Glagolski pridjev sadašnji u hrvatskom jeziku

U hrvatskom jeziku postoji jedan oblik koji, gotovo neprimjetno, spaja dvije radnje u istoj rečenici. Glagolski prilog sadašnji opisuje što se događa paralelno s glavnom radnjom i pritom rečenicu čini kraćom i življom. Ne koristi se samo u književnosti – čuješ ga i u svakodnevnim razgovorima, pišeš ga u porukama, a novinari ga često vole.

Iako se tvori na prilično jednostavan način, mnogi učenici ga ne prepoznaju odmah. Kad shvatiš njegovu strukturu i gdje ga smjestiti u rečenici, odjednom ti otvori novi svijet izražavanja. Zvuči pretenciozno, ali stvarno je tako!

Oblikovanje glagolskog priloga sadašnjeg

Pravila za tvorbu

Glagolski prilog sadašnji dobiješ kad dodaš nastavak -ći na treće lice množine prezenta nesvršenog glagola.
Ako kreneš od krivog oblika, rezultat će biti čudan – i odmah upada u oči svakome tko zna gramatiku.

Primjeri:

Kod glagola koji mijenjaju korijen, primjerice jesti (jedu), prilog je jedući.
Nema tu puno filozofije – samo prati pravila prezenta.

Uloga nesvršenih glagola u oblikovanju

Samo nesvršeni glagoli mogu tvoriti glagolski prilog sadašnji.
Oni označavaju radnje koje traju, ponavljaju se ili se događaju istovremeno s nekom drugom radnjom.

Primjeri:

• raditi → radeći
• slušati → slušajući
• voziti → vozeći

Svršeni glagoli, poput napisati ili doći, tu jednostavno ne prolaze – oni označavaju završene radnje.
Da se ne pogubiš: nesvršeni odgovaraju na “što radi?”, a svršeni na “što je učinio?”.

Česte pogreške pri oblikovanju

Mnogi pokušavaju napraviti prilog od svršenih glagola – i to ne ide.
Primjer: napisati → napisajući (to ne postoji).

Druga česta greška je pogrešno treće lice množine prezenta.
Kod piti je to piju, ne pije, pa je ispravno pijući.

Treći promašaj? Dodavanje -ći na infinitiv umjesto na prezentski oblik.
Takvi oblici u hrvatskom jednostavno ne prolaze.

Kako to izbjeći?

1. Prvo provjeri je li glagol nesvršen.
2. Zatim pronađi treće lice množine prezenta.
3. Na kraju dodaj -ći.

Ovaj redoslijed te spašava od nespretnih oblika koji baš bodu uši svakome tko voli gramatiku.

Primjena u rečenici

Glagolski prilog sadašnji u rečenici najčešće služi kao priloška odredba. Označava način, vrijeme ili uzrok radnje, a uvijek se odnosi na istog izvršitelja kao i glavni glagol.

Kad pokazuje način, pitaš se kako?
Primjeri:

• Marko je otišao kući pjevajući.
• Djeca su trčala po dvorištu vrišteći.

Ako označava vrijeme, pitaš kada?

• Ulazeći u kuću, primijetio je cvijeće.
• Idući ulicom, sreo je poznanika.

Za uzrok pitaš zašto?

• Plašeći se ispita, ostala je kod kuće.
• Žureći na posao, zaboravila je torbu.

Tablica osnovnih značajki:

Ponekad se koristi i kao pridjev – tada se mijenja po rodu, broju i padežu: leteći tanjur, svjetleća reklama, putujuće kazalište. Kod glagolske uporabe ne se piše odvojeno (ne znajući), a kod pridjevske zajedno (neleteći objekt).

Najčešći oblici i tipične upotrebe

Primjeri: čitajući, želeći

Oblik čitajući dolazi od glagola čitati. Treće lice množine je čitaju, pa kad dodaš -ći, dobiješ čitajući.
Primjer:

Čitajući novine, popio je jutarnju kavu.

Isto vrijedi za želeći – od željeti (treće lice množine je žele) dobiješ želeći.
Primjer:

Želeći izbjeći gužvu, krenula je ranije.

U svim tim rečenicama radnja iz priloga odvija se istovremeno s glavnom radnjom.

Negativni oblici i njihova upotreba

Kad negiraš, ne dolazi ispred glagolskog priloga. Nema umetanja između osnove i nastavka.
Primjeri:

• Ne želeći raspravu, šutio je.
• Ne misleći na vrijeme, ostali su predugo.

Možeš ga kombinirati i s drugim negacijama:

• Nikad ne čitajući upute, često pogriješi.
• Ništa ne govoreći, izašao je iz učionice.

Negacija ne utječe na gramatički oblik, već samo mijenja značenje rečenice.

Česte pogreške i osnovna pravila

Najveća greška je pokušaj stvaranja oblika od svršenih glagola – to ne prolazi.

• Pogrešno: doći → dođući
• Pravilno: ići → idući

Kratka pravila za tvorbu:

1. Uzmi nesvršeni glagol.
2. Radnja mora teći paralelno s glavnom radnjom.
3. Dodaj -ći.

Primjer za kraj:

Pišući izvještaj, slušala je radio.

Kod glagola s promjenom osnove koristi prezentsku osnovu:

• ići → idu → idući
• moći → mogu → mogući

Često postavljana pitanja

Na koji se način tvori glagolski pridjev sadašnji?

Glagolski pridjev sadašnji dobivamo od nesvršenih glagola. Uzmemo treće lice množine prezenta, maknemo nastavak -u ili -e, pa dodamo -ći ili ponekad -ući, ovisno kako zvuči uz glagol.
Primjer:

• čitaju → čitajući
• pjevaju → pjevajući

Koja je razlika između glagolskog pridjeva sadašnjeg i glagolskog pridjeva trpnog?

Koje su uloge glagolskog pridjeva sadašnjeg u rečenici?

Može:

• opisati kako netko nešto radi (Hodao je pjevajući.)
• ubaciti dodatnu informaciju o radnji bez da stvaramo novu rečenicu
• povezati dvije radnje koje idu paralelno

Kako se glagolski pridjev sadašnji koristi u složenim glagolskim vremenima?

U hrvatskom jeziku taj pridjev ne gradi složena vremena kao što radi prošli pridjev radni. Umjesto toga, posluži nam kad želimo prikazati popratnu radnju uz glavnu. Nije sastavni dio perfekt, pluskvamperfekta ni futura – jednostavno, ne koristi se za ta vremena.

Primjeri rečenica s glagolskim pridjevom sadašnjim

1. Pišući zadaću, Ana je slušala glazbu.
2. Vozeći bicikl, Marko je razgovarao s prijateljem.
3. Gledajući kroz prozor, primijetila je kišu.

Kako se glagolski pridjev sadašnji razlikuje od glagolskog priloga sadašnjeg?

• Glagolski pridjev sadašnji ponaša se kao pridjev, pa ga možemo prilagoditi rodu, broju i padežu imenice (pjevajući dječak).
• Glagolski prilog sadašnji ne mijenja oblik i koristi se kao oznaka radnje (Dječak prelazi cestu pjevajući.).
  
  Zapravo, glavna razlika je u tome što pridjev opisuje imenicu, a prilog se odnosi na glagol.