Jedna od najdirljivijih hrvatskih dječjih knjiga “Matko na štakama” autorice Nade Iveljić osvaja čitatelje svojom iskrenom pričom o snazi duha i prijateljstvu. Kroz stranice ovog književnog djela upoznajemo glavnog junaka Matka koji se suočava s teškom životnom situacijom nakon prometne nesreće.
Ovo je dirljiva priča o dječaku koji nakon prometne nesreće mora naučiti hodati na štakama. Kroz njegovu borbu s fizičkim ograničenjima i predrasudama drugih otkriva se snažna poruka o ustrajnosti ljubavi i prihvaćanju različitosti.
Dok pratimo Matkovo putovanje od početne frustracije do postupnog prihvaćanja svog stanja čitatelj postaje svjedokom transformacije koja nadilazi fizička ograničenja. Njegova priča nije samo lektira već i važna životna lekcija o tome kako prepreke mogu postati stepenice prema osobnom rastu.
Uvod u lektiru
“Matko na štakama” predstavlja dirljivu priču o mladom dječaku koji se suočava s izazovima nakon teške prometne nesreće. Roman istražuje teme prijateljstva, upornosti i prihvaćanja različitosti kroz Matkovu perspektivu.
Autor
Nada Iveljić istaknuta je hrvatska književnica za djecu rođena 1931. godine u Zagrebu. Autorica je objavila više od 30 književnih djela za djecu i mlade te je dobitnica brojnih nagrada:
| Godina | Nagrada |
|---|---|
| 1972. | Nagrada Grigor Vitez |
| 1985. | Nagrada Ivana Brlić-Mažuranić |
| 1990. | Nagrada Grada Zagreba |
Njezin književni opus karakteriziraju djela s naglašenom socijalnom tematikom protkana elementima fantastike. Kao dugogodišnja učiteljica razumjela je dječju psihologiju što se odražava u njezinim djelima kroz autentične likove i situacije.
Žanr i književna vrsta
“Matko na štakama” pripada žanru dječjeg romana s realističnom tematikom. Specifičnosti djela uključuju:
- Realistično prikazivanje svakodnevice djeteta s invaliditetom
- Kronološko pripovijedanje događaja
- Elementi psihološke karakterizacije likova
- Jednostavan jezik prilagođen mladim čitateljima
- Edukativna komponenta o prihvaćanju različitosti
Roman sadrži autobiografske elemente jer je autorica tijekom svog učiteljskog rada susretala djecu sa sličnim izazovima. Pripovjedač je u trećem licu što omogućava objektivno sagledavanje situacija i emotivnih stanja glavnog lika.
Mjesto i vrijeme
Radnja romana “Matko na štakama” odvija se na dvije ključne lokacije. Krapinske toplice predstavljaju primarno mjesto zbivanja gdje Matko prolazi kroz intenzivnu rehabilitaciju nakon prometne nesreće. Drugi značajan prostor je Matkov obiteljski dom, gdje se protagonist suočava s izazovima prilagodbe na život s ograničenom pokretljivošću.
Vremenski okvir priče obuhvaća razdoblje od jedne godine, počevši od trenutka kada Matko doživljava nesreću u dobi od sedam i pol godina. Kroz taj period pratimo njegov put oporavka koji uključuje:
- Inicijalni boravak u bolnici nakon nesreće
- Period rehabilitacije u Krapinskim toplicama
- Proces prilagodbe životu kod kuće
- Povratak u školske klupe
Kontinuitet radnje prati kronološki slijed Matkove rehabilitacije, fokusirajući se na ključne trenutke njegovog fizičkog i emocionalnog oporavka. Svakodnevica u toplicama ispunjena je terapijama i vježbama, dok period u obiteljskom domu donosi nove izazove u poznatom okruženju. Prostori u kojima se radnja odvija simboliziraju različite faze Matkovog putovanja prema oporavku – od medicinskog okruženja do intimnog prostora vlastitog doma.
