Baraka 5b Lektira – Kratki Sadržaj (Analiza)

Baraka 5b, poznato djelo hrvatske književnice Sunčane Škrinjarić, donosi dirljivu priču o odrastanju i prijateljstvu kroz oči mladih protagonista. Smještena u zagrebačkom naselju, ova lektira već desetljećima osvaja srca učenika i nastavnika diljem Hrvatske.

“Baraka 5b” je roman za djecu i mlade koji prati živote skupine prijatelja iz zagrebačkog predgrađa. Kroz njihove avanture i izazove, autorica progovara o važnim životnim temama poput solidarnosti, prihvaćanja različitosti i snage zajedništva.

Kroz stranice ovog djela čitatelji će upoznati nezaboravne likove poput Hrvoja, Marine i ostalih stanara zloglasne barake, čije će ih sudbine natjerati da preispitaju vlastite vrijednosti i pogled na svijet oko sebe.

Uvod u lektiru

Roman “Baraka 5b” predstavlja jedno od najznačajnijih djela hrvatske dječje književnosti koje obrađuje tematiku odrastanja u urbanoj sredini. Ovo književno djelo donosi autentičan prikaz života mladih u zagrebačkom naselju 1970-ih godina.

Autor

Sunčana Škrinjarić (1931-2004) jedna je od najistaknutijih hrvatskih književnica za djecu i mlade. Svojim jedinstvenim stilom pisanja i sposobnošću da pronikne u dječju psihu, stvorila je brojna nezaboravna djela poput “Ulice predaka” i “Čarobne šume”. Dobitnica je značajnih književnih nagrada:

Žanr i književna vrsta

“Baraka 5b” pripada žanru realističkog romana za djecu i mlade. Karakteristike djela uključuju:

• Socijalno-psihološku tematiku
• Realistički prikaz svakodnevice
• Suvremenu urbanu problematiku
• Elemente društvene kritike
• Kompleksnu karakterizaciju likova

Posebnost ovog djela leži u kombinaciji realističnog pristupa s profinjenom psihološkom analizom dječjih likova te socijalnom osjetljivošću prema marginalnim skupinama društva.

Mjesto i vrijeme

Radnja romana “Baraka 5B” odvija se u vojnoj bolnici smještenoj na istočnom bojištu između Krakova i Stanislavova tijekom 1916. godine. Bolnički kompleks sastoji se od 42 barake pod zaštitom Crvenog križa, pri čemu centralno mjesto zauzima zloglasna Baraka 5B.

Prostorni okvir:

• Vojna bolnica iza ratnih linija
• Lokacija između Krakova i Stanislavova
• 42 barake pod zastavom Crvenog križa
• Posebno istaknuta Baraka 5B kao središnje mjesto radnje

Vremenski kontekst:

Specifičnost prostorno-vremenskog okvira očituje se u ratnom okruženju koje stvara atmosferu beznadnosti i ljudske patnje. Bolnica, iako formalno pod zaštitom Crvenog križa, postaje poprište sukoba između humanosti i ratnih strahota. Povijesni kontekst 1916. godine dodatno naglašava težinu situacije, s Hrvatskom kao dijelom Austro-Ugarske Monarhije u jeku Prvog svjetskog rata.

Tema i ideja djela

Miroslav Krleža u noveli “Baraka 5B” stvara snažnu antiratnu poruku kroz prikaz bolničke barake tijekom Prvog svjetskog rata. Djelo razotkriva besmisao ratovanja te kritički progovara o položaju hrvatskog naroda u tuđinskoj vojsci.

Glavna tema

Antiratna tematika dominira djelom kroz prikaz stradanja vojnika u vojnoj bolnici. Krleža opisuje užase rata iz perspektive ranjenika smještenih u Baraci 5B, gdje se susreću s patnjom, bolešću i smrću. Kroz ironičan pristup autor razotkriva apsurdnost ratnog sukoba te besmislenost žrtvovanja života za tuđe interese.

