Zarez je često zanemaren, kao da je tek neka sitna pauza u rečenici. A zapravo, pogrešno postavljen zarez zna potpuno izmijeniti smisao. Daje ritam, odvaja misli i pomaže nam da ne upadnemo u jezičnu zbrku. Nije baš svejedno gdje ga stavimo – ponekad je baš taj mali znak ono što odlučuje hoće li poruka biti jasna ili zbunjujuća.
Pravila za zarez nisu uvijek baš logična – ima tu iznimki, čudnih situacija i zamki koje su se skupljale godinama. Pisac mora znati kad je trenutak za zarez, a kad ga je bolje preskočiti, jer lako nastane pravi jezični prometni čep.
Osnovna pravila pisanja zareza
Zarez je valjda najčešći pravopisni znak u hrvatskom jeziku, ali i izvor brojnih glavobolja. Nepravilno stavljen zarez može zakomplicirati cijelu rečenicu, pa se isplati malo zastati i promisliti prije nego što ga upotrijebimo.
Najčešće situacije kada posežemo za zarezom:
-
Nabrajanje – Kad nabrajamo riječi ili izraze, zarez ide između svih članova osim zadnjeg.
Primjer: Voli planinarenje, plivanje, biciklizam i čitanje. -
Umetnuti dijelovi rečenice – Kad želimo ubaciti dodatnu informaciju koja nije nužna, odvajamo je zarezima s obje strane.
Primjer: Knjiga, koju si mi posudio, bila je vrlo zanimljiva. -
Suprotni veznici – Prije veznika kao što su ali, nego, no obavezno ide zarez.
Primjer: Pokušao je, ali nije uspio. -
Vokativ – Kad se nekome obraćamo, ime ili nadimak odvajamo zarezom.
Primjer: Ivane, pogledaj ovo. -
Atributi – Ako pridjevi opisuju različite osobine, stavljamo zarez (hladna, vjetrovita noć). Ako zajedno čine jednu cjelinu, nema zareza (domaća pileća juha).
Kratki pregled pravila u tablici:
| Pravilo | Primjer |
|---|---|
| Nabrajanje | Ana, Marko, Ivan i Petra su stigli. |
| Umetnuti dio | Film, koji smo gledali, bio je dobar. |
| Suprotnost | Htio je, no nije stigao. |
| Vokativ | Marija, dođi odmah. |
| Odvojeni pridjevi | Duga, hladna zima. |
Zarez ne ide ispred veznika i, pa, te, ni, niti, osim kad baš želimo naglasiti svaki član posebno (I kuću, i auto, i vrt – sve je prodao). Takvi izuzeci daju rečenici poseban naglasak ili stil.
Upotreba zareza pri nabrajanju
Razdvajanje riječi i dijelova rečenice
Kad nabrajamo riječi ili izraze, zarez ide između svakog elementa, osim nakon posljednjeg.
Primjer: Gledam nebo, zvijezde, more, planine. Tako je čitatelju lakše pratiti popis.
Ako zadnja dva elementa povežemo s i ili te, ne stavljamo zarez prije tog veznika:
Godišnja doba su proljeće, ljeto, jesen i zima.
Ovo vrijedi i kad pišemo formalno i kad šaljemo poruku prijatelju.
Kad u nabrajanju ubacimo dodatno objašnjenje, odvojimo ga zarezima:
Donijela je kolače, to jest, kekse i pite, za rođendan.
Tako jasno odvajamo dodatnu informaciju.
Odvajanje skupina izraza i nizova
Nije uvijek riječ samo o pojedinačnim riječima – često nabrajamo cijele skupine.
Primjer: Možeš odabrati crvenu majicu, crne hlače, plave cipele, zeleni šal i bijeli šešir.
Evo nekoliko praktičnih primjera:
| Vrsta nabrajanja | Primjer | Pravilno |
|---|---|---|
| Imena | Ivan, Ana, Marko, Luka i Petra | ✅ |
| Slatkiši | Čokolada, bomboni te lizalica | ✅ |
| Boje s „ili“ | Plavi, crveni ili zeleni kaput | ✅ (bez zareza prije „ili“) |
Kad unutar jednog elementa već imamo zarez, tada koristimo točku sa zarezom za odvajanje:
Ljubičasta kravata, svileni šal; plava košulja, crni sako; smeđe cipele.
