Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini već više od 450 godina stoji kao nijemi svjedok burne povijesti Višegrada. Ovo monumentalno djelo Ive Andrića donosi priču o mostu koji nije samo građevina od kamena već simbol povezivanja različitih kultura, vjera i naroda.
“Na Drini ćuprija” je povijesni roman Ive Andrića objavljen 1945. godine koji prati četiri stoljeća povijesti višegradskog mosta i života oko njega. Djelo je donijelo Andriću Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine i smatra se jednim od najznačajnijih djela južnoslavenske književnosti.
Kroz kronološki slijed događaja od 16. do 20. stoljeća roman otkriva kako jedan most može biti središte ljudskih sudbina, tradicija i povijesnih previranja. Svaka stranica ovog remek-djela krije priče o ljudima čiji su životi neraskidivo vezani uz kamenu ćupriju na Drini.
Uvod u lektiru
“Na Drini ćuprija” predstavlja književno remek-djelo koje kroz priču o mostu na Drini oslikava četiri stoljeća burne povijesti višegradskog kraja. Roman donosi slojevitu pripovijest o sudbinama ljudi različitih vjera i narodnosti povezanih monumentalnim mostom na Drini.
Autor
Ivo Andrić (1892-1975) bosanskohercegovački je književnik rođen u Travniku. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1961. godine za cjelokupno književno stvaralaštvo. Diplomirao je slavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu a doktorirao povijest na Sveučilištu u Grazu. Njegov književni opus obuhvaća romane pripovijetke eseje pjesme. Najznačajnija djela su:
- Na Drini ćuprija (1945)
- Travnička hronika (1945)
- Gospođica (1945)
- Prokleta avlija (1954)
Žanr i književna vrsta
“Na Drini ćuprija” povijesni je roman s elementima kronike koji pripada realizmu. Karakteristike djela su:
| Književni element | Opis |
|---|---|
| Struktura | Kronološko pripovijedanje kroz 24 poglavlja |
| Perspektiva | Sveznajući pripovjedač |
| Vrijeme radnje | Od 16. do 20. stoljeća |
| Prostor | Višegrad i okolica |
| Tematika | Povijesna zbivanja sudbine ljudi različitih kultura |
Roman kombinira povijesne činjenice s fikcionalnim elementima stvarajući monumentalnu fresku života na razmeđu Istoka i Zapada. Pripovjedni stil karakterizira objektivnost detaljna karakterizacija likova precizni opisi.
Mjesto i vrijeme
Roman “Na Drini ćuprija” smješten je u bosanski grad Višegrad, na rijeci Drini u istočnoj Bosni i Hercegovini. Kroz višestoljetnu priču grada Višegrad simbolično predstavlja cijelu Bosnu i njenu bogatu povijest na razmeđu civilizacija.
Vremenski okvir
Radnja romana proteže se kroz četiri stoljeća, od 16. stoljeća do početka Prvog svjetskog rata. Kronološki prikaz događaja podijeljen je u dvije glavne epohe:
| Razdoblje | Karakteristike |
|---|---|
| Otomansko doba | Izgradnja mosta (16. st.), život u kasabi, tradicionalni način života |
| Austro-ugarsko doba | Modernizacija, kulturološke promjene, novi društveni poredak |
Značajne lokacije
- Most na Drini: Centralni motiv romana koji povezuje istočnu i zapadnu obalu
- Kasaba: Gradsko središte s čaršijom gdje se odvija većina događaja
- Kapija: Prošireni dio mosta koji služi kao mjesto okupljanja stanovnika
- Okolna sela: Prostor koji gravitira prema Višegradu
Andrić kroz opis mjesta i vremena stvara panoramski prikaz života u kasabi, gdje most na Drini postaje svjedok povijesnih mijena i različitih kulturnih utjecaja. Prostor i vrijeme u romanu nisu samo pozadina radnje već aktivno oblikuju sudbine likova i tijek događaja.
Tema i ideja djela
Roman “Na Drini ćuprija” predstavlja monumentalnu kroniku života oko višegradskog mosta kroz četiri stoljeća. Kroz temeljnu priču o mostu, Andrić stvara složenu mrežu tema koje se međusobno isprepliću.
Glavna tema
Centralna tema romana je most kao svjedok vremena i simbol povezivanja različitih kultura, vjera i naroda u višegradskoj kasabi. Most postaje nositelj kolektivnog pamćenja i mjesto gdje se susreću Istok i Zapad, tradicija i modernizacija. Kroz njegovu prizmu, Andrić prikazuje povijesne mijene od 16. stoljeća do početka Prvog svjetskog rata.
