakinja zatočena princeza)
- Čarobni predmeti (Matovilkina kosa kao magični element)
- Sretan završetak nakon niza iskušenja
Priča kombinira elemente čudesnog s realističnim detaljima svakodnevnog života, stvarajući posebnu atmosferu karakterističnu za klasične narodne bajke. Struktura prati tradicionalni obrazac bajke s jasnim zapletom, vrhuncem i raspletom.
Mjesto i vrijeme
Radnja bajke “Matovilka” odvija se na nekoliko specifičnih lokacija koje nose simboličku težinu u priči. Vrt vještice predstavlja ishodišnu točku zapleta gdje se susreću muž i žena s vješticom te gdje otac uzima matovilac koji će odrediti sudbinu njihovog djeteta.
Centralno mjesto radnje zauzima visoka kula u šumi, koja nema ni vrata ni stepenica. Jedini pristup kuli omogućuje prozor na samom vrhu, kroz koji vještica pomoću Matovilkine duge kose ulazi i izlazi iz kule. Šuma oko kule služi kao pozornica za susret kraljevića s Matovilkom, gdje on prvi put čuje njezin čarobni glas.
Nakon što vještica otkrije izdaju, Matovilka biva prognana u pustinju. Taj surovi prostor postaje mjesto preobrazbe i iskupljenja, gdje se kasnije ponovno susreće s kraljevićem te gdje zajedno pronalaze svoju djecu.
Vremenski okvir priče smješten je u neodređeno, davno doba – karakteristično razdoblje za bajke braće Grimm. Izostanak konkretnih povijesnih odrednica doprinosi bezvremenskom karakteru pripovijesti, omogućujući čitateljima lakšu identifikaciju s likovima i situacijama kroz različite epohe.
- Vrt simbolizira iskušenje i početak nedaća
- Kula predstavlja izolaciju i zatočeništvo
- Šuma označava prostor transformacije
- Pustinja utjelovljuje iskušenje i konačno izbavljenje
Tema i ideja djela
“Matovilka” je bajka koja kroz čarobnu pripovijest istražuje univerzalne teme ljubavi, slobode i borbe između dobra i zla.
Glavna tema
Središnja tema “Matovilke” je snažna i bezuvjetna ljubav između kraljevića i Matovilke koja pobjeđuje sve prepreke. Njihova ljubavna priča pokazuje transformativnu moć istinske ljubavi koja ih vodi kroz izazove zatočeništva, izdaje i progonstva. Kroz njihovu povezanost, bajka ilustrira kako ljubav može prevladati čak i najteže životne situacije te donijeti izbavljenje onima koji u nju vjeruju.
Sporedne teme
- Sloboda i zatočeništvo: Matovilkina izolacija u kuli predstavlja fizičko i emocionalno zatočeništvo koje ograničava njenu slobodu razvoja i samoostvarenja.
- Sukob dobra i zla: Vještica utjelovljuje destruktivnu moć zla kroz kontrolu i manipulaciju, dok Matovilka predstavlja čistoću duha koja se odupire negativnim utjecajima.
- Odrastanje i sazrijevanje: Matovilkino putovanje od naivne djevojke do zrele osobe pokazuje proces osobnog razvoja kroz iskušenja.
Ideja djela
Temeljna ideja “Matovilke” leži u prikazu trijumfa ljubavi nad zlom. Bajka pokazuje kako istinska ljubav ima moć transformirati živote, prevladati prepreke i donijeti konačnu sreću. Kroz Matovilkinu i kraljevićevu priču, djelo afirmira vrijednosti ustrajnosti, vjernosti i unutarnje snage.
- Kula: Simbol izolacije i ograničenja koji predstavlja društvene barijere i emotivno zatočeništvo
- Duga kosa: Simbolizira povezanost s vanjskim svijetom i most prema slobodi
- Vrt: Metafora za izgubljenu nevinost i početak životnih iskušenja
- Suze: Predstavljaju iscjeljujuću moć ljubavi kroz njihovu sposobnost vraćanja vida kraljeviću
- Pustinja: Simbolizira period iskušenja i duhovnog rasta likova
Kompozicija djela
Bajka “Matovilka” strukturirana je kroz pet kompozicijskih dijelova koji grade cjelovitu pripovjednu liniju. Svaki dio doprinosi razvoju radnje i karakterizaciji likova kroz jasno definirane dramske elemente.
