Krik i Bijes Lektira – Kratki Sadržaj (Analiza)

William Faulknerov roman “Krik i bijes” predstavlja jedno od najznačajnijih djela američke književnosti 20. stoljeća. Ova modernistička pripovijest kroz četiri različita narativna glasa opisuje propadanje nekada ugledne južnjačke obitelji Compson.

“Krik i bijes” je roman objavljen 1929. godine koji prati tragičnu sudbinu obitelji Compson kroz četiri različita pripovjedača. Djelo je poznato po svojoj eksperimentalnoj narativnoj strukturi, tehnici toka svijesti i složenoj kronologiji koja se isprepliće kroz različite vremenske periode.

Složena struktura romana i njegov jedinstveni pristup pripovijedanju čine ga izazovnim, ali i iznimno značajnim djelom koje je pomaklo granice književnog izražavanja. Kroz priče Benjyja, Quentina, Jasona i objektivnog pripovjedača, čitatelji postupno otkrivaju slojevitu priču o gubitku, časti i propadanju američkog Juga.

Uvod u lektiru

Roman “Krik i bijes” predstavlja složeno književno djelo koje kroz četiri različita narativna glasa prikazuje propast južnjačke obitelji Compson. Kroz eksperimentalnu strukturu i tehniku toka svijesti, djelo istražuje duboke psihološke portrete likova.

Autor

William Faulkner, rođen 1897. u New Albanyju, Mississippi, jedan je od najutjecajnijih američkih pisaca 20. stoljeća. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1949. godine za svoj jedinstveni doprinos modernoj američkoj prozi. Njegov stil karakterizira:

• Eksperimentalna narativna tehnika
• Složena psihološka karakterizacija likova
• Istraživanje tema američkog Juga
• Inovativna upotreba toka svijesti

Žanr i književna vrsta

“Krik i bijes” pripada modernom psihološkom romanu s elementima:

• Modernističke proze
• Eksperimentalne književnosti
• Južnjačke gotike
• Obiteljske sage

Mjesto i vrijeme

Radnja romana “Krik i bijes” smještena je u fiktivni grad Jefferson u američkoj državi Mississippi. Jefferson predstavlja tipično južnjačko mjesto koje odražava atmosferu američkog Juga početkom 20. stoljeća.

Vremenska struktura romana obuhvaća period od 1910. do 1928. godine, s posebnim fokusom na 7. travnja 1928. – Veliku subotu koja se poklapa s Benjaminovim trideset i trećim rođendanom. Kronologija je isprepletena kroz četiri različite perspektive:

Faulkner koristi tehniku struje svijesti za prikaz događaja, gdje se:

• Sadašnjost i prošlost isprepliću
• Sjećanja likova preklapaju
• Vremenske razine izmjenjuju

Grad Jefferson funkcionira kao mikrokozmos američkog Juga, dok vremenska struktura romana odražava modernistički pristup pripovijedanju kroz fragmentiranu i nelinearnu naraciju.

Tema i ideja djela

“Krik i bijes” predstavlja složenu studiju raspadanja društvenih vrijednosti kroz prizmu propasti obitelji Compson. Roman kritički secira moralne, emocionalne i društvene aspekte života na američkom Jugu početkom 20. stoljeća.

Glavna tema

Središnja tema romana je dezintegracija tradicionalnog društvenog poretka prikazana kroz intimnu obiteljsku dramu. Faulkner majstorski oslikava kako se raspad moralnih i društvenih vrijednosti manifestira kroz individualne sudbine članova obitelji Compson. Kroz različite narativne perspektive autor prikazuje kako pojedinci doživljavaju i interpretiraju taj proces propadanja.