Tema i ideja djela
“Matko na štakama” predstavlja dirljiv prikaz sedmogodišnjeg dječaka koji se suočava s teškom životnom promjenom nakon prometne nesreće. Roman istražuje složene emocionalne i fizičke izazove kroz koje glavni lik prolazi.
Glavna tema
Središnja tema romana fokusira se na proces oporavka i prilagodbe nakon traumatične prometne nesreće. Matkov put od bolničkog kreveta do ponovnog učenja hodanja na štakama prikazuje borbu s fizičkim ograničenjima. Kroz njegovu perspektivu, čitatelj dobiva uvid u složenost rehabilitacije djeteta te emocionalne izazove s kojima se susreće tijekom oporavka.
Sporedne teme
Roman se bavi s nekoliko značajnih sporednih tema:
- Vršnjačko nasilje – Matko se suočava sa zlostavljanjem u toplicama i školi zbog svoje različitosti
- Obiteljska podrška – Snažna povezanost s roditeljima postaje ključni faktor njegovog oporavka
- Socijalna izolacija – Boravak u bolnici i toplicama dovodi do osjećaja usamljenosti
- Prihvaćanje različitosti – Matko uči živjeti s novim ograničenjima i nositi se s reakcijama okoline
Ideja djela
Osnovna ideja djela leži u prikazu snage ljudskog duha pred životnim nedaćama. Roman naglašava važnost upornosti, roditeljske ljubavi i prihvaćanja samoga sebe. Kroz Matkov primjer, djelo pokazuje kako fizička ograničenja ne definiraju osobu te kako se uz podršku okoline mogu prevladati i najteže prepreke.
- Štake – simboliziraju Matkovu borbu i put prema samostalnosti
- Bolnica i toplice – predstavljaju prostor transformacije i izolacije
- Škola – simbol povratka u normalan život i suočavanja s društvom
- Roditeljski dom – utočište i mjesto bezuvjetne ljubavi
- Rehabilitacija – proces koji označava postupno jačanje tijela i duha
Kompozicija djela
Uvod
Književno djelo “Matko na štakama” započinje upoznavanjem sedmogodišnjeg dječaka Matka kroz perspektivu prvog lica. Matko živi bezbrižnim životom, igra se s prijateljima i uživa u djetinjstvu, što stvara kontrast s kasnijim događajima. Pripovjedač uvodi čitatelje u Matkov svijet kroz njegovu dječju perspektivu, koristeći jednostavan jezik i duhovite opservacije koje oslikavaju njegov karakter.
Zaplet
Zaplet romana započinje dramatičnom prometnom nesrećom u kojoj Matko strada. Nakon udara automobila, radnja se premješta u bolničko okruženje gdje Matko prolazi kroz intenzivnu njegu i operacije. Njegova borba započinje na bolničkom odjelu intenzivne njege, a nastavlja se u Krapinskim toplicama. U toplicama upoznaje druge ozlijeđene pacijente te se suočava s fizičkim bolovima i emocionalnim izazovima rehabilitacije.
Vrhunac
Vrhunac priče dostiže se kroz Matkovo suočavanje s najtežim trenucima oporavka. U Krapinskim toplicama prolazi kroz intenzivnu fizikalnu terapiju, uči hodati na štakama i bori se s prihvaćanjem svog novog stanja. Ključni trenutak predstavlja njegovo prvo samostalno ustajanje na štake, što označava prekretnicu u njegovom oporavku i psihološkom stanju.
Rasplet
Matkov povratak kući i pokušaj prilagodbe svakodnevnom životu čine rasplet priče. Suočava se s reakcijama okoline, posebno vršnjaka, te uči živjeti s ograničenjima koja mu nameću štake. Kroz podršku obitelji i prijatelja postupno prihvaća svoj novi način života i pronalazi snagu za svakodnevne izazove.
Zaključak
Završni dio romana prikazuje Matkovo prihvaćanje novog životnog poglavlja. Kroz svoje iskustvo sazrijeva i razvija nove perspektive o životu. Njegova priča ne završava potpunim ozdravljenjem, već postizanjem unutarnjeg mira i razumijevanja vlastitih mogućnosti usprkos fizičkim ograničenjima. Ova kompozicija omogućava čitateljima praćenje Matkovog emotivnog i fizičkog putovanja od nesreće do prihvaćanja.