Uvod
Početak priče uvodi čitatelja u okolnosti rođenja glavne junakinje Matovilke. Mladi bračni par čezne za djetetom, živeći pored vrta zle vještice. Trudna žena poželi matovilac iz vješticina vrta, što njezin muž kradom uzima. Nakon što vještica otkrije krađu, traži njihovo nerođeno dijete kao cijenu. Rođenjem djevojčice, vještica je uzima k sebi te je zatvara u visoku kulu bez vrata, s jedinim prozorom na vrhu.
Zaplet
Zaplet započinje kada mladi kraljević, prolazeći šumom, čuje Matovilkin predivan glas. Očaran njenim pjevanjem, otkriva način kako doći do nje – pozivom “Matovilka, Matovilka, spusti svoju dugu kosu”. Razvija se tajna ljubav između Matovilke i kraljevića koji je posjećuje svake večeri. Njihovi susreti odvijaju se nesmetano dok vještica ne otkrije prevaru.
Vrhunac
Dramatični vrhunac priče nastupa kada vještica, bijesna zbog izdaje, odreže Matovilkinu dugu kosu te je progna u pustinju. Kraljevića, koji dolazi posjetiti voljenu, vještica dočekuje s odsječenom Matovilkinom kosom. U očaju, on skače s kule, pri čemu ga trnje oslijepi. Ovo predstavlja najdramatičniji trenutak bajke gdje glavni likovi doživljavaju najteže iskušenje.
Rasplet
U raspletu pratimo odvojene puteve Matovilke i kraljevića. Ona luta pustinjom gdje rađa blizance, dok oslijepljeni kraljević godina luta šumom tražeći je. Njihovi se putevi konačno križaju kada kraljević čuje poznati glas. Matovilkine suze padaju na njegove oči, vraćajući mu vid.
Zaključak
Završetak donosi pravedno razrješenje – ljubav pobjeđuje zlo. Matovilka i kraljević vraćaju se u njegovo kraljevstvo zajedno s blizancima. Vještica ostaje kažnjena, a pravda trijumfira. Sretan kraj naglašava moralne vrijednosti priče – istinska ljubav prevladava sve prepreke, dok zlo biva poraženo vlastitom zlobom.
Kratki sadržaj
Mladi bračni par živi pored vrta zle vještice te žena čezne za matovilcem koji tamo raste. Muž se odlučuje ušuljati u vrt i ubrati ga, no vještica ga uhvati. U zamjenu za matovilac, vještica traži njihovo novorođeno dijete koje naziva Matovilka.
Vještica zatvara Matovilku u visoku kulu bez vrata, s jednim prozorom na vrhu. Do Matovilke dolazi tako što joj naredi da spusti svoju dugu zlatnu kosu niz prozor. Jednoga dana mladi kraljević, prolazeći šumom, čuje Matovilkin prekrasan pjev te se zaljubljuje u nju.
Kraljević promatra kako vještica doziva Matovilku i odlučuje učiniti isto. Nakon što mu Matovilka spusti kosu, penje se do nje i njih dvoje se zaljubljuju. Dogovaraju tajne sastanke svake večeri kad vještica ode. Vještica otkriva njihovu vezu kad Matovilka spomene kako je princ lakši od nje za penjanje.
U bijesu vještica odreže Matovilkinu kosu i protjera je u pustinju. Kad kraljević dođe do kule, vještica ga dočeka s Matovilkinom kosom. On u očaju skače s kule, pada u trnje te oslijepi. Godinama luta slijep dok ne pronađe Matovilku s blizancima koje je rodila u pustinji. Njezine suze padaju na njegove oči i vraćaju mu vid. Zajedno se vraćaju u njegovo kraljevstvo gdje žive sretno.
Redoslijed događaja
Priča “Matovilka” prati pet ključnih trenutaka koji oblikuju sudbinu glavne junakinje. Otmica označava početak drame kada zla vještica uzima novorođenu djevojčicu od roditelja nakon što su prekršili dogovor oko krađe matovilca iz njezina vrta.