Sporedne teme

Obiteljsko propadanje:

• Gubitak društvenog statusa i materijalnog bogatstva
• Narušavanje obiteljskih odnosa
• Međugeneracijski sukobi i nerazumijevanje

Psihološki elementi:

• Kompleksnost percepcije vremena
• Utjecaj prošlosti na sadašnjost
• Osobni identitet i društvena uloga

Ideja djela

Temeljna ideja romana leži u prikazu kako društvene promjene utječu na pojedinca i tradicionalne institucije. Faulkner kroz složenu narativnu strukturu istražuje:

Motivi i simboli povezani s temom

Dominantni motivi:

• Vrijeme kao subjektivna kategorija
• Sjećanje i nostalgija
• Obiteljska čast
• Mentalna nestabilnost
• Rasna i klasna pripadnost

• Sat kao simbol prolaznosti
• Ogledalo kao odraz identiteta
• Vatra kao simbol pročišćenja
• Voda kao simbol obnove

Kompozicija djela

“Krik i bijes” se sastoji od četiri distinktivna dijela, gdje svaki dio prenosi priču kroz perspektivu različitog lika, stvarajući složenu narativnu strukturu koja definira modernistički karakter romana.

Uvod

Roman započinje kroz prizmu Benjyja Compsona, mentalno hendikepiranog člana obitelji koji ne razlikuje vremenske dimenzije. Njegov narativ, smješten na dan njegovog 33. rođendana (7. travnja 1928.), predstavlja kaotičan spoj prošlosti i sadašnjosti kroz fragmentirana sjećanja i osjetilne doživljaje.

Zaplet

Drugi dio romana pripada Quentinu Compsonu, najstarijem sinu koji studira na Harvardu. Njegov narativ, datiran 2. lipnja 1910., otkriva duboku psihološku krizu i opsesiju obiteljskom čašću. Treći dio pripovijeda Jason Compson IV, čija pragmatična i cinična perspektiva donosi realističniji prikaz trenutnog stanja obitelji.

Vrhunac

Kulminacija radnje događa se u četvrtom dijelu, ispričanom iz perspektive sveznajućeg pripovjedača. Fokus se premješta na Dilsey, afroameričku služavku obitelji Compson, koja svojom stabilnošću i izdržljivošću predstavlja moralni kompas romana.

Rasplet

Narativna struktura po dijelovima:

Zaključak

• Benjyjev dio karakterizira nelinearna naracija
• Quentinov segment obilježen je introspektivnim monolozima
• Jasonov dio donosi pragmatičan pogled
• Završni dio pruža objektivnu perspektivu kroz lik Dilsey

Kratki sadržaj

Roman prati propadanje južnjačke obitelji Compson kroz četiri distinktivna narativna glasa. Radnja se odvija u izmišljenom gradu Jeffersonu u Mississippiju između 1910. i 1928. godine.

Prvo poglavlje donosi perspektivu mentalno zaostalog Benjamina Compsona na njegov 33. rođendan. Benjyjev narativ karakterizira nelinearna struktura gdje se sadašnjost i prošlost isprepliću kroz fragmentirana sjećanja. Njegove misli teku asocijativno, bez jasne kronologije.

Drugo poglavlje pripada Quentinu Compsonu, najstarijem sinu obitelji. Njegova priča datirana je 2. lipnja 1910., dan njegovog samoubojstva na Harvardu. Quentin je opsjednut obiteljskom čašću, incestom i gubitkom tradicionalnih vrijednosti. Njegove misli prikazane su kroz kompleksni tok svijesti koji otkriva duboku psihološku krizu.

Treće poglavlje pripovijeda Jason Compson IV, materijalist i cinik. Njegova perspektiva datirana 6. travnja 1928. otkriva gorčinu prema obitelji i društvu. Jason manipulira svojom nećakinjom Miss Quentin i krade novac namijenjen njezinom uzdržavanju.

Karakterizacija likova u “Kriku i bijesu”:

Kroz različite narativne perspektive Faulkner gradi sliku moralne dezintegracije američkog Juga. Svaki pripovjedač donosi jedinstveni pogled na obiteljsku tragediju, stvarajući složeni mozaik propasti nekad ugledne obitelji.

