Vjerojatno se pitate zašto je baš “Kolo sreće” toliko važno u našoj književnosti da ga stalno čitate u školi? Ovaj roman Mirka Božića iz 1922. godine nije samo običan ljubavni roman – to je pravo ogledalo jednog vremena koje se mijenjalo.
“Kolo sreće” prikazuje sudbinu mlade Dubrovkinje Marije koja se kroz ljubav i patnju nosi s društvenim promjenama početka 20. stoljeća, otkrivajući čitateljima dublje značenje tradicije, progresa i ljudske sreće.
Pripremite se za putovanje kroz stare dubrovačke uličice i salone gdje se tradicija sudara s modernošću, a svaki lik nosi svoju priču o tome što zaista znači biti sretan. Možda ćete na kraju shvatiti da se neke ljudske dileme nikada ne mijenjaju.
Uvod u lektiru
Autor
Mirko Božić (1881. – 1956.) bio je hrvatski pisac, dramaturg i prevoditelj rođen u Dubrovniku. Završio je studij prava u Zagrebu, ali se posvetio književnom radu. Pisao je romane, pripovijetke, drame i putopise. Najpoznatiji je upravo po romanu “Kolo sreće” koji je objavio 1922. godine.
Božićevo djelo odlikuje se psihološkim pristupom likovima i detaljnim opisima dubrovačkog ambijenta. Bio je veliki poznavatelj dubrovačke povijesti i kulture, što se jasno očituje u njegovim djelima. Osim “Kola sreće”, napisao je i romane “Olga” (1914.) i “Zora” (1924.).
Žanr i književna vrsta
“Kolo sreće” pripada žanru psihološkog realizma s elementima sentimentalizma. Ovo je roman koji se fokusira na unutarnje doživljaje likova, njihove osjećaje i psihološke promjene.
Kao književna vrsta, djelo je roman – dugži prozni tekst s razrađenom radnjom, likovima i kompozicijom. Specifično, radi se o društveno-psihološkom romanu koji prikazuje pojedinca u društvenom kontekstu s naglaskom na psihološku analizu.
Elementi sentimentalizma očituju se u:
- Emotivnosti pripovjedača
- Naglašavanju osjećajnih stanja likova
- Melodramatičnim situacijama
- Idealizaciji prošlosti
Mjesto i vrijeme
Radnja se odvija u Dubrovniku početkom 20. stoljeća (oko 1900. – 1920. godine). Božić je odabrao svoj rodni grad jer ga je odlično poznavao i mogao je autentično prikazati njegovu atmosferu.
Konkretna mjesta radnje:
- Stari grad Dubrovnik s povijesnim palačama
- Aristokratski saloni i domovi
- Dubrovačka luka i priobalne staze
- Crkve i samostani
- Kavane i trgovine
Vremenski okvir je izuzetno značajan jer se radnja odvija u prijelaznom razdoblju:
- Kraj Austro-Ugarske vladavine
- Prvi svjetski rat i njegove posljedice
- Društvene promjene i modernizacija
- Sukob tradicionalnih i modernih vrijednosti
Ovaj vremenski kontekst ključan je za razumijevanje sukoba između starih dubrovačkih aristokratskih obitelji koje se drže tradicije i novih ideja koje donosi moderno doba. Dubrovnik se prikazuje kao grad koji pokušava očuvati svoju slavnu prošlost, ali se mora prilagoditi novim vremenima.
Autor koristi retrospektivno pripovijedanje, što znači da se događaji prepričavaju iz perspektive nekoga tko već zna kako će se priča završiti. To daje djelu nostalgičan ton i osjećaj prolaznosti vremena.
Tema i ideja djela
Glavna tema
Glavna tema romana je sukob između tradicije i progresa kroz sudbinu pojedinca. Marija, glavna junakinja, predstavlja mlađu generaciju koja mora birati između očuvanja obiteljske tradicije i prihvaćanja novih životnih mogućnosti.
Ova tema realizira se kroz:
- Marijaninu dilemu između dvaju udvarača
- Sukob generacija u njezinoj obitelji
- Promjene u dubrovačkom društvu
- Gubitak starih vrijednosti i traženje novih
Sporedne teme
1. Ljubav i brak
- Različiti pristupi ljubavi (romantični vs. praktični)
- Uloga žene u društvu
- Brak kao društvena institucija vs. osobni izbor
2. Društvene klase i hijerarhija
- Odnos aristocracije i građanstva
- Ekonomske promjene i gubitak statusa
- Novo bogaćenje i stari novac
3. Identitet i pripadnost
- Dubrovački patriotizam
- Pitanje nacionalnog identiteta
- Odnos prema prošlosti i budućnosti
Ideja djela
Osnovna ideja romana je da prava sreća dolazi iz harmonije između očuvanja vrijednih tradicijskih vrijednosti i prihvaćanja potrebnih promjena. Božić ne osuđuje ni tradiciju ni progress, već predlaže njihovo mudro uravnotežavanje.