Sporedne teme

• Nacionalno pitanje – problematizira položaj hrvatskih vojnika koji ratuju za Austro-Ugarsku
• Vjerska tematika – preispitivanje uloge religije u ratu kroz sukobe različitih vjerskih skupina
• Psihološka dimenzija – analiza unutarnjih previranja i trauma likova, posebice glavnog lika Vidovića
• Socijalna problematika – prikaz klasnih razlika među vojnicima i časnicima u bolnici

Ideja djela

Središnja ideja djela je kritika rata kao besmislenog uništavanja ljudskih života. Krleža kroz lik Vidovića progovara o apsurdnosti situacije u kojoj hrvatski vojnici ginu za tuđe ciljeve i interese. Autor posebno naglašava tragičnu sudbinu malog čovjeka u ratnom vihoru.

Motivi i simboli povezani s temom

Ključni motivi:

• Baraka kao simbol patnje i smrti
• Bolest kao metafora moralnog propadanja društva
• Krv kao simbol stradanja i žrtve
• Uniforma kao znak gubitka individualnosti

Kompozicija djela

“Baraka 5B” Miroslava Krleže strukturirana je kao ratna novela s precizno razrađenim kompozicijskim elementima. Radnja se odvija kronološki kroz nekoliko ključnih dijelova koji grade napetost i vode prema tragičnom završetku.

Uvod

Radnja započinje 1916. godine u vojnoj bolnici između Krakova i Stanislavova. Bolnički kompleks sastoji se od 42 barake pod zastavom Crvenog križa, gdje je posebno istaknuta zloglasna Baraka 5B. Odmah na početku upoznajemo glavne likove: grofa Maksimilijana Axelrodea kao šefa bolnice te studenta i domobrana Vidovića.

Zaplet

Vidović dolazi u Baraku 5B koja je podijeljena u tri odjela:

• Prvi odjel: pacijenti s lomovima kostiju
• Drugi odjel: amputirani bolesnici
• Treći odjel (cuvaks): umirući pacijenti

Napetost raste kada Vidović otkriva surove uvjete života u baraci i dehumanizirani pristup medicinskog osoblja prema ranjenicima. Grof Axelrode pokazuje potpunu ravnodušnost prema patnjama vojnika, tretirajući ih kao brojeve u statistici.

Vrhunac

Kulminacija radnje događa se kroz nekoliko dramatičnih scena:

1. Vidovićevo pogoršanje zdravstvenog stanja
2. Sukob s medicinskim osobljem
3. Premještaj u odjel za umiruće
4. Psihološki slom glavnog lika

Rasplet

Vidovićevo stanje se drastično pogoršava u odjelu za umiruće. Kroz njegove posljednje trenutke Krleža prikazuje besmisao rata i ljudsku patnju. Medicinski sustav pokazuje svoju najgoru stranu kroz birokratsku ravnodušnost prema smrti običnog vojnika.

Zaključak

Kompozicijski elementi grade snažnu antiratnu poruku kroz:

• Linearnu strukturu pripovjedanja
• Gradaciju napetosti
• Psihološku karakterizaciju likova
• Naturalistički prikaz bolničkog okruženja
• Simboliku prostora barake

Napomena: Svaki dio kompozicije precizno je osmišljen kako bi naglasio kritiku rata i dehumanizaciju čovjeka u ratnim uvjetima.

Kratki sadržaj

Radnja novele “Baraka 5B” odvija se 1916. godine u vojnoj bolnici na istočnom ratištu između Krakova i Stanislavova. Mobilna bolnica sastoji se od 42 barake pod zaštitom Crvenog križa, gdje Baraka 5B predstavlja centralno mjesto zbivanja.

Organizacija barake:

• Prvi dio: smještaj za ranjenike s polomljenim kostima
• Drugi dio: prostor za vojnike s amputiranim udovima
• Treći dio: “cuvaks” odjel za umiruće pacijente

Život u Baraci 5B obilježen je teškim i nehumanim uvjetima. Ranjenici se bore s nedostatkom:

Na čelu bolnice nalazi se grof Maksimilijan Axelrode, čija ličnost utjelovljuje okrutnost ratnog sistema. Axelrode pokazuje fascinaciju smrću i rat doživljava kao priliku za demonstraciju moći, što dodatno pogoršava već teške uvjete u baraci.