Redoslijed događaja

Roman se odvija kroz složenu vremensku strukturu koja obuhvaća period od 1898. do 1928. godine. Kronološki slijed događaja razvija se kroz četiri distinktivna poglavlja:

Benjyjev narativ (7. travnja 1928.):

• Događaji se odvijaju na Benjyjev 33. rođendan
• Kroz njegova sjećanja prikazuju se događaji iz 1898. (bakina smrt)
• Flashbackovi na 1910. godinu (Caddyino vjenčanje)
• Incidents s djevojčicom koji dovodi do Benjyjeve kastracije
• Razgovori posluge o smrti Quentina i oca

Quentinova perspektiva (2. lipnja 1910.):

• Posljednji dan Quentinovog života na Harvardu
• Opsesivna razmišljanja o sestri Caddy
• Priprema i izvršenje samoubojstva

Karakteristično za roman je isprepletanje vremenskih razina kroz:

Faulkner namjerno izbjegava linearno pripovijedanje koristeći tehniku toka svijesti. Kroz fragmentirane narative različitih likova stvara se mozaik događaja koji se postupno sklapa u cjelovitu sliku obiteljske sage. Svako poglavlje donosi novi sloj razumijevanja istih događaja kroz različite perspektive pripovjedača.

Događaji se često preklapaju između poglavlja, ali svaki pripovjedač ih interpretira na jedinstven način. Benjyjeva percepcija je kaotična, Quentinova opsesivna, dok kasnija poglavlja donose racionalnije prikaze istih situacija.

Analiza likova

Likovi u romanu “Krik i bijes” predstavljaju složenu mrežu osobnosti koje oslikavaju propadanje južnjačke obitelji Compson. Svaki lik donosi jedinstvenu perspektivu na obiteljsku dramu kroz različite narativne tehnike.

Glavni likovi

Benjamin Compson (Benjy) predstavlja najmlađeg člana obitelji, mentalno zaostalo dijete čija perspektiva otvara roman. Njegov narativ karakterizira:

• Nelinearna percepcija vremena
• Fokus na osjetilne doživljaje
• Nemogućnost razlikovanja prošlosti i sadašnjosti

Quentin Compson utjelovljuje tragičnu figuru intelektualca opsjednutog:

• Obiteljskom čašću
• Vremenom kao konceptom
• Sestrom Caddy
• Južnjačkim idealima

Jason Compson IV predstavlja materijalističku i ciničnu stranu obitelji kroz:

• Beskrupuloznost u poslovanju
• Mržnju prema članovima obitelji
• Opsesiju novcem i kontrolom

Sporedni likovi

Caddy Compson djeluje kao katalizator mnogih događaja:

• Središnja figura u sjećanjima braće
• Simbol moralne degradacije obitelji
• Odsutni lik čiji postupci pokreću radnju

Dilsey Gibson služi kao moralni kompas romana:

• Afroamerička služavka obitelji Compson
• Svjedok propadanja nekad ugledne obitelji
• Simbol postojanosti i vjernosti

Odnosi između likova

1. Obiteljske veze:

• Benjyeva privrženost Caddy
• Quentinova opsesija sestrom
• Jasonova mržnja prema članovima obitelji

1. Društvene relacije:

• Dilseyin odnos prema djeci Compsonovih
• Klasne razlike između služavke i gospodara
• Rasna dinamika američkog Juga

1. Konfliktne situacije:

• Sukobi oko nasljedstva
• Borba za kontrolu nad obiteljskim financijama
• Generacijski jaz između roditelja i djece

Stil i jezik djela

Roman “Krik i bijes” predstavlja vrhunac modernističkog eksperimentiranja s narativnim tehnikama. Faulkner koristi složene stilske postupke koji kombiniraju tehniku struje svijesti s poetskim elementima, stvarajući jedinstveni književni izričaj.