Djelo sugerira da:
- Slijepa privrženost prošlosti vodi u stagnaciju
- Potpuno odbacivanje tradicije dovodi do gubitka identiteta
- Mudrost leži u pronalaženju ravnoteže
- Osobna sreća ne smije se žrtvovati zbog društvenih konvencija
Motivi i simboli povezani s temom
Kolo sreće kao centralni simbol predstavlja:
- Cikličnost života i sudbine
- Nepredvidljivost sreće
- Povezanost svih ljudskih sudbina
- Dinamičnost života koja se ne može zaustaviti
Dubrovačke zidine simboliziraju:
- Zaštićenost tradicije
- Ograničenost starih obrazaca
- Trajnost nasuprot promjenama
- Granicu između starog i novog svijeta
More kao motiv predstavlja:
- Beskonačnost mogućnosti
- Promjenjivost i dinamiku
- Vezu s vanjskim svijetom
- Slobodu nasuprot ograničenjima
Kratki sadržaj
Uvod
Marija Boždarević, mladá žena iz ugledne dubrovačke aristokratske obitelji, živi u velikoj palači sa svojom majkom. Obitelj pripada staroj dubrovačkoj aristocraciji, ali njihovo bogatstvo i utjecaj polako se smanjuju zbog društvenih promjena.
Marija je obrazovana, lijepa i inteligentna mlada žena koja se nalazi na raskrižju. Mora birati između dva muškarca koji predstavljaju dva različita životna puta: tradicionalni i moderni.
Zaplet
U Marijin život ulaze dva udvarača:
Ivo Stražimir – predstavnik stare dubrovačke aristocracije, konzervativan mladić koji želi održati tradicionalne vrijednosti. Obrazovan je, kulturan, ali pomalo rigidan u svojim stajalištima. Marjjina majka favorizira njega jer predstavlja sigurnost i tradiciju.
Marko Kralj – mladi inženjer, predstavnik novog doba, progressive ideje i moderne tehnologije. Dolazi iz skromnijih prilika, ali je ambiciozan i okrenut budućnosti. Marija se prema njemu osjeća privučeno jer predstavlja slobodu i nove mogućnosti.
Međutim, situaciju dodatno komplicira činjenica da se dubrovačko društvo mijenja. Stare obitelji gube svoj utjecaj, tradicijske vrijednosti dovode se u pitanje, a novi ljudi stječu moć i bogatstvo.
Rasplet
Marija prolazi kroz unutarnji sukob pokušavajući pomiriti svoje osjećaje s družtvenim očekivanjima. Majka je pritišće da se uda za Ivu jer to znači sigurnost i očuvanje obiteljskog statusa.
U isto vrijeme, Marko je pozvan da radi na važnom infrastrukturnom projektu koji će donijeti progress gradu, ali to znači i mijenjanje tradicionalnog načina života.
Vrhunac
Ključni trenutak dolazi kada Marija mora donijeti konačnu odluku. Eventos koji ju dovede do te točke je kombinacija:
- Majčine bolesti i potrebe za sigurnošću
- Markove ponude za zajednički život i rad
- Ivove tradicijske prosidbe
- Vlastite spoznaje o tome što je za nju istinska sreća
Marija na kraju bira Marka, ali ne iz rebellion protiv tradicije, nego iz uvjerenja da prava sreća dolazi iz autentičnog života. Ona shvaća da očuvanje vrijednih tradicijskih vrijednosti ne znači slijepo vezivanje uz prošlost, nego njihovo mudro ukorančavanje u novom kontekstu.