Kratki sadržaj
“Matko na štakama” Hrvoja Hitreca temelji se na stvarnom događaju iz autorovog života. Glavni lik, sedmogodišnji dječak Matko, pripovijeda osobno iskustvo preživljavanja teške prometne nesreće i dugotrajnog oporavka kroz perspektivu prvog lica.
Radnja započinje tragičnim događajem kada Matka, tijekom vožnje biciklom, udara automobil. Nesreća rezultira teškim ozljedama koje zahtijevaju hitnu hospitalizaciju i operativni zahvat. Nakon inicijalnog liječenja u bolnici, Matko nastavlja svoj oporavak u Krapinskim toplicama gdje prolazi intenzivnu rehabilitaciju.
Kroz pripovijest, čitatelji prate Matkova svakodnevna iskustva tijekom boravka u bolnici i toplicama. Posebno su dojmljivi opisi njegovih interakcija s medicinskim osobljem te druženja s drugom djecom koja su također stradala u prometnim nesrećama. Matkov put od invalidskih kolica do štaka predstavlja središnji motiv djela, simbolizirajući njegovu postupnu borbu za povratak u normalan život.
Knjiga posebnu pažnju posvećuje emocionalnom aspektu oporavka, prikazujući Matkove unutarnje borbe, strahove i nade tijekom rehabilitacije. Kroz njegovu perspektivu, čitatelji dobivaju autentičan uvid u izazove s kojima se suočavaju djeca nakon teških prometnih nesreća.
Autor je knjigu posvetio svoj djeci stradaloj u prometu, koristeći Matkovu priču kao sredstvo podizanja svijesti o važnosti prometne sigurnosti i resilientnosti ljudskog duha pred životnim nedaćama.
Redoslijed događaja
Život sedmogodišnjeg Matka dramatično se mijenja nakon teške prometne nesreće tijekom vožnje biciklom. Nesreća rezultira ozbiljnim ozljedama nogu koje zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju i dugotrajan proces oporavka.
Nakon hitnog prijevoza u bolnicu, Matko prolazi kroz operativni zahvat i period intenzivnog liječenja. Bolnički dani donose nove izazove poput suočavanja s postoperativnom boli i prilagodbe na bolničko okruženje. Medicinsko osoblje postaje važan dio njegovog svakodnevnog života, pružajući ne samo zdravstvenu skrb već i emocionalnu podršku.
Sljedeća značajna faza Matkovog oporavka odvija se u Krapinskim toplicama, gdje započinje intenzivna rehabilitacija. U toplicama se susreće s drugom djecom sličnih iskustava, stvarajući nova prijateljstva koja mu pomažu u procesu prilagodbe. Rehabilitacija uključuje učenje kretanja pomoću invalidskih kolica i kasnije štaka.
Svakodnevica postaje izazovna zbog ograničene pokretljivosti. Matko se suočava s fizičkim preprekama pri obavljanju osnovnih aktivnosti, što zahtijeva konstantnu prilagodbu i učenje novih načina kretanja. Korištenje invalidskih kolica zamjenjuje štakama, označavajući postupni napredak u njegovom oporavku.
Kroz sve faze oporavka, od trenutka nesreće do rehabilitacije, Matko pokazuje izvanrednu snagu i odlučnost. Njegov put prema samostalnosti obilježen je nizom malih pobjeda i povremenih prepreka, stvarajući realističan prikaz iskustva djeteta koje se suočava s tjelesnim ograničenjima nakon traumatične nesreće.
Analiza likova
Analiza likova u romanu “Matko na štakama” otkriva složene međuljudske odnose i karakterne osobine koje oblikuju radnju djela. Likovi su psihološki duboko razrađeni te svaki doprinosi razvoju glavne tematske linije romana.