Matovilkin život u kuli predstavlja period izolacije gdje odrasta bez kontakta s vanjskim svijetom. Jedini posjetitelj je zla vještica koja se penje do njezine sobe koristeći Matovilkinu dugu plavu kosu kao ljestve. Ovaj period obilježava monotoniju svakodnevice zatočene djevojke.
Susret s kraljevićem donosi preokret u priču. Kraljević, privučen Matovilkinim pjevom, promatra vještičin ritual uspinjanja uz pomoć kose. Matovilka doživljava prvi kontakt s drugim ljudskim bićem nakon vještice. Njen početni strah prema kraljeviću pretvara se u znatiželju.
Tajno druženje razvija se u ljubavnu priču između Matovilke i kraljevića. Par koristi noćne sate za susrete dok vještica nije prisutna. Kraljević se penje do Matovilkine sobe koristeći istu metodu kao vještica – dugačku plavu kosu.
Kulminacija događaja nastupa otkrićem tajne veze. Vještica, bijesna zbog izdaje, razdvaja zaljubljeni par. Ovaj trenutak označava vrhunac dramske napetosti u bajci te postavlja temelj za daljnji razvoj priče.
Svaki od ovih pet događaja gradi napetost priče kroz jasno definirane preokrete. Redoslijed prati klasičnu strukturu bajke gdje glavni likovi prolaze kroz izazove prije konačnog raspleta.
Analiza likova
Likovi u bajci “Matovilka” predstavljaju klasične arhetipove dobra i zla, no svaki od njih nosi jedinstvene karakteristike koje priču čine nezaboravnom. Kroz njihove osobnosti i međusobne odnose razvija se kompleksna pripovijest o ljubavi, žrtvi i iskupljenju.
Glavni likovi
Matovilka je središnji lik bajke koji utjelovljuje nevinost i čistoću duha. Njena duga zlatna kosa nije samo fizički atribut već simbolizira njenu posebnost i vezu sa svijetom izvan kule. Unatoč izolaciji u kuli, Matovilka razvija snažan karakter obilježen odlučnošću, hrabrošću i sposobnošću za duboku ljubav. Njezin glas, kojim privlači kraljevića, predstavlja unutarnju snagu i želju za slobodom.
Kraljević unosi dinamiku u priču svojim neustrašivim duhom i beskompromisnom ljubavlju prema Matovilki. Njegov lik karakterizira plemenitost, ustrajnost i spremnost na žrtvu. Kroz fizičko sljepilo i lutanje pustinjom, kraljević doživljava duhovnu transformaciju koja ga čini dostojnim Matovilkine ljubavi.
Sporedni likovi
Zla vještica dominira kao antagonist priče, utjelovljujući mračne aspekte ljudske prirode. Njena posesivnost prema Matovilki manifestira se kroz pretjeranu kontrolu i izolaciju. Vještica koristi magiju kao sredstvo manipulacije, a njena moć proizlazi iz straha koji usađuje u druge. Njezina okrutnost dolazi do izražaja u trenutku kada saznaje za izdaju, što rezultira drastičnim posljedicama za glavne likove.
Matovilkini biološki roditelji pojavljuju se na početku priče kao sporedni likovi čija pohlepa za matovilcem iz vještičinog vrta pokreće tragične događaje. Njihova uloga naglašava temu roditeljske odgovornosti i posljedica nepromišljenih odluka.
Odnosi između likova
Odnos između Matovilke i kraljevića razvija se od početne znatiželje do duboke, transformativne ljubavi. Njihova veza temelji se na međusobnom povjerenju i spremnosti na žrtvu za drugo. Dinamika između Matovilke i vještice ilustrira konflikt između želje za samostalnošću i potrebe za kontrolom. Vještičin autoritarni odnos prema Matovilki stvara napetost koja kulminira izdajom i kaznom. Kroz ove složene međuljudske odnose bajka istražuje teme povjerenja, izdaje i iskupljenja.
Stil i jezik djela
Bajka “Matovilka” braće Grimm karakterizira jednostavan narodni stil s izraženim folklorističkim elementima koji odražavaju autentičnost usmene predaje. Pripovjedni stil kombinira tradicionalne elemente bajke s jasnim i pristupačnim jezikom.