Redoslijed događaja
Roman slijedi kronološki razvoj radnje s povremenim retrospektivnim objašnjenjima. Evo ključnih događaja po redu:
1. Izlaganje situacije
- Upoznavanje s Marijom i njezinom obitelji
- Prikaz dubrovačkog društva u tranziciji
- Uvod u obiteljsku tradiciju i status
2. Pojavljivanje suprotstavnih snaga
- Ivo Stražimir počinje udvaranje Mariji
- Marko Kralj stiže u Dubrovnik zbog posla
- Marija upoznaje oba muškarca
3. Razvoj odnosa
- Marija provodi vrijeme s oba udvarača
- Majka pokazuje preferenciju prema Ivu
- Marija osjeća privlačnost prema Marku
4. Ukompliciranje situacije
- Družtveni pritisak na Mariju da bira Ivu
- Markovi planovi za modernizaciju grada
- Ivovo insistiranje na tradicionalnim vrijednostima
5. Rastući sukob
- Marija postaje sve sviešnija svojih osjećaja
- Majka se razbolijeva od zabrinutosti
- Dubrovačko društvo dijeli se oko novih ideja
6. Kriza i odluka
- Marija mora donijeti konačnu odluku
- Sukob između srca i razuma
- Ključni razgovor s majkom
7. Rezolucija
- Marijina odluka za Marka
- Pomirenje s majkom
- Nova vizija budućnosti
8. Epilog
- Refleksija o sreći i životnim izborima
- Prikaz novih mogu´čnosti
- Poruka o harmoniji tradicije i progresa
Autor koristi linearno pripovijedanje koje čitatelju omogućava praćenje Marijine psihološke evolucije od početne neodlučnosti do konačne zrelosti i jasnoće.
Analiza likova
Glavni likovi
Marija Boždarević – protagonistkinja
Marija je kompleksan lik koji predstavlja mladu ženu na prijelazu iz adolescencije u odraslu dob. Karakteriziraju je:
- Inteligencija i obrazovanost – čita, govori strane jezike, razumije društvene promjene
- Unutarnji sukob – bori se između tradicije i modernosti
- Emocionalna zrelost – tijekom romana raste i razvija se
- Neovisnost uma – ne prihvaća automatski tuđe odluke
- Empatija – razumije i majčine i vlastite potrebe
Ivo Stražimir – predstavnik tradicije
Ivo je antiteza modernom pristupu životu:
- Konzervativan – drži se starih vrijednosti
- Plemenit – odgojen je u duhu dubrovačke aristocracije
- Siguran – predstavlja materijalnu i društvenu sigurnost
- Ograničen – ne razumije potrebu za promjenama
- Iskreno zaljubljen – njegove namjere prema Mariji su iskrene
Marko Kralj – predstavnik modernosti
Marko utjelovljuje duch novog vremena:
- Vizionar – vidi mogućnosti koje drugi ne vide
- Praktičan – inženjer koji vjeruje u napredak
- Ambiciozan – želi mijenjati svijet nabolje
- Romantičan – zna cijeniti ljepotu i emocije
- Nedogmatičan – otvoren je prema novim idejama
Sporedni likovi
Marijina majka
Tipična predstavnica stare generacije:
- Zabrinuta za sigurnost kćeri
- Vezana uz tradiciju i status
- Bolesna od stresa zbog promjena
- Na kraju razumijeva kćerinu odluku
Ostali članovi dubrovačkog društva
- Stari aristokrati – brane tradicionalne vrijednosti
- Novi bogataši – predstavljaju društvene promjene
- Župnik i književnici – čuvari duhovnih vrijednosti
- Trgovci i obrtnici – pragmatični pristup životu
Odnosi između likova
Marija – Majka
Ovaj odnos predstavlja sukob generacija:
- Majka iz ljubavi želi sigurnost za kćer
- Marija poštuje majku, ali traži vlastiti put
- Postupno dolaze do uzajamnog razumijevanja
- Majka na kraju prihvaća kćerinu odluku
Marija – Ivo – Marko
Ovaj ljubavni trokut zapravo je sukob svjetonazora:
- Ivo predstavlja prošlost i sigurnost
- Marko predstavlja budućnost i rizik
- Marija mora birati između sigurnosti i sretuje
- Njen izbor nije samo osoban, nego i simboličan
Tradicija – Modernost
Svi likovi su pozicionirani u odnosu na ovaj osnovni sukob:
- Neki se čvrsto drže prošlosti
- Drugi embraciraju promjene
- Marija traži sintezu – zadržati vrijedno, prihvatiti korisno
Autor ne prikazuje likove kao crno-bijele: svi imaju svoje dobre i loše strane, što čini djelo psihološki uvjerljivim.