Ovo olakšava snalaženje, pogotovo kad popis postane kompliciran.
Ova pravila stvarno pomažu kad pišemo nešto što se mora brzo pročitati, kao poslovni e-mail ili izvještaj.
Nabrajanje pridjeva
Kod nabrajanja pridjeva, sve ovisi o tome kako se pridjevi odnose prema imenici.
Ako svaki pridjev opisuje imenicu samostalno, između njih stavljamo zarez:
Ona je bila visoka, lijepa djevojka. – oba pridjeva zasebno opisuju djevojku.
Ako zadnji pridjev s imenicom čini nerazdvojnu cjelinu, nema zareza:
Novi školski pribor – „novi“ opisuje cijeli pojam, a ne samo „pribor“.
Suprotno: Novi, veliki stan – svaki pridjev donosi svoje značenje.
Treba biti oprezan kad pridjevi zajedno tvore značenje i kad su potpuno odvojeni.
Primjer: To je naše prvo, neugodno iskustvo s njima.
Ovdje zarez mijenja smisao – radi se o prvom iskustvu koje je neugodno, a ne o „prvom neugodnom“ od više iskustava.
Većina ljudi se oslanja na osjećaj za jezik, ali kad poznajemo pravila, lakše izbjegavamo nesporazume.
Korištenje zareza u višedijelnim rečenicama
Zarez kod rečenica povezanih veznicima
U višedijelnim rečenicama često ubacujemo zarez kako bismo jasno razdvojili dijelove povezane veznicima. Kod veznika kao što su „i“, „pa“, „te“ ili „ni“ zarez obično izostavljamo, osim kad umetnemo dodatnu informaciju ili želimo posebno naglasiti neki dio.
Primjeri:
- Otišao je u trgovinu i kupio kruh. (bez zareza)
- Otišao je u trgovinu, pa se odmah vratio. (zarez za naglasak)
Duljina rečenice također igra ulogu – kod kraćih rečenica često preskačemo zarez, dok u složenijim primjerima on olakšava čitanje.
Odvajanje rečenica suprotnog značenja
Kada dvije rečenice idu u suprotnim smjerovima, zarez stavljamo ispred veznika koji naglašavaju kontrast. Najčešće su to „ali“, „nego“, „već“, „no“ i „a“. Tako olakšavamo prijelaz iz jedne misli u drugu.
Evo nekoliko primjera:
| Veznik | Primjer |
|---|---|
| ali | Htio je otići, ali nije imao vremena. |
| nego | Nije kupio kruh, nego pecivo. |
| već | Nije bio ljut, već razočaran. |
| no | Pokušao je objasniti, no nitko ga nije slušao. |
| a | Volim more, a ona planine. |
Ako izostavimo zarez u ovim slučajevima, rečenica može zvučati čudno ili postati teža za razumjeti – pogotovo kad je duga ili zamršena.
Zarez ispred rastavnih i suprotnih veznika
Rastavni veznici, kao što su „ili“ ili izrazi poput „ili–ili“, ponekad traže zarez – pogotovo kad su rečenice duže ili imaju proširene dijelove.
Primjeri:
- Možeš učiti za ispit, ili možeš otići na izlet. (zarez pomaže zbog dužine i jasne podjele)
- Pojedi ili popij. (kratko, pa nema zareza)
Kod suprotnih veznika pravila su još stroža – zarez gotovo nikad ne izostaje. Neki autori ga ponekad preskoče radi tempa, ali to zna zakomplicirati stvari ili stvoriti nesporazum.
Savjet: Kad god rečenica postane složenija, dobro je zastati i pogledati gdje se misao lomi ili odvaja. Upravo tu zarez spašava stvar i olakšava praćenje.