Sporedne teme
- Suživot različitih kultura i vjera u bosanskoj kasabi
- Odnos pojedinca prema promjenama društvenih sistema
- Sukob tradicije i modernizacije
- Utjecaj velikih povijesnih događaja na male ljudske sudbine
- Prolaznost vremena i postojanost kamena
Ideja djela
- Trajnost ljudskih djela nasuprot prolaznosti života
- Važnost mostova kao spojnica među ljudima različitih vjerskih i kulturnih identiteta
- Neminovnost povijesnih promjena i njihov utjecaj na društvo
Motivi i simboli povezani s temom
| Motiv/Simbol | Značenje |
|---|---|
| Most | Poveznica između različitih svjetova, simbol trajnosti |
| Rijeka Drina | Prirodna granica i simbol protoka vremena |
| Kapija | Mjesto okupljanja i razmjene ideja |
| Mehmed-paša Sokolović | Simbol povezivanja istočne i zapadne kulture |
| Građenje mosta | Simbol ljudske težnje za stvaranjem trajnih vrijednosti |
Kompozicija djela
Roman “Na Drini ćuprija” strukturiran je kao monumentalna kronika koja obuhvaća četiri stoljeća povijesti višegradske kasabe. Kompozicijski se sastoji od 24 poglavlja koja čine zasebne pripovjedne cjeline povezane motivom mosta.
Uvod
Prvi dio romana postavlja temelj priče opisom geografskog položaja mosta i kasabe. Andrić majstorski uvodi čitatelja u svijet višegradskog kraja kroz detaljne opise prirodnog ambijenta, društvenih prilika i povijesnih okolnosti koje su dovele do gradnje mosta.
Zaplet
Radnja se razvija kroz niz povezanih epizoda koje prikazuju:
- Izgradnju mosta pod vodstvom Abidage
- Život različitih generacija stanovnika kasabe
- Sudbine pojedinačnih likova vezanih uz most
- Povijesne događaje koji su obilježili život grada
Vrhunac
Kulminacija romana događa se kroz nekoliko ključnih trenutaka:
- Pobuna lokalnog stanovništva protiv gradnje mosta
- Dolazak austrougarske vlasti
- Modernizacija kasabe
- Prvi svjetski rat i miniranje mosta
Rasplet
Završni dio romana donosi:
- Prikaz posljedica rata na život kasabe
- Sudbinu mosta kao svjedoka vremena
- Promjene u društvenom životu stanovnika
- Simboličko značenje mosta kao poveznice između različitih svjetova
Zaključak
Andriću uspijeva stvoriti jedinstvenu kompozicijsku strukturu gdje svako poglavlje funkcionira kao zasebna pripovjedna cjelina. Kroz kronološki slijed događaja stvara se mozaična slika života oko mosta koji postaje središnja os oko koje se okreću sudbine ljudi različitih vjera i narodnosti.
Kratki sadržaj
Roman “Na Drini ćuprija” prati četiri stoljeća burne povijesti višegradske kasabe kroz prizmu monumentalnog mosta na Drini. Središnji motiv djela je most koji je dao izgraditi veliki vezir Mehmed-paša Sokolović u 16. stoljeću, a koji postaje nijemi svjedok svih važnih događaja u životu grada.
Radnja se razvija kroz 24 međusobno povezane priče koje kronološki prate:
- Izgradnju mosta pod osmanskom vlašću
- Život različitih generacija stanovnika kasabe
- Sudbine pojedinačnih likova vezanih uz most
- Ključne povijesne događaje koji su obilježili Višegrad
Most na Drini povezuje istočnu i zapadnu obalu rijeke, simbolizirajući spajanje različitih kultura, religija i civilizacija. Kroz njegove lukove prolaze karavane, trgovci, putnici i vojnici, dok se na njegovoj kapiji okupljaju lokalni stanovnici razmjenjujući priče, vijesti i životna iskustva.
Značajni događaji u romanu uključuju:
| Period | Događaj |
|---|---|
| 16. stoljeće | Izgradnja mosta pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića |
| 18. stoljeće | Pobuna lokalnog stanovništva protiv turske vlasti |
| 19. stoljeće | Dolazak austrougarske uprave |
| 20. stoljeće | Prvi svjetski rat i djelomično rušenje mosta |
Andrić majstorski prepliće individualne sudbine s kolektivnom poviješću grada, stvarajući složenu narativnu strukturu gdje svaka priča doprinosi cjelovitoj slici života oko mosta. Kroz različite epohe i društvene sisteme, most ostaje konstanta koja povezuje prošlost sa sadašnjošću, tradiciju s modernizacijom.
Redoslijed događaja
Kronološki tijek romana započinje u 16. stoljeću opisom života u Višegradu prije izgradnje čuvenog mosta. Središnji događaji razvijaju se oko izgradnje mosta pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, koja započinje pod strogim nadzorom osmanskog zapovjednika Abid-age.
Radnici, pretežno lokalno stanovništvo među kojima su i kršćani, rade u izrazito teškim uvjetima na izgradnji mosta. Abid-aga održava disciplinu kroz stroge mjere kažnjavanja, što stvara atmosferu straha i napetosti