Atmosfera u baraci ispunjena je beznadnošću i patnjom. Medicinski tretman sveden je na minimum, a odnos prema ranjenicima odražava dehumanizirani pristup vojne hijerarhije. Svakodnevica je obilježena zvukovima patnje, mirisom bolesti i prizorom ljudske degradacije u ratnim okolnostima.

Redoslijed događaja

Radnja u noveli “Baraka 5B” započinje primanjem depeše o mobilizaciji. Grof Maksimilijan Axelrode, glavni upravitelj bolnice pod zaštitom Crvenog križa, organizira pripremu 42 barake za prihvat oko 1500 ranjenika. Kompleks bolnice postaje središte zbrinjavanja vojnika s istočnog bojišta.

Situacija u bolnici dramatično se pogoršava dolaskom dodatnih 500 ranjenika nakon promjene transportnih linija i pomicanja granica. Uvjeti u barakama postaju neizdrživi:

U središtu zbivanja nalazi se student Vidović, intelektualac koji se protiv svoje volje našao u ratnom vihoru. Njegov lik predstavlja kontrast militarističkom mentalitetu grofa Axelrodea. Vidovićeva prisutnost u baraci otkriva duboku društvenu kritiku ratnog sustava kroz:

• Sukob humanističkih vrijednosti s vojnom hijerarhijom
• Prikaz dehumanizacije ranjenika u ratnim uvjetima
• Kritiku besmislenosti rata kroz perspektivu obrazovanog pojedinca

Svakodnevica u Baraci 5B obilježena je nedostatkom osnovnih potrepština. Ranjenici dobivaju hranu koja više nalikuje sredstvu protiv glista nego ljudskoj prehrani. Medicinska skrb svodi se na minimum, dok vojna hijerarhija održava strogi red unatoč katastrofalnim uvjetima.

Analiza likova

Krležina novela “Baraka 5B” donosi složenu karakterizaciju likova koji predstavljaju različite društvene slojeve i svjetonazore tijekom Prvog svjetskog rata. Kroz njihove međusobne odnose i unutarnje sukobe, autor gradi snažnu kritiku ratnog sustava i društvenih nepravdi.

Glavni likovi

Vidović zauzima središnje mjesto u noveli kao intelektualac i hrvatski domobran s teškim ranama na plućima. Njegov lik simbolizira:

• Kritičku svijest o besmislenosti rata
• Patnju običnog vojnika u ratnom vihoru
• Intelektualnu superiornost nad vojnim zapovjedništvom
• Moralni integritet u nemoralnom okruženju

Sporedni likovi

Grof Maksimilijan Axelrode utjelovljuje dekadentnu aristokraciju i militaristički mentalitet:

• Upravitelj vojne bolnice koji se predstavlja kao ratni heroj
• Opsjednut idejom junačke smrti
• Pokazuje kukavičluk kad se suoči sa stvarnom opasnošću
• Predstavlja društvenu elitu koja profitira od rata

Odnosi između likova

• Vidović i Axelrode predstavljaju sukob između humanizma i militarizma
• Bolničko osoblje pokazuje različite razine empatije prema ranjenicima
• Hijerarhijski odnosi u bolnici održavaju klasne razlike društva
• Međusobna solidarnost ranjenika suprotstavlja se službenom sustavu

Stil i jezik djela

Krležina novela “Baraka 5B” odlikuje se specifičnim stilskim izričajem koji kombinira ekspresionističke i naturalističke elemente. Jezik djela karakterizira izrazita slikovitost i emotivna nabijenost, što pojačava prikaz ratnih strahota.