Stilske figure i izražajna sredstva
U djelu dominiraju klasične stilske figure karakteristične za bajke:
- Simbolizam: Matovilkina zlatna kosa simbolizira čistoću duše i životnu snagu
- Metafore: Visoka kula predstavlja izolaciju i zatočeništvo
- Kontrasti: Suprotstavljanje dobra (Matovilka i kraljević) i zla (vještica)
- Personifikacija: Prirodne pojave dobivaju ljudske osobine
- Hiperbola: Preuveličavanje Matovilkine ljepote i dužine njezine kose
Narativne tehnike
Pripovjedač koristi nekoliko ključnih narativnih tehnika:
- Kronološko pripovijedanje s povremenim retrospekcijama
- Sveznajuće pripovijedanje u trećem licu
- Dijalozi koji dinamično pokreću radnju
- Ponavljanje određenih fraza stvara ritmičnost
- Gradacija napetosti kroz postupno otkrivanje događaja
Ton i atmosfera
Ton pripovijesti mijenja se kroz različite dijelove bajke:
- Početak: Miran i idiličan ton u opisu vrta i Matovilkinog djetinjstva
- Sredina: Dramatičan ton tijekom sukoba s vješticom
- Vrhunac: Emotivan i napet ton u scenama razdvajanja
- Rasplet: Optimističan ton koji naglašava pobjedu ljubavi
Atmosfera varira od idilične do mračne, stvarajući emotivnu povezanost čitatelja s likovima kroz izmjene sreće i patnje.
Simbolika i motivi
Bajka “Matovilka” obiluje brojnim simboličkim elementima koji doprinose dubini i značenju priče. Simboli i motivi u djelu predstavljaju univerzalne teme ljudskog iskustva kroz fantastične elemente karakteristične za bajke.
Simboli u djelu
Simbolika u “Matovilki” gradi se kroz nekoliko ključnih elemenata:
- Kula simbolizira izolaciju i zatočeništvo, predstavljajući fizičke i emocionalne prepreke koje sprječavaju osobni razvoj
- Zlatna kosa predstavlja snagu, ljepotu i mladost, služeći kao most između zatočeništva i slobode
- Vrt simbolizira raj i izgubljenu nevinost, mjesto gdje započinje transformacija glavnih likova
- Vještica utjelovljuje kontrolu, manipulaciju i destruktivnu zaštitničku ljubav
- Pustinja kroz koju lutaju protagonisti simbolizira iskušenja i duhovnu pustoš
Motivi
Glavni motivi koji se provlače kroz bajku uključuju:
- Sazrijevanje: pratimo Matovilkin put od naivne djevojke do zrele osobe
- Zabranjena ljubav između Matovilke i kraljevića pokreće radnju
- Žrtva i iskupljenje manifestiraju se kroz gubitak vida kraljevića i Matovilkine suze koje ga izlječuju
- Majčinska ljubav prikazana je kroz dvije krajnosti – vještičinu posesivnu i destruktivnu ljubav te pravu majčinsku ljubav koja oslobađa
- Zatočeništvo u kuli metaforički predstavlja period adolescencije i odvajanja od roditelja
- Penjanje uz kosu simbolizira težak put do ostvarenja ljubavi i slobode
- Vještičin vrt alegorijski prikazuje zabranjeno znanje i posljedice njegovih iskušenja
- Matovilkino lutanje metafora je za proces sazrijevanja i pronalaska vlastitog identiteta
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Braća Grimm, Jacob i Wilhelm, započeli su sakupljanje njemačkih narodnih priča početkom 19. stoljeća u razdoblju značajnih društvenih previranja. Njihova zbirka “Dječje i domaće bajke” prvi put je objavljena u dva dijela – 1812. i 1815. godine.
Izvorne verzije priča, uključujući Matovilku, karakterizirala je sirova struktura s elementima koji se razlikuju od kasnijih izdanja. Francuska okupacija Kassela 1807. godine direktno je utjecala na život braće Grimm – Jacob je izgubio posao u ratnoj komisiji no ubrzo se zaposlio kao knjižničar kod kralja Jérômea.
| Godina | Događaj |
|---|---|
| 1807. | Francuska okupacija Kassela |
| 1808. | Smrt majke braće Grimm |
| 1812. | Prvo izdanje prvog dijela zbirke |
| 1815. | Objava drugog dijela zbirke |
Društveni kontekst vremena odrazio se u načinu na koji su braća Grimm pristupila sakupljanju i obradi narodnih priča. Njihov rad predstavlja spoj njemačke kulturne tradicije s elementima društvenih promjena ranog 19. stoljeća. Kasnija izdanja Matovilke pokazuju postupnu evoluciju teksta kroz prilagodbe društvenim normama tog vremena.