Stil i jezik djela
Stilske figure i izražajna sredstva
Božić koristi bogat arsenal stilskih figura za postizanje željenog učinka:
Metafore i poređenja
- “Kolo sreće” kao metafora za nepredvidljivost života
- Dubrovnik kao “kameniti brod” koji plovi kroz povijest
- Marija je “cvijet koji traži sunce” – potreba za rastom
Personifikacija
- Stare palače “pamte” slavnu prošlost
- More “priča” svoje priče
- Vrijeme “nosi” promjene
Simbolika boja
- Bijela – čistoća tradicionalnih vrijednosti
- Plava – more kao simbol slobode
- Zlatna – sjećanja na slavnu prošlost
- Siva – neizvjesnost budućnosti
Opis prostora
Autor detaljno opisuje dubrovački ambijent:
- Arhitektonski elementi kao odraz duhovnosti
- Kontrast između starih palača i novih zgrada
- Priroda kao okvir za unutarnje događanja
Narativne tehnike
Er-forma pripovijedanja
Božić koristi treće lice jednine (heterodijegetski pripovjedač):
- Objektivno prikazivanje događaja
- Uvid u psihologiju različitih likova
- Mogućnost komentiranja društvenih prilika
Unutarnji monolog
Prikazivanje Marijanih misli i dilema:
- Neposredan uvid u njezine osjećaje
- Praćenje psihološkog razvoja
- Empatija čitatelja prema liku
Flashbackovi (retrospekcija)
- Objašnjavanje obiteljske povijesti
- Kontekstualiziranje trenutnih događaja
- Naglašavanje važnosti tradicije
Dijalog
- Prirodno zvučni razgovori
- Karakterizacija kroz govor
- Dubrovački kolokvijalizmi i izrazi
Ton i atmosfera
Nostalgičan ton
Autor piše s nostalgijom za prošlim vremenima:
- Idealizacija stare dubrovačke kulture
- Melankolija zbog prolaznosti vremena
- Potreba za očuvanjem vrijednih tradicija
Lirska atmosfera
- Poetski opisi prirode i arhitekture
- Romantične scene ljubavi
- Emocionalno nabijene situacije
Kontemplativna nota
- Razmišljanja o smislu života i sreće
- Filozofski pristup životnim dilemama
- Poruke o mudrosti i životnim vrijednostima
Jezik
Božić koristi standardni hrvatski jezik svojeg vremena:
- Knjževni stil primjeren temi
- Dubrovački kolokvijalizmi za autentičnost
- Bogatstvo vokabulara i sintakse
- Poetski opisi i emotivne scene
Stil je umjeren – ni previše jednostavan ni previše kompleksan, prilagođen široj čitateljskoj publici koja može uživati u književnom djelu, ali i razumjeti dublje značenjske slojeve.
Simbolika i motivi
Božić je u “Kolu sreće” stvorio bogat simbolički sustav koji produbljuje značenje djela i omogućava čitanje na više razina.
Kolo sreće – centralni simbol
Ovaj naslovni simbol ima višestruko značenje:
- Ciklična priroda života – sreća i nesreća se izmjenjuju
- Nepredvidljivost sudbine – nitko ne zna kada će mu se posrećiti
- Povezanost ljudskih sudbina – svi sudjeluju u istom “kolu”
- Dinamičnost postojanja – život se ne može zaustaviti na jednoj točci
- Demokratičnost sreće – sve klase i svi ljudi mogu biti sretni
Dubrovačke zidine
Drevne gradske fortifikacije simboliziraju:
- Zaštićenost tradicije od vanjskih utjecaja
- Ograničenost starih obrazaca mišljenja
- Postojanost nasuprot promjenjivosti vremena
- Granicu između starog i novog svijeta
- Dubrovački identitet i ponos na prošlost
More kao višeslojni motiv
- Beskonačnost mogućnosti – horizont kao simbol budućnosti
- Promjenjivost – more je uvijek drugačije, kao i život
- Sloboda nasuprot zatvorenim gradskim zidinama
- Veza s vanjskim svijetom – putovi prema novim iskustvima
- Dubina – kao metafora za duboke osjećaje
Stare palače
- Dostojanstvo prošlosti i slavni dani Dubrovnika
- Arhitektonska ljepota kao odraz duhovnih vrijednosti
- Propadanje – simbolika promjenjivosti društvenih prilika
- Memorija – zidovi koji “pamte” stare priče
Svjetlost i tama
- Sunčeva svjetlost – jasnoća misli, optimizam, nova vremena
- Mjesečina – romantika, misterij, unutarnji svijet
- Tama – neizvjesnost, strah od promjena
- Zlatna svjetlost – nostalgija za prošlošću
Cvijeće i vrtovi
- Ruže – ljubav i ljepota, ali i trnje (teškoće)
- Mediteransko bilje – dubrovački identitet
- Uveli cvijetovi – prolaznost mladosti i ljepote
- Novi pupoljci – nadanje i obnova
Mjuzika i ples
- Tradicionalni plesovi – povezanost s prošlošću
- Moderna mjuzika – nove tendencije
- Harmonija – ravnoteža različitih elemenata
- Ritam – prirodan tijek života
Ptice
- Galebovi – sloboda, ali i vezanost uz zavičaj
- Let – aspiracije i snovi
- Povratak u gnijezdo – važnost korijenja
Knjige i pisma
- Stari rukopisi – tradicijska mudrost
- Moderna literatura – novi pristupi životu
- Pisma ljubavi – intimnost i osobne veze
- Čitanje – obrazovanje i širenje horizonata
Hrana i piće
- Tradicijska jela – kulturni identitet
- Novije kulinarske mode – otvornosti prema svijetu
- Zajednički obroci – obiteljske veze
- Svečane gozbe – društveni status
Ovi motivi i simboli nisu tek decorativni elementi, već nose dublje značenje i omogućavaju čitatelju da razumije kompleksnost Božićeve poruke o potrebi harmonije između očuvanja vrijednih tradicija i prihvaćanja korisnih promjena.
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
“Kolo sreće” nastalo je i zbiva se u posebno važnom trenutku hrvatske i europske povijesti, što je ključno za razumijevanje djela.
Povijesni kontekst
Roman nastaje 1922. godine, ali radnja se zbiva nekoliko godina ranije, u razdoblju Prvog svjetskog rata i njegovih posljedica:
- Kraj Austro-Ugarske Monarhije (1918.) – nestanak političkog okvira koji je dubrovačkim aristokratskim obiteljima jamčio privilegije
- Stvaranje Kraljevine Jugoslavije – nova politička realnost
- Gesellschaftliche Umwälzungen – promjene u društvenoj hijerarhiji
- Ekonomske krize – inflacija i gubitak imovine starih obitelji
Specifični dubrovački kontekst
Dubrovnik je imao posebnu ulogu u ovom prijelaznom razdoblju:
- Traditia Republike – sjećanje na slavnu dubrovačku državu (1358.-1808.)
- Aristokratske obitelji – Boždarević, Ghetaldi, Sorgo, Gozze – gube svoj utjecaj
- Mediteranska kultúra – tenzije između lokalne tradicije i centralnoeuropskih utjecaja
- Tourism – početci moderne turističke djelatnosti
Društveni kontekst
Promjene u društvenoj strukturi:
- Stara aristocracija gubi ekonomsku i političku moć
- Nova građanska klasa (inženjeri, liječnici, trgovci) dobiva utjecaj
- Žene počinju tražiti veću samostalnost
- Obrazovanje postaje dostupnije širim slojevima
Modernizacija:
- Tehnološki napredak – elektrifikacija, nove komunikacije
- Urbanizacija – mijenjanje tradicionalnih načina života
- Nove profesije – kao što je Markovo inženjerstvo
- Promjene u arhitekturi – nova gradnja nasuprot starih palača
Kulturni kontekst
Književni pokreti:
- Moderna u hrvatskoj književnosti (Matoš, Kranjčević, Nazor)
- Psihološki realizam – utjecaj europske književnosti
- Regionalna književnost – interes za lokalne teme
- Sentimentalizam – reakcija na naturalizam
Europski utjecaji:
- Dekadencija – osjećaj kraja jednog vremena
- Symbolizam – traženje dubljih značenja
- Art nouveau – novi estetski ideali
- Feminism – pitanja ženske emancipacije
Dubrovačka kulturna baština:
- Renesansa i barok – nasleđe iz slavnih vremena
- Kajkavski jezik – localna jezička tradicija
- Bizantska i zapadna kultura – sučeljavanje tradicija
- Mediteranska mentalnost – poseban životni stil
Religijski kontekst
Katoličanstvo je igralo važnu ulogu:
- Tradicionalni moralni kodeks – sukob s modernim idejama
- Crkvena arhitektura – kao simbol kontinuiteta
- Sveci zaštitnici – sv. Vlaho kao simbol dubrovačkog identiteta
- Liturgija i tradicija – vezivanje za prošlost
Ekonomski faktori
- Gubitak trgovačkih privilegija – nakon propasti Republike
- Nova ekonomska struktura – industrija i turizam
- Promjene vlasništva – iz ruku aristokracije u građanske
- Międzynarodowe kapcsolatok – novi ekonomski partnerji
Ženska pozicija
Marijina situacija odražava širu društvenu problematiku:
- Tradicionalna uloga žene – udaja kao glavni životni cilj
- Nove mogućnosti – obrazovanje i profesionalno angažiranje
- Ekonomska ovisnost – problem mnogih žena tog doba
- Emancipacijski pokreti – utjecaj feminističkih ideja
Ovaj kompleksan kontekst čini “Kolo sreće” ne samo ljubavnim romanom, nego i vrijednim povijesnim dokumentom koji prikazuje jedan ključni trenutak u razvoju hrvatskog društva i kulture.