Stilske figure i izražajna sredstva

Faulknerov stil karakterizira bogata upotreba stilskih figura koje produbljuju psihološku dimenziju likova. Polifonija glasova manifestira se kroz višestruke pripovjedače koji prenose različite verzije istih događaja. Poetski komentari isprepliću se s narativnim rezovima, stvarajući dinamičan ritam pripovijedanja. Autor koristi:

• Metafore i simbole za prikaz unutarnjih stanja likova
• Ponavljanja ključnih motiva kroz različite narativne perspektive
• Kontraste između pripovjednih glasova različitih likova
• Slobodni neupravni govor kao sredstvo karakterizacije

Narativne tehnike

Tehnika struje svijesti dominira narativnom strukturom romana, omogućujući neposredan uvid u svijest likova. Faulkner primjenjuje:

• Unutarnje monologe koji prikazuju neizgovorene misli
• Asocijativno povezivanje sjećanja i trenutnih događaja
• Fragmentaciju vremena kroz isprepletene vremenske razine
• Promjene fokalizacije između različitih pripovjedača

Ton i atmosfera

Atmosfera romana gradi se kroz složenu mrežu emocionalnih stanja likova. Dominiraju osjećaji:

• Melankolije i nostalgije za prošlim vremenima
• Tjeskobe zbog propadanja obiteljskih vrijednosti
• Unutarnje napetosti između likova
• Psihološke dezintegracije pojedinih članova obitelji

Faulknerova jezična virtuoznost očituje se u sposobnosti da kroz različite stilske postupke dočara kompleksnost ljudske psihe i društvenih odnosa, stvarajući atmosferu koja balansira između lirskog i dramatičnog.

Simbolika i motivi

Simbolika u romanu “Krik i bijes” predstavlja složenu mrežu značenja koja produbljuje razumijevanje psiholoških stanja likova i društvenih odnosa. Faulkner koristi brojne simbole i motive kako bi naglasio teme propadanja, gubitka i moralne dezintegracije.

Simboli u djelu

Benjyjev svijet funkcionira kao središnji simbol nediferenciranog vremena gdje se prošlost i sadašnjost stapaju u jedan kontinuum. Njegova percepcija stvarnosti simbolizira:

• Gubitak linearne percepcije vremena
• Raspad tradicionalne obiteljske strukture
• Emotivnu čistoću nasuprot moralnom propadanju

Caddy Compson utjelovljuje višestruke simboličke razine:

• Moralni pad južnjačke aristokracije
• Gubitak obiteljske časti
• Transformaciju tradicionalnih vrijednosti

Prirodni elementi nose snažnu simboliku:

• Drveće oko kuće Compsonovih simbolizira obiteljsko naslijeđe
• Vatra predstavlja destruktivnu snagu promjene
• Voda simbolizira pročišćenje i obnovu

Motivi

Dominantni motivi koji se ponavljaju kroz narativ uključuju:

1. Vremenske motive:

• Satovi i mehaničko mjerenje vremena
• Subjektivno doživljavanje temporalnosti
• Cikličnost događaja

1. Obiteljske motive:

• Propadanje južnjačke aristokracije
• Međugeneracijski sukobi
• Gubitak identiteta

Alegorija i metafora

Roman koristi složene alegorijske strukture:

• Propadanje obitelji Compson kao alegorija raspada američkog Juga
• Benjyjeva mentalna zaostalost kao metafora za gubitak tradicionalnih vrijednosti
• Dilseyna postojanost kao metafora moralne stabilnosti

• Quentinovnu opsesiju vremenom kao metaforu nemogućnosti prihvaćanja promjene
• Jasonov materijalizam kao metaforu novog društvenog poretka
• Caddyinu sudbinu kao metaforu gubitka nevinosti cijelog društva

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Roman “Krik i bijes” smješten je u fiktivnom gradu Jeffersonu u okrugu Yoknapatawpha, koji predstavlja književnu verziju Faulknerovog rodnog okruga Lafayette u Mississippiju. Radnja obuhvaća period od 1928. do 1933. godine, s retrospektivnim elementima koji sežu do američkog građanskog rata.