Zarez kod obraćanja, uzvika i umetnutih rečenica
Kad se izravno obraćamo nekome u rečenici, dakle kod vokativa, zarez je obavezan. Razdvaja ime ili nadimak od ostatka rečenice i sprječava zabunu.
Primjeri:
| Pravilno | Nepravilno |
|---|---|
| Marija, dođi ovamo. | Marija dođi ovamo. |
| Učitelju, imam pitanje. | Učitelju imam pitanje. |
Bez zareza, ton ili značenje lako skliznu u nešto drugo. “Idemo jesti, Ana” znači da zovemo Anu, dok “Idemo jesti Ana”… pa, bolje da ne.
Usklik također traži zarez, bez obzira koliko je rečenica kratka ili duga. Primjer: Joj, zaboravio sam kišobran! Kad se usklik i vokativ spoje, svaki dobiva svoj zarez: Hej, Pavle, jesi li spreman?
Kod umetnutih dijelova – misli u zagradi ili dodatnih pojašnjenja – zarez ide s obje strane umetka. Tako čitatelj zna da je u pitanju dopunska informacija, a ne nešto ključno.
Primjer: Marko, kako znaš, već je otputovao.
Brza provjera pravila:
- Vokativ → uvijek zarez
- Usklik → odmah zarez
- Umetak → zarezi s obje strane
Ovako rečenice ostaju pregledne i lako se čitaju, a nesporazumi nestaju.
Situacije kada se zarez izostavlja
Bez zareza prije povezujućih veznika
U hrvatskom jeziku vrijedi pravilo: zarez ne ide ispred povezujućih veznika kao što su i, pa, te, ni i niti. Ti veznici povezuju riječi, izraze ili dijelove rečenice koji su jednako važni.
Primjer pogreške:
❌ Voli čitati, i pisati.
Ispravno:
✔ Voli čitati i pisati.
Isto vrijedi kad nabrajamo više stvari ili povezujemo duže dijelove rečenice. Stavljanje zareza ispred ovih veznika nepotrebno usporava rečenicu i stvara dojam odvojenih misli.
Tablica – veznici ispred kojih nema zareza:
| Veznik | Primjer |
|---|---|
| i | Ana i Marko vole čokoladu. |
| pa | Otvorio je knjigu pa pročitao. |
| te | Išao je u školu te učio. |
| ni | Nije došao ni nazvao. |
| niti | Nije učio niti pitao. |
Bez zareza uz izraze poput „i“, „ili“, „te“
Osim povezujućih veznika, zarez obično ne ide ni ispred rastavnih veznika poput ili ili izraza tipa bilo… bilo. Ovi veznici nude izbor ili mogućnost, pa ih ne treba odvajati zarezom.
Primjeri:
- Možemo otići u kino ili ostati kod kuće.
- Bilo dobro, bilo loše, tako je moralo biti.
Česta greška je želja da se naglasi zadnji član u nizu, pa se ispred ili stavi zarez. Pravopis to ne preporučuje.
Primjer:
❌ Ivana, Marko, ili Petra će prezentirati.
✔ Ivana, Marko ili Petra će prezentirati.
I kod dužih popisa vrijedi isto, osim ako baš ne želite stilsku posebnost ili umetnuti dio koji traži zarez.
Posebni slučajevi kod mjesta i datuma
Pisanje zareza kod mjesta i datuma ovisi o tome je li mjesto samostalno ili dolazi s prijedlogom.
Kad je mjesto bez prijedloga i u nominativu, pišemo zarez:
✔ Zagreb, 27. srpnja 2025.
Ako mjesto dolazi s prijedlogom (npr. u, na), zarez nestaje:
✔ U Rijeci 11. lipnja 2022.
Primjeri za usporedbu:
| Način zapisa | Pravilno | Pogrešno |
|---|---|---|
| Zagreb, 27. srpnja 2025. | ✔ | – |
| U Zadru 15. travnja 2013. | ✔ | – |
| Na brodu 6. kolovoza 1990. | ✔ | – |
| U Zagrebu 13. rujna 2020. | ✔ | U Zagrebu, 13. rujna 2020. ✘ |
Ova sitnica često zbunjuje čak i one koji se inače dobro snalaze u pravopisu, pogotovo kad treba pisati službene dokumente. Najlakše je zapamtiti: prijedlog znači bez zareza, a samostalno mjesto u nominativu traži zarez.