Kulturološki značaj Matovilke ogleda se u očuvanju njemačke folklorne baštine tijekom turbulentnog povijesnog razdoblja. Priča je preživjela društvene promjene zahvaljujući sposobnosti braće Grimm da povežu tradicionalne elemente s univerzalnim ljudskim vrijednostima.
Interpretacija i kritički osvrt
Interpretacija bajke “Matovilka” otkriva složene psihološke mehanizme koji djeci pomažu razumjeti svijet oko sebe. Bruno Bettelheim ističe kako ova bajka podržava unutarnji razvoj djeteta kroz simboličke prikaze odrastanja i sazrijevanja.
Crno-bijela karakterizacija likova u “Matovilki” predstavlja jasnu polarizaciju dobra i zla. Vještica utjelovljuje negativne aspekte autoriteta dok Matovilka i kraljević simboliziraju čistoću i nevinost. Ovakva jednostavna podjela omogućava djeci lakše razumijevanje moralnih vrijednosti.
Moralne poruke u bajci manifestiraju se kroz nekoliko ključnih motiva:
- Prevladavanje prepreka kroz ustrajnost
- Važnost istine i iskrenosti u odnosima
- Transformativna moć ljubavi
- Cijena neposlušnosti i iskupljenje
Psihološka dimenzija priče posebno se očituje u simbolici kule kao prostora izolacije i zatočeništva. Matovilkino zatočeništvo predstavlja period adolescencije dok njezino oslobođenje simbolizira ulazak u svijet odraslih.
Kritička analiza otkriva kako bajka istražuje univerzalne teme kroz arhetipske likove i situacije. Zlatna kosa kao simbol snage povezuje se s unutarnjim resursima pojedinca dok vrt predstavlja izgubljeni raj i nevinost djetinjstva.
Bettelheimova psihoanalitička interpretacija naglašava kako “Matovilka” djeci pruža siguran prostor za proživljavanje složenih emocija i situacija. Kroz identifikaciju s glavnom junakinjom mladi čitatelji procesiraju vlastite strahove i nadanja vezana uz odrastanje.
Vlastiti dojam i refleksija
“Matovilka” kao bajka ostavlja snažan dojam svojom jednostavnošću i dubokom simbolikom. Priča privlači čitatelja kroz nekoliko ključnih elemenata koji nadilaze uobičajene okvire dječje književnosti. Motiv zatočeništva u kuli posebno je dojmljiv jer reflektira univerzalnu ljudsku težnju za slobodom i samoostvarenjem.
Snažan kontrast između mračnih trenutaka zatočeništva i svijetlih trenutaka ljubavi stvara emotivnu dinamiku koja drži pažnju kroz cijelu priču. Vještica kao antagonist nije tek jednodimenzionalni zli lik – njezina posesivnost i kontrola nad Matovilkom otvaraju prostor za razmišljanje o prirodi odnosa između roditelja i djece.
Simbolika duge zlatne kose posebno je fascinantna jer predstavlja most između izolacije i slobode. Kroz taj motiv braća Grimm vješto isprepliću fantastične elemente s realnim ljudskim iskustvima. Način na koji kraljevićeva ljubav transformira Matovilkin život pokazuje kako istinska povezanost može prevladati i najteže prepreke.
Psihološka kompleksnost likova dodatno obogaćuje čitateljski doživljaj. Matovilkina transformacija od poslušne zatočenice do osobe koja preuzima kontrolu nad vlastitom sudbinom ostavlja snažan utisak. Njezina odlučnost u pomaganju oslijepljenom kraljeviću pokazuje emotivnu zrelost i spremnost na žrtvu iz ljubavi.
Unatoč svojoj naizgled jednostavnoj strukturi, “Matovilka” postavlja složena pitanja o odrastanju, slobodi izbora i cijeni neposlušnosti. Emotivni vrhunac priče dolazi kroz iskupljenje i ponovni susret ljubavnika, demonstrirajući kako istinska ljubav može izdržati sve kušnje.