Glavni likovi
Matko je sedmogodišnji dječak koji nakon teške prometne nesreće prolazi kroz fizičku i psihološku transformaciju. Njegov lik karakterizira iznimna snaga volje, optimizam unatoč teškim okolnostima te sposobnost prilagodbe novonastaloj situaciji. Kroz pripovijedanje u prvom licu, čitatelji dobivaju izravan uvid u njegove misli, strahove i nadanja.
Matkovi roditelji predstavljaju stup podrške tijekom njegovog oporavka. Majka se ističe svojom brižnošću i toplinom, dok otac pokazuje čvrstinu karaktera i praktičnost u pristupu Matkovoj rehabilitaciji. Njihova bezuvjetna ljubav i strpljenje pomažu Matku da prebrodi najteže trenutke oporavka.
Sporedni likovi
Medicinsko osoblje bolnice i toplica ima ključnu ulogu u Matkovom fizičkom oporavku. Posebno se ističe fizioterapeut koji svojom stručnošću i empatičnim pristupom motivira Matka tijekom rehabilitacije. Bolničarka Ana svojim vedrim karakterom unosi pozitivnu atmosferu u bolničko okruženje.
Matkovi prijatelji iz bolnice i škole predstavljaju važan aspekt socijalne podrške. Marko, dječak s kojim Matko dijeli sobu u toplicama, postaje njegov najbliži prijatelj i suputnik kroz proces rehabilitacije. Razrednica pokazuje iznimno razumijevanje te pomaže Matku pri povratku u školsku sredinu.
Odnosi između likova
Dinamika odnosa među likovima temelji se na međusobnom povjerenju i razumijevanju. Matkov odnos s roditeljima jača kroz zajedničko suočavanje s izazovima, dok prijateljstva koja stvara u bolnici i školi doprinose njegovom emocionalnom oporavku.
Posebno je značajan odnos između Matka i medicinskog osoblja koji nadilazi profesionalnu razinu te prerasta u istinsku podršku. Interakcije s vršnjacima pokazuju različite aspekte dječjeg poimanja invaliditeta – od početnog nerazumijevanja do postupnog prihvaćanja i podrške.
Stil i jezik djela
Roman “Matko na štakama” karakterizira poseban stilski izričaj prilagođen dječjoj publici. Kroz prizmu sedmogodišnjeg dječaka, autor stvara jedinstvenu narativnu strukturu koja kombinira jednostavnost izraza s dubinom emotivnog doživljaja.
Stilske figure i izražajna sredstva
Autor koristi brojne stilske figure za približavanje Matkovog svijeta čitateljima. Metafore se pojavljuju u ključnim trenucima priče, posebno kada likovi objašnjavaju složene medicinske postupke kroz usporedbe bliske dječjem svijetu. Personifikacija bolničkih predmeta i medicinskih pomagala čini bolničko okruženje manje zastrašujućim za mlade čitatelje. Humor se provlači kroz cijeli roman kroz duhovite opise svakodnevnih situacija poput davanja imena glavnom liku ili opisivanja bolničkog osoblja.
Narativne tehnike
Pripovijedanje u prvom licu omogućava čitateljima izravan uvid u Matkove misli i osjećaje. Unutarnji monolozi otkrivaju njegove strahove, nade i razmišljanja o novonastaloj situaciji. Retrospektivni elementi pojavljuju se kroz Matkova prisjećanja na život prije nesreće, stvarajući kontrast između prošlosti i sadašnjosti. Dijalozi između likova karakterizira prirodnost i autentičnost dječjeg govora, što pridonosi uvjerljivosti naracije.
Ton i atmosfera
Pripovjedni ton balansira između ozbiljnosti teme i dječje neposrednosti. Atmosfera romana mijenja se kroz različite faze Matkovog oporavka – od početne tjeskobe u bolničkom okruženju do postupnog prihvaćanja nove životne situacije. Autor stvara emotivno nabijene scene bez pretjeranog dramatiziranja, zadržavajući optimističan ton čak i u težim trenucima. Humor i toplina prožimaju narativ, ublažavajući ozbiljnost tematike i čineći je pristupačnijom mladim čitateljima.