Osobitosti i česte pogreške pri upotrebi zareza
Iako na prvu djeluje kao najjednostavniji pravopisni znak, zarez često stvara glavobolje. Pravila su jasna, ali ih mnogi u praksi zanemare ili prilagode svom osjećaju za ritam. Najviše problema nastaje u složenim rečenicama ili kad ubacujemo umetke.
Najčešće pogreške:
- zarez prije i u nabrajanju
- izostanak zareza kod umetnutih dijelova
- preskakanje zareza uz suprotne veznike (ali, nego, no)
- nizanje riječi ili brojeva bez zareza
Često ljudi zarez stavljaju “po osjećaju”, što može zamutiti smisao ili stvoriti dvosmislenost. Čak i nastavnici ponekad priznaju da nisu sigurni, osobito kod istovrsnih pridjeva.
Primjeri pogrešnog i ispravnog pisanja:
| Pogrešno | Ispravno |
|---|---|
| Pišem, i učim svaki dan. | Pišem i učim svaki dan. |
| On je ipak došao ali kasnio je. | On je ipak došao, ali kasnio je. |
| Kupi kruh mlijeko sir. | Kupi kruh, mlijeko, sir. |
| Rano ujutro čim sunce izađe idem van. | Rano ujutro, čim sunce izađe, idem van. |
Ponekad i mali propust promijeni smisao rečenice. Staviti zarez iza priloga poput nažalost ili vjerojatno može potpuno promijeniti ton.
Pravopisna pravila pomažu da rečenice budu jasne i dosljedne, pa je bolje držati ih se nego oslanjati na intuiciju. Malo vježbe i provjere čine zarez prirodnim saveznikom za jasnoću, umjesto izvorom zabune.
Često postavljana pitanja
Kada koristiti zarez prije veznika i, pa, te, ni i niti
Zarez ne ide ispred ovih veznika kad povezuju dva jednaka dijela rečenice.
Primjer: Kupio je kruh i mlijeko.
Ipak, ako veznik uvodi umetnutu misao ili naglašenu suprotnost, zarez ima smisla.
Primjer: Pokušao je objasniti, i nije uspio.
Pravila za zarez ispred riječi također
Kad također stoji na početku rečenice ili nakon zareza, odvaja se zarezom.
Primjer: On je, također, sudjelovao u raspravi.
Ako je također usred rečenice bez umetanja, zarez nije potreban.
Primjer: Ona također voli planinariti.
Postavljanje zareza prije riječi koji, koja i koje
Zarez obično ide kad te riječi ubacuju dodatni, umetnuti opis.
Primjer: Moj brat, koji živi u Splitu, dolazi sutra.
Ako je opis nužan za smisao rečenice, zarez preskačemo.
Primjer: Ljudi koji vole čitati često posjećuju knjižnicu.
Korištenje zareza uz veznik dok
Kad dok izražava suprotnost, stavljamo zarez ispred.
Primjer: On voli more, dok ona više voli planine.
Ako dok govori o radnjama koje se zbivaju u isto vrijeme, zarez ne treba.
Primjer: Čitala je knjigu dok je čekala autobus.
Pravila za zarez prije ali, nego, no i već
Ovi veznici često donose suprotnost ili ispravak, pa im zarez ide ispred.
Primjer: Htio je otići, ali je ostao.
Nije važno koliko je rečenica duga—pravilo vrijedi uvijek.
Upotreba zareza ispred riječi jer
Zarez dolazi ispred jer kad objašnjavamo uzrok ili razlog.
Primjer: Nije došao, jer je bio bolestan.
Ako su rečenice baš kratke i usko povezane, ponekad ljudi preskoče zarez, ali bolje ga je ipak staviti—radi jasnije poruke.