Stilske figure i izražajna sredstva

Krleža gradi snažne metafore i usporedbe za prikaz ratnih užasa:

• Metafore prostora: Baraka se uspoređuje s “utrobom velikog šlepa”
• Personifikacije: Opis ranjenika kao “živih vreća mesa”
• Ironija: Posebno izražena u kontrastu između uzvišenih ideala rata i surove stvarnosti
• Naturalistički opisi: Detaljni prikazi rana, krvi i tjelesnih tekućina

Narativne tehnike

Autor koristi složene pripovjedačke postupke:

• Unutarnji monolog: Prikazuje psihološka stanja likova
• Retrospekcija: Povremeni flashbackovi koji osvjetljavaju prošlost likova
• Izmjena perspektiva: Prebacivanje fokusa između Vidovića i drugih likova
• Fragmentarna struktura: Kratke scene koje grade mozaičnu sliku stvarnosti

Ton i atmosfera

• Mračna atmosfera: Prevladavaju opisi patnje i beznadnosti
• Kritički ton: Oštra osuda militarizma i rata
• Emotivna napetost: Izražena kroz sukob humanizma i dehumanizacije
• Naturalistička grubost: Nefiltrirani prikazi ratnih strahota

Simbolika i motivi

Krležina novela “Baraka 5b” bogata je simboličkim značenjima koja naglašavaju antiratnu poruku djela. Kroz pažljivo odabrane motive i simbole, autor gradi snažnu kritiku ratnog bezumlja i dehumanizacije.

Simboli u djelu

Centralni simbol djela je Baraka 5b, mobilna vojna bolnica sastavljena od 42 drvene kolibe. Sama baraka predstavlja mikrokozmos ratnih strahota, gdje se patnja manifestira kroz tri distinktivne skupine ranjenika:

• Ranjenici s polomljenim kostima
• Amputirani vojnici
• “Cuvaks” (teško ranjeni vojnici)

Kupaonica u baraci, karakteristična po žutoj smrdljivoj vodi i krvavim zavojima, simbolizira degradaciju ljudskog dostojanstva u ratnim uvjetima. Svaki element prostora naglašava brutalnost i nečistoću ratnog okruženja.

Motivi

Dominantni motivi u djelu uključuju:

• Antiratni motiv: Krleža kroz detaljan opis patnje ranjenika kritizira besmislenost ratovanja
• Nacionalni konflikt: Lik Vidovića simbolizira hrvatski narod u borbi za tuđe interese
• Dehumanizacija: Prikaz ranjenika kao brojeva umjesto ljudi
• Patnja: Fizička i psihička bol vojnika kao stalni motiv

Alegorija i metafora

Krleža koristi složene alegorijske slike za pojačavanje antiratne poruke:

• Baraka kao alegorija društva u ratu
• Grof Axelrode kao metafora militarističkog mentaliteta
• Vidović kao metafora humanističke svijesti

Autor posebno naglašava kontrast između službenog militarističkog sustava i ljudske solidarnosti među ranjenicima kroz metaforičke opise njihovih međusobnih odnosa.

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Novela “Baraka 5B” nastaje u turbulentnom razdoblju između 1922. i 1933. godine, neposredno nakon završetka Prvog svjetskog rata. Krležino osobno ratno iskustvo oblikuje autentičan prikaz užasa ratovanja kroz naturalističke opise bolničke svakodnevice. Djelo se uklapa u širi kontekst europske antiratne književnosti koja kritički progovara o besmislu ratnih sukoba.

Povijesni kontekst

Prvi svjetski rat čini središnju povijesnu pozadinu novele. Radnja se odvija u vojnoj bolnici na istočnom bojištu, gdje se sukobljavaju austro-ugarske snage s ruskom vojskom. Bolnički kompleks pod zaštitom Crvenog križa postaje mikrokozmos ratnih strahota kroz prikaz:

• Masovnih stradanja vojnika
• Nedostatka medicinske opreme
• Nehumanih uvjeta života ranjenika
• Birokratske nebrige za ljudske živote

Društveni kontekst

Krleža kroz likove ocrtava složenu društvenu strukturu Austro-Ugarske Monarhije:

Poseban naglasak stavljen je na položaj hrvatskog naroda koji ratuje za tuđe interese. Lik Vidovića simbolizira obrazovanog pojedinca koji prepoznaje besmislenost takvog žrtvovanja.