Simbolika i motivi
“Matko na štakama” obiluje snažnom simbolikom koja produbljuje značenje djela kroz prikaz Matkove borbe s invaliditetom. Simboli i motivi isprepliću se kroz cijeli roman stvarajući višeslojnu priču o odrastanju, preživljavanju i prihvaćanju.
Simboli u djelu
Štake predstavljaju središnji simbol romana koji označava Matkov put od nemoći do samostalnosti. One nisu samo pomagalo za hodanje već postaju simbol njegove snage, upornosti i želje za životom. Bolnica i toplice simboliziraju različite faze Matkovog oporavka – bolnica kao mjesto akutne boli i početka borbe, a toplice kao prostor gdje započinje stvarna rehabilitacija i povratak u život. Matkov dom funkcionira kao simbol utočišta i sigurnosti, mjesto gdje pronalazi bezuvjetnu ljubav i podršku potrebnu za oporavak. Škola simbolizira povratak u normalnost i suočavanje s društvom, dok stepenice predstavljaju prepreke koje Matko svakodnevno savladava.
Motivi
Glavni motiv djela je borba za oporavak nakon traumatične nesreće koja se manifestira kroz fizičku i psihološku dimenziju. Motiv prijateljstva očituje se kroz odnose koje Matko gradi s drugim pacijentima u bolnici i toplicama, pokazujući kako zajedništvo olakšava teške trenutke. Upornost se pojavljuje kao ponavljajući motiv kroz Matkove napore da ovlada štakama i ponovno prohoda. Motiv obiteljske ljubavi prisutan je kroz bezuvjetnu podršku roditelja koji Matku pružaju emocionalnu i fizičku pomoć tijekom cijelog procesa oporavka.
Alegorija i metafora
Matkov put oporavka služi kao alegorija životne borbe s preprekama i važnosti ustrajnosti. Njegov fizički napredak metaforički predstavlja i duhovni rast – svaki novi korak simbolizira pobjedu nad vlastitim ograničenjima. Bolnička soba postaje metafora izolacije od vanjskog svijeta, dok terapije predstavljaju proces učenja i sazrijevanja. Odnos s liječnicima i terapeutima metaforički prikazuje važnost stručnog vodstva u životnim izazovima. Kroz alegorijski prikaz invaliditeta, roman progovara o univerzalnim temama prihvaćanja različitosti i prevladavanja životnih prepreka.
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Roman “Matko na štakama” objavljen je 2009. godine, u razdoblju kada su prometne nesreće i ozljede djece predstavljale značajan društveni problem u Hrvatskoj. Kroz priču o sedmogodišnjem Matku, knjiga osvjetljava složenu mrežu društvenih izazova s kojima se susreću obitelji čiji su članovi stradali u prometnim nesrećama.
Društveni kontekst romana odražava stvarnost mnogih hrvatskih obitelji koje se suočavaju s posljedicama prometnih nesreća. Autor prikazuje sustav zdravstvene skrbi kroz perspektivu djeteta i njegove obitelji, naglašavajući važnost stručnog medicinskog osoblja u procesu rehabilitacije. Posebna pažnja posvećena je ulozi roditelja kao ključnih figura podrške tijekom oporavka.
Kulturološki aspekt djela manifestira se kroz prikaz međuljudskih odnosa u hrvatskom društvu. Matkov slučaj ilustrira kako zajednica reagira na osobe s invaliditetom, posebno na djecu koja se moraju prilagoditi novom načinu života. Roman progovara o važnim društvenim temama poput vršnjačkog prihvaćanja, integracije u obrazovni sustav i prevladavanja fizičkih barijera.
Knjiga se izdvaja realističnim pristupom tematici invaliditeta, izbjegavajući sentimentalnost i površnost. Autor gradi narativ koji balansira između osobne tragedije i univerzalne poruke o snazi ljudskog duha. Kroz Matkovu priču, čitatelji dobivaju autentičan uvid u izazove s kojima se susreću djeca s invaliditetom u hrvatskom društvu početkom 21. stoljeća.
Interpretacija i kritički osvrt
Roman “Matko na štakama” odlikuje se iznimnom psihološkom dubinom u prikazu glavnog lika. Matko nije tek običan sedmogodišnjak, već kompleksan karakter koji prolazi kroz dramatičnu transformaciju nakon nesreće. Njegov unutarnji svijet autor prikazuje kroz suptilne detalje, od početne frustracije do postepenog prihvaćanja novog života.
Pripovjedna struktura romana temelji se na kronološkom slijedu događaja ispričanih iz prve ruke. Autor vješto balansira između dječje perspektive i ozbiljnosti teme, stvarajući autentičan glas koji odražava Matkovu dob i iskustva. Jezik je prilagođen mladim čitateljima, ali zadržava književnu vrijednost kroz pažljivo odabrane stilske figure i metafore.
Simbolika štaka proteže se kroz cijeli roman kao centralni motiv. One predstavljaju Matkovu ovisnost o pomoći drugih, ali istovremeno postaju sredstvo njegovog osnaživanja i put prema samostalnosti. Bolničko okruženje i toplice funkcioniraju kao mikrokozmos gdje se odvija većina ključnih trenutaka Matkovog oporavka.
Društveni aspekt romana posebno je značajan kroz prikaz međuljudskih odnosa. Autor ne idealizira reakcije okoline na Matkovo stanje, već realistično prikazuje spektar ponašanja – od empatije medicinskog osoblja do nerazumijevanja pojedinih vršnjaka. Ova višeslojnost odnosa dodatno produbljuje psihološku dimenziju djela.
Kritička analiza otkriva snažnu edukativnu komponentu romana koja nikad ne prelazi u moraliziranje. Umjesto toga, kroz Matkovu priču čitatelji prirodno usvajaju vrijedne životne lekcije o prihvaćanju različitosti, važnosti upornosti i snazi karaktera pred životnim izazovima. Autorova vještina očituje se u sposobnosti da ozbiljne teme predstavi na način pristupačan mladoj publici, istovremeno održavajući književnu kvalitetu djela.
Vlastiti dojam i refleksija
Roman “Matko na štakama” ostavlja snažan emotivni trag kroz jedinstvenu perspektivu sedmogodišnjeg dječaka. Posebnost djela leži u autentičnom prikazu traumatičnog iskustva kroz dječje oči, bez pretjerane dramatizacije ili pojednostavljivanja složenih emocija.
Način na koji autor pristupa temi invaliditeta zaslužuje posebno priznanje. Umjesto patetike ili površnog sažaljenja, čitatelj dobiva iskren uvid u svakodnevne izazove s kojima se Matko suočava. Njegova borba s fizičkim ograničenjima isprepliće se s univerzalnim temama djetinjstva – željom za pripadanjem, strahom od odbacivanja i težnjom za samostalnošću.
Impresivna je vještina kojom autor balansira između teške tematike i optimističnog tona. Humor koji prožima narativ nije površan niti neprikladan, već služi kao prirodni mehanizam nošenja s teškom situacijom. Matkov karakter djeluje iznimno uvjerljivo – njegove frustracije, male pobjede i trenuci slabosti ocrtavaju kompleksnu sliku djeteta koje se suočava s drastičnom životnom promjenom.
Posebno je dojmljiv prikaz odnosa između Matka i njegovih roditelja. Njihova bezuvjetna podrška nikad ne prelazi u prezaštitničko ponašanje, što dodatno naglašava edukativnu vrijednost romana. Kroz prizmu obiteljske dinamike, djelo suptilno progovara o važnosti ravnoteže između pružanja pomoći i poticanja samostalnosti.
Društveni aspekt romana ostavlja posebno snažan utisak kroz prikaz različitih reakcija okoline na Matkovo stanje. Od empatije medicinskog osoblja do nerazumijevanja pojedinih vršnjaka, svaka interakcija djeluje autentično i služi kao ogledalo stvarnih društvenih stavova prema osobama s invaliditetom.