Povijesni elementi:

• Građanski rat (1861-1865) kao ključna povijesna prekretnica
• Poraz Konfederacije i posljedice na južnjačko društvo
• Ekonomske promjene nakon ukidanja ropstva
• Transformacija društvenih odnosa u poslijeratnom razdoblju

Društvene promjene:

• Raspad tradicionalne južnjačke aristokracije
• Evolucija rasnih odnosa nakon emancipacije
• Ekonomska tranzicija s plantažnog na industrijski sustav
• Promjene u obiteljskim strukturama i vrijednostima

Kulturni kontekst romana odražava složenu društvenu strukturu američkog Juga, gdje se isprepliću elementi tradicionalne južnjačke kulture s modernizacijskim procesima ranog 20. stoljeća. Faulkner kroz prizmu obitelji Compson prikazuje sudar starih vrijednosti s novim društvenim realnostima, stvarajući složenu sliku društva u tranziciji.

Kroz različite narativne perspektive, roman istražuje kako povijesne promjene utječu na individualne sudbine likova. Svaki pripovjedač donosi jedinstveni pogled na društvene transformacije, od Benjyjeve nelinearne percepcije do Jasonovog ciničnog materijalizma, stvarajući mozaik južnjačkog društva u procesu promjene.

Interpretacija i kritički osvrt

“Krik i bijes” predstavlja višeslojnu kritiku društva kroz prizmu propadanja južnjačke aristokratske obitelji. Faulknerova narativna tehnika struje svijesti stvara kompleksnu mrežu značenja koja omogućava dubinsku analizu psiholoških stanja likova.

Roman demonstrira četiri distinktivne perspektive koje se međusobno nadopunjuju:

• Benjyjev narativ otkriva fragmentiranu percepciju stvarnosti kroz prizmu mentalne hendikepiranosti
• Quentinova perspektiva ilustrira psihološku dezintegraciju opterećenu obiteljskom čašću
• Jasonov cinični pogled predstavlja materijalistički pristup životu
• Dilseyin moralni kompas nudi stabilnost kroz vjersku i moralnu postojanost

Modernistička struktura romana manifestira se kroz:

Kritički osvrt posebno naglašava simboličku razinu djela gdje:

• Propadanje obitelji Compson simbolizira raspad tradicionalnih vrijednosti
• Candace predstavlja moralni pad južnjačke aristokracije
• Vremenska struktura odražava subjektivnost ljudskog iskustva
• Dilsey utjelovljuje moralni integritet u svijetu dezintegracije

Faulknerova umjetnička virtuoznost očituje se u sposobnosti da kroz individualnu dramu prikaže univerzalne teme ljudskog postojanja. Njegovo majstorsko korištenje modernističkih tehnika stvara složenu sliku društva u tranziciji kroz intimnu obiteljsku priču.

Vlastiti dojam i refleksija

Roman “Krik i bijes” ostavlja snažan dojam kompleksnosti ljudske psihe kroz četiri različite narativne perspektive. Fragmentirana struktura pripovijedanja stvara izazovan, ali dubok čitateljski doživljaj koji zahtijeva aktivno sudjelovanje u rekonstrukciji priče.

Pripovjedački postupak struje svijesti posebno je dojmljiv u Benjyjevom poglavlju, gdje nelinearna percepcija vremena stvara jedinstveni uvid u um mentalno hendikepiranog lika. Quentinova perspektiva potresno prikazuje psihološku dezintegraciju kroz opsesivne misli o obiteljskoj časti.

Najupečatljiviji elementi romana uključuju:

• Složenu vremensku strukturu koja razbija tradicionalnu kronologiju
• Višestruke perspektive koje stvaraju bogatu mrežu značenja
• Simboličku razinu koja produbljuje razumijevanje društvenih promjena
• Psihološku kompleksnost likova kroz tehniku toka svijesti

Dilseyin lik donosi posebnu emocionalnu težinu kroz svoju moralnu postojanost usred kaosa propadanja obitelji Compson. Njezina perspektiva pruža stabilnost i kontrast naspram dezintegracije ostalih likova.

Faulknerova umjetnička virtuoznost manifestira se kroz:

Ova narativna složenost stvara bogato čitateljsko iskustvo koje nadilazi jednostavno praćenje radnje i zahtijeva duboku refleksiju o ljudskoj prirodi i društvenim promjenama.