Kulturni kontekst

Novela pripada zbirci “Hrvatski bog Mars” koja predstavlja vrhunac hrvatskog antiratnog proznog stvaralaštva. Djelo se odlikuje:

• Ekspresionističkim stilskim postupcima
• Naturalističkim opisima ratnih užasa
• Kritikom militarističke ideologije
• Sintezom osobnog iskustva i umjetničke transformacije

Krleža stvara snažnu kritiku tadašnje kulture militarizma suprotstavljajući joj humanističke vrijednosti kroz lik Vidovića i solidarnost među ranjenicima.

Interpretacija i kritički osvrt

Krležina novela “Baraka 5B” predstavlja snažnu kritiku militarizma kroz kombinaciju realističnih, ekspresionističkih i naturalističkih elemenata. Antiratna poruka djela manifestira se kroz više razina:

Tematska razina:

• Prikaz dehumanizacije vojnika u ratnom sustavu
• Kritika austro-ugarske vojne hijerarhije
• Sukob individualnog i kolektivnog
• Besmislenost ratnog stradanja

Karakterizacija likova:

• Vidović kao simbol intelektualne svijesti i humanizma
• Grof Axelrode predstavlja dekadentnu aristokraciju
• Ranjenici kao žrtve militarističkog sustava
• Medicinsko osoblje kao pasivni promatrači stradanja

Krleža koristi specifične stilske postupke za pojačavanje antiratne poruke:

• Naturalistički opisi fizičkih patnji
• Ekspresionistička pretjerivanja u prikazima emocija
• Ironijski odmak od službene ratne propagande
• Fragmentarna struktura koja odražava kaos rata

Simbolika prostora dodatno naglašava društvenu kritiku:

• Baraka kao mikrokozmos ratnog stradanja
• Kupaonica simbolizira degradaciju ljudskog dostojanstva
• Bolnički kompleks predstavlja birokratski sustav
• Fizička skučenost prostora naglašava psihološku tjeskobu

Krležin kritički osvrt temelji se na vlastitom ratnom iskustvu, što tekstu daje autentičnost i emocionalnu snagu. Autor ne nudi utješne zaključke već inzistira na prikazu surove ratne stvarnosti kroz perspektivu običnog vojnika.

Vlastiti dojam i refleksija

Krležina novela “Baraka 5B” ostavlja snažan dojam kroz brutalno realističan prikaz ratne stvarnosti. Naturalistički opisi ranjenika u barakama stvaraju mučnu atmosferu koja čitatelja ne ostavlja ravnodušnim. Posebno potresno djeluju scene masovnog umiranja bez dostojnog pokopa te prikazi dehumanizacije ranjenika svedenih na brojeve.

Autorova kritika militarizma dolazi do izražaja kroz ironičan kontrast između grofa Axelrodea koji utjelovljuje birokratsku bešćutnost i Vidovića koji zadržava ljudskost usred ratnog kaosa. Kroz lik Vidovića Krleža progovara o besmislu ratovanja za tuđe interese, što i danas ostaje aktualna tema.

Simbolika prostora barake efektno dočarava pakao rata:

• Prenatrpanost i nehigijenski uvjeti kao metafora općeg rasapa
• Kupaonica kao mjesto gubitka ljudskog dostojanstva
• Podjela ranjenika u tri skupine koja naglašava hijerarhiju patnje

Ekspresionistički stil pojačava emotivni naboj kroz:

• Naturalistički brutalne opise rana i patnji
• Fragmentarnu naraciju koja prati kaos ratne bolnice
• Ironične kontraste između službene propagande i stvarnosti

Krležina sposobnost da kroz individualnu tragediju prikaže kolektivnu patnju čini “Baraku 5B” univerzalnom antiratnom porukom. Djelo zadržava snagu i danas, podsjećajući na destruktivnost rata kroz intimnu perspektivu pojedinca uhvaćenog u mehanizam masovnog stradanja.