Literarno remek-djelo “Ciconia ciconia” poznate hrvatske autorice Dubravke Ugrešić jedinstvena je priča koja spaja svijet ljudi i prirode kroz simboliku bijele rode. Ova dirljiva pripovijest istražuje teme migracije, pripadnosti i očuvanja tradicije koje su jednako relevantne danas kao i kada je djelo prvi put objavljeno.
Ciconia ciconia predstavlja slojevitu alegoriju o povezanosti čovjeka s prirodom, ispričanu kroz prizmu seobe bijelih roda. Knjiga istražuje univerzalne teme doma, identiteta i promjene kroz poetičan i dubok narativni stil koji je karakterističan za Ugrešić.
Dok pratimo glavnu protagonisticu koja proučava životni ciklus bijelih roda, čitatelji otkrivaju suptilne paralele između ptičjih migracija i ljudskih životnih putovanja. Ova lektira nije samo obrazovno štivo već i poticaj na razmišljanje o našem mjestu u prirodnom poretku stvari.
Uvod u lektiru
“Ciconia ciconia” predstavlja jedinstveno književno djelo koje isprepliće prirodoslovne elemente s duboko ljudskom pričom. Kroz poetičan narativ o bijelim rodama, tekst istražuje univerzalne teme migracije, pripadnosti i očuvanja tradicije.
Autor
Dubravka Ugrešić, rođena 1949. u Kutini, etablirana je hrvatska književnica s međunarodnom reputacijom. Njezin opus obuhvaća romane, eseje i kratke priče prevedene na više od 20 svjetskih jezika. Diplomirala je komparativnu književnost i ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesorsku karijeru započela je na Odsjeku za ruski jezik zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Tijekom 1990-ih napušta Hrvatsku te nastavlja svoj književni rad u inozemstvu, prvenstveno u Nizozemskoj. Za svoj rad primila je brojne međunarodne književne nagrade, uključujući nagradu Jean Améry za esejistiku 2012. godine.
Žanr i književna vrsta
“Ciconia ciconia” pripada hibridnom književnom žanru koji kombinira elemente prirodopisnog eseja i autobiografske proze. Tekst se odlikuje specifičnom narativnom strukturom gdje se izmjenjuju znanstvene opservacije o bijelim rodama s osobnim refleksijama i društvenim komentarima. Književna vrsta može se definirati kao dokumentaristička proza s elementima:
- Prirodopisnog eseja kroz detaljne opise životnog ciklusa roda
- Autobiografske proze u segmentima osobnih sjećanja
- Socijalne kritike kroz paralele između ljudskog i životinjskog svijeta
- Poetske proze u opisima prirode i migracija
Stil pisanja karakterizira jasnoća izraza kombinirana s poetskim elementima, stvarajući jedinstvenu formu koja nadilazi tradicionalne žanrovske granice.
Mjesto i vrijeme
Radnja se odvija u selu Čigoć, poznatom hrvatskom selu koje nosi titulu “Europskog sela roda”. Čigoć se nalazi u Sisačko-moslavačkoj županiji na području Lonjskog polja gdje bijele rode tradicionalno grade svoja gnijezda na krovovima i dimnjacima starih drvenih kuća.
Vremenski okvir priče smješten je u period Domovinskog rata kada rat zahvaća malo posavsko selo. Dramatični događaji prisiljavaju glavnu protagonisticu, bijelu rodu, na napuštanje svog gnijezda izgrađenog na dimnjaku obiteljske kuće.
Autorica kroz spoj stvarne lokacije i povijesnog konteksta gradi autentičnu sliku ratom pogođenog područja:
- Geografska preciznost: Čigoć kao stvarno selo poznato po rodama
- Arhitektonski elementi: tradicionalne drvene kuće s dimnjacima
- Povijesni kontekst: period Domovinskog rata
- Prirodno stanište: močvarno područje Lonjskog polja
Kombinacija stvarnog mjesta i dramatičnog povijesnog trenutka stvara uvjerljiv narativni okvir koji dodatno naglašava simboliku rode kao metafore za raseljene stanovnike ratom zahvaćenih područja.
Tema i ideja djela
U književnom djelu “Ciconia ciconia” isprepliću se višeslojne teme koje povezuju prirodu, društvo i ljudsku egzistenciju. Tematski okvir gradi se oko simbolike bijele rode kao središnjeg motiva koji povezuje različite narativne razine.
Glavna tema
Središnja tema djela fokusira se na paralelizam između migracijskog obrasca bijelih roda i ljudskih sudbina tijekom ratnog razdoblja. Autorica postavlja bijelu rodu kao metaforu za raseljene osobe, istražujući koncept doma, pripadnosti i prisilnog napuštanja životnog prostora. Kroz prizmu prirodnog ciklusa selidbe roda, djelo progovara o univerzalnim pitanjima egzila, povratka i opstanka u izmijenjenim životnim okolnostima.
Sporedne teme
- Ekološka osvještenost i odnos čovjeka prema prirodi
- Transformacija ruralnih prostora i gubitak tradicionalnog načina života
- Utjecaj rata na lokalne zajednice i njihov suživot s prirodom
- Međugeneracijski prijenos znanja o suživotu s rodama
- Simbolika gnijezda kao metafore za dom i sigurnost
Ideja djela
Temeljna ideja djela počiva na povezivanju prirodnih ciklusa s ljudskim iskustvima. Autorica kroz dokumentaristički pristup proučavanju bijelih roda gradi alegoriju o ljudskoj potrebi za pripadnošću i sigurnošću. Djelo propituje odnos između tradicije i modernosti, između prirodnog i društvenog poretka, sugerirajući kako razumijevanje prirodnih zakonitosti može pomoći u razumijevanju ljudskih sudbina.
- Gnijezdo kao simbol doma i zaštićenog prostora
- Selidba kao metafora za prisilno raseljavanje
- Lonjsko polje kao mikrokozmos suživota čovjeka i prirode
- Drvene kuće kao simboli tradicije i postojanosti
- Godišnja doba kao ciklusi promjene i obnove
- Povratak roda kao simbol nade i kontinuiteta života
Kompozicija djela
Slikovnica “Ciconia ciconia” prati klasičnu kompozicijsku strukturu kroz pet dijelova koji grade napetu i emotivnu priču o rodi i njezinom putovanju.
Uvod
Radnja započinje u mirnom selu Čigoč, predstavljajući glavnu junakinju – bijelu rodu koja živi na dimnjaku stare tvornice. Kroz uvodne stranice upoznajemo rodin svakodnevni život ispunjen promatranjem djece koja se vraćaju iz škole kući. Autorica gradi idiličnu sliku села kroz opise polja suncokreta te povezanost rode s lokalnom zajednicom. Posebno se ističe rodin osjećaj pripadnosti i sigurnosti u poznatom okruženju.
Zaplet
Harmoniju svakodnevice prekida iznenadna promjena – zatvaranje škole i nestanak djece iz sela. Polja suncokreta postaju pregažena, a roda prvi put čuje riječ “rat” čije značenje ne razumije. Ovaj trenutak označava početak unutarnjeg konflikta glavne junakinje koja se suočava s gubitkom poznatog svijeta. Zaplet se intenzivira kada roda donosi tešku odluku o napuštanju svog gnijezda u potrazi za novim domom.
Vrhunac
Kulminacija priče događa se tijekom rodinog putovanja kroz različite sredine. Posjet velikim gradovima donosi susrete s neboderima koji su previsoki za gnijezdo. Svjetionici se pokazuju presamotnima, a internet kafići preglasni. Svako novo mjesto naglašava rodin osjećaj nepripadnosti modernom svijetu. Vrhunac emotivne napetosti doseže se kada roda shvaća da nigdje ne pronalazi mjesto koje bi mogla nazvati domom.
Rasplet
Nakon brojnih pokušaja pronalaska novog doma, roda dobiva vijest da je rat završio. Vraća se u Čigoč gdje zatječe obnovljenu školu te djecu koja ponovno prolaze selom. Polja suncokreta ponovno su zasađena. Rasplet donosi olakšanje kroz obnovu poznatog životnog ritma i povratak stabilnosti u selo.
Zaključak
Povratak rode u Čigoč simbolizira pobjedu života nad razaranjem. Autorica zaokružuje priču prikazom obnovljenog sela gdje roda ponovno pronalazi svoj identitet i mjesto u zajednici. Posebno se ističe simbolika gnijezda na dimnjaku stare tvornice koje predstavlja kontinuitet života i tradicije usprkos promjenama.
Kratki sadržaj
Slikovnica “Ciconia Ciconia” autorice Andree Petrlik Huseinović odvija se u hrvatskom selu gdje bijela roda redovito dolazi na gniježdenje. Glavni lik, bijela roda, prikazana je kroz svoje prirodne navike i godišnji ciklus migracije između Afrike i Europe.
Narativ prati rodu kroz nekoliko ključnih faza:
- Povratak u selo nakon dugog putovanja iz Afrike
- Obnavljanje starog gnijezda na dimnjaku seoske kuće
- Podizanje mladih roda tijekom proljeća i ljeta
- Pripreme za jesensku migraciju natrag u Afriku
Autorica kroz jednostavnu priču o rodi predstavlja složene teme poput:
- Važnosti očuvanja prirodnih staništa
- Tradicionalnog suživota ljudi i roda u hrvatskim selima
- Prirodnih ciklusa seobe i razmnožavanja
- Narodnih vjerovanja vezanih uz bijele rode
Ilustracije u knjizi vizualno dopunjavaju tekst, prikazujući detalje iz života bijelih roda te njihovu interakciju s lokalnim stanovništvom. Posebna pažnja posvećena je prikazu tradicijske arhitekture hrvatskog sela i prirodnog okruženja koje rode biraju za svoj dom.
Redoslijed događaja
Radnja lektire “Ciconia ciconia” odvija se kroz tri ključne faze koje prate život bijele rode tijekom ratnog razdoblja. U prvoj fazi, roda živi mirnim životom na dimnjaku stare tvornice u selu Čigoč. Svakodnevica joj je ispunjena promatranjem djece koja se vraćaju iz škole te uživa u pogledu na prostrana polja suncokreta.
Druga faza započinje dramatičnom promjenom – škola se iznenada zatvara, djeca nestaju iz sela, a polja suncokreta su uništena. Roda, zbunjena novonastalom situacijom, prvi put čuje riječ “rat”. Ne razumijevajući potpuno značenje te riječi, ali osjetivši duboku tugu zbog promjena u svojoj okolini, donosi tešku odluku o napuštanju svog doma.
Treća faza prati rodin let u potrazi za novim domom. Prvi pokušaj nastanjivanja odvija se na neboderu u velikom gradu, gdje je buka metalnih ptica (aviona) tjera dalje. Sljedeći pokušaj također završava neuspjehom – ljudi su prebučni, a roda noću sanja svoje mirno selo, polje suncokreta i školu.
| Faza | Lokacija | Ključni događaji |
|---|---|---|
| 1 | Selo Čigoć | Miran život na dimnjaku, druženje s djecom |
| 2 | Selo Čigoć | Zatvaranje škole, uništenje suncokreta |
| 3 | Veliki grad | Let na nebodere, neuspjeli pokušaji nastanjivanja |
Analiza likova
U slikovnici “Ciconia ciconia” likovi su pažljivo oblikovani kako bi prenijeli snažnu emotivnu poruku o pripadnosti ratu. Svaki lik doprinosi razumijevanju složenih tema poput prisilnog raseljavanja gubitka doma.
Glavni likovi
Bijela roda predstavlja središnji lik koji nosi težinu cijele priče. Karakteriziraju je sljedeće osobine:
- Emotivna povezanost s mjestom stanovanja
- Prisiljena napustiti svoje gnijezdo zbog ratnih okolnosti
- Izražena nostalgija prema selu Čigoč
- Ustrajnost u potrazi za novim domom
- Simbolizira sve raseljene osobe tijekom rata
Kroz rodin lik autorica gradi slojevitu metaforu o izbjeglištvu prikazujući unutarnje borbe bića koje ostaje bez svog životnog prostora. Njezina transformacija od sretne stanovnice sela do izgubljene lutalice ocrtava univerzalno iskustvo ratom pogođenih zajednica.
Sporedni likovi
Djeca iz sela Čigoč čine ključnu skupinu sporednih likova:
- Predstavljaju nevinost predratnog razdoblja
- Njihova svakodnevna igra daje živost seoskom ambijentu
- Nestanak djece simbolizira početak ratnih strahota
- Kroz dječju perspektivu prikazuje se brutalan prekid normalnog života
Galebovi se pojavljuju kao kontrast ruralnoj idili:
- Opisani kao “metalne ptice”
- Simboliziraju urbanu buku modernog svijeta
- Naglašavaju rodin osjećaj nepripadnosti
- Predstavljaju hladan industrijski svijet
Odnosi između likova
Interakcija između rode i djece gradi emotivno središte priče:
- Djeca predstavljaju rodin glavni izvor radosti
- Njihov odnos simbolizira harmoniju prirode ljudske zajednice
- Međusobno povjerenje grade kroz svakodnevne susrete
- Gubitak ovog odnosa pojačava rodin osjećaj izmještenosti
- Rode starog ruralnog načina života
- Galebova modernog urbanog okruženja
- Djece kao simbola nade budućnosti
Stil i jezik djela
“Ciconia ciconia” odlikuje se jedinstvenim stilskim izričajem koji kombinira dječju jednostavnost s poetskom dubinom. Jezik djela prilagođen je mladim čitateljima drugog razreda osnovne škole, no istovremeno nudi bogatu književnu vrijednost kroz pažljivo odabrane stilske elemente.
Stilske figure i izražajna sredstva
Autorica Andrea Peterlik-Huseinović koristi niz stilskih figura koje tekst čine živopisnim i emotivno snažnim. Metafore se pojavljuju kroz cijelu priču, posebice u opisima rodinog leta koji simbolizira životnu putanju. Personifikacija rode kao glavnog lika omogućava čitateljima emotivno povezivanje s njenom potragom za domom. U tekstu se ističu epiteti poput “usamljena roda” i “tihi dimnjak” koji grade atmosferu melankolije i čežnje za pripadnošću.
Narativne tehnike
Pripovijedanje teče kronološkim slijedom kroz perspektivu sveznajućeg pripovjedača. Autorica gradi narativ kroz tri ključne tehnike:
- Izmjenjivanje opisa prirode s unutarnjim monolozima rode
- Gradaciju napetosti kroz rodin let i potragu za novim domom
- Paralelizam između rodinog putovanja i univerzalne potrebe za pripadnošću
Dijalozi su rijetki ali značajni, naglašavajući rodinu izoliranost u modernom svijetu. Retrospektivni elementi pojavljuju se u trenucima rodinog prisjećanja na staro gnijezdo.
Ton i atmosfera
Djelo održava odmjerenu ravnotežu između vedrine dječje literature i ozbiljnosti tematike pripadnosti. Atmosfera varira od nostalgične u opisima sela do tjeskobne tijekom rodinih lutanja gradom. Autorica stvara emotivnu poveznicu s čitateljima kroz:
- Topao i suosjećajan ton u opisima rodinog doma
- Sjetnu atmosferu tijekom scena napuštanja gnijezda
- Postupno građenje nade kroz motive povratka i obnove
Jezik ostaje pristupačan najmlađim čitateljima uz povremene poetske elemente koji obogaćuju narativ.
Simbolika i motivi
Simbolika bijele rode (Ciconia ciconia) u književnosti predstavlja složenu mrežu značenja povezanih s tradicionalnim vjerovanjima i kulturnim vrijednostima. Kroz različite književne forme, roda postaje nositelj višestrukih simboličkih značenja koja se manifestiraju na nekoliko razina.
Simboli u djelu
Bijela roda u djelu simbolizira nekoliko ključnih koncepata:
- Dom i pripadnost: Gnijezdo rode predstavlja sigurnost doma i nepromjenjivost tradicionalnog načina života
- Prirodni ciklus: Godišnje migracije simboliziraju životne cikluse promjena i obnove
- Majčinstvo: Briga rode za mlade simbolizira roditeljsku ljubav i požrtvovnost
- Sloboda: Let rode predstavlja težnju za slobodom i prevladavanje granica
- Tradicija: Povratak roda istom gnijezdu simbolizira očuvanje tradicionalnih vrijednosti
Motivi
Središnji motivi koji se ponavljaju kroz djelo uključuju:
- Migracija: Sezonsko kretanje roda kao motiv putovanja i promjene
- Gnijezdo: Simbol sigurnosti i kontinuiteta života
- Selo Čigoć: Motiv idealnog suživota čovjeka i prirode
- Djeca: Motiv nevinosti i nade u budućnost
- Dimnjak: Poveznica između ljudskog i prirodnog svijeta
- Suncokretova polja: Motiv obilja i harmonije s prirodom
- Rodin let metaforički predstavlja ljudsku potragu za identitetom
- Razrušeno gnijezdo alegorijski prikazuje ratna razaranja
- Seoba roda metaforički oslikava izbjeglištvo i prisilno raseljavanje
- Povratak u gnijezdo alegorijski označava obnovu i pomirenje
- Interakcija s galebovima metaforički prikazuje sukob ruralnog i urbanog
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Bijela roda (Ciconia ciconia) manifestira se kao značajan kulturni simbol u hrvatskom društvu, posebice u ruralnim područjima. Njezina prisutnost odražava duboku povezanost s lokalnim stanovništvom kroz poljoprivrednu tradiciju i narodna vjerovanja.
U litvanskoj kulturi bijela roda zauzima posebno mjesto kao nacionalni simbol, dok u hrvatskom kontekstu predstavlja vezu između čovjeka i prirode. Stanovnici sela Čigoć grade poseban odnos s ovim pticama, integrirajući njihovu prisutnost u svakodnevni život i arhitekturu.
Društveni značaj bijelih roda manifestira se kroz:
- Povezanost s poljoprivrednim aktivnostima
- Integraciju u tradicionalnu arhitekturu
- Ulogu u lokalnim običajima
- Simboliku plodnosti i prosperiteta
| Aspekt | Značaj u društvu |
|---|---|
| Kulturni utjecaj | Simbol dobre sreće |
| Narodna vjerovanja | Povezanost s rođenjem djece |
| Poljoprivredni kontekst | Indikator zdrave okoline |
| Arhitektonski elementi | Prilagodba dimnjaka za gniježđenje |
Povijesna dimenzija suživota ljudi i bijelih roda očituje se kroz prilagodbu tradicionalne gradnje, gdje lokalno stanovništvo prilagođava krovove i dimnjake za lakše gniježđenje ovih ptica. Ova praksa svjedoči o dugotrajnoj simbiozi između ljudskih zajednica i prirodnog svijeta.
Interpretacija i kritički osvrt
“Ciconia ciconia” predstavlja jedinstvenu slikovnicu koja kroz priču o bijeloj rodi progovara o teškim temama rata i progonstva. Autorica Andrea Peterlik-Huseinović vješto isprepliće stvarnost i alegoriju, smještajući radnju u poznato selo Čigoč.
Narativna struktura djela prati putovanje glavne junakinje – bijele rode koja napušta svoje rodno selo zbog ratnih zbivanja. Kroz njezinu potragu za novim domom, autorica stvara višeslojnu priču koja se obraća različitim dobnim skupinama čitatelja.
Književni elementi u djelu uključuju:
- Simboliku migracije kao metafore za prognanstvo
- Kontrast između ruralnog i urbanog prostora
- Motiv povratka korijenima
- Temu pripadnosti i identiteta
Pedagoški aspekti djela očituju se kroz:
- Razvoj empatije prema prognanicima
- Razumijevanje važnosti doma
- Poticanje ekološke svijesti
- Učenje o životnom ciklusu roda
Literarna vrijednost teksta leži u suptilnom pristupu teškoj tematici rata kroz perspektivu životinje, čineći je pristupačnom mladim čitateljima. Autorica izbjegava eksplicitne prikaze ratnih strahota, fokusirajući se umjesto toga na univerzalne teme gubitka i nade.
Umjetnički izraz u slikovnici karakterizira:
- Slojevitost značenja primjerena različitim uzrastima
- Poetičnost izraza u opisu prirode
- Preciznost u prikazu životnog prostora roda
- Harmoničnu povezanost teksta i ilustracija
Djelo se izdvaja svojom sposobnošću da kroz jednostavnu priču o rodi prenese složene poruke o ratu, migraciji i pripadnosti, istovremeno zadržavajući pristupačnost najmlađim čitateljima.
Vlastiti dojam i refleksija
“Ciconia ciconia” predstavlja izvanredan primjer kako književno djelo može prenijeti složene društvene teme kroz jednostavnu, ali snažnu metaforu. Simbolika bijele rode kao prognanice pogađa ravno u srce, posebno u kontekstu hrvatske ratne stvarnosti.
Autorica Andrea Petrlik Huseinović majstorski gradi emotivnu poveznicu između čitatelja i glavne junakinje. Kroz rodin let nad različitim prostorima – od sela do velegrada – čitatelj proživljava unutarnju borbu između tradicije i modernizacije, pripadnosti i otuđenosti.
Posebno upečatljiv element djela čini kontrast između topline seoskog života u Čigoću i hladnoće urbanih prostora. Roda na dimnjaku stare tvornice simbolizira most između prošlosti i sadašnjosti, dok polja suncokreta predstavljaju izgubljenu idilu predratnog života.
Umjetnička vrijednost djela leži u slojevitosti značenja:
- Primarni sloj priče govori o rodi koja traži novi dom
- Dublji sloj adresira temu progonstva i izbjeglištva
- Najdublji sloj propituje univerzalne teme identiteta i pripadnosti
Snaga narativa proizlazi iz autentičnog prikaza transformacije ruralnog prostora pod utjecajem rata. Autorica ne romantizira selo niti demonizira grad, već kroz rodin let prikazuje složenost promjena koje zahvaćaju društvo u tranziciji.
Ilustracije dodatno pojačavaju emotivni naboj priče, stvarajući vizualni kontrast između toplih boja seoskog krajolika i hladnih tonova gradskih veduta. Svaka ilustracija funkcionira kao zasebno umjetničko djelo koje nadopunjuje tekstualni narativ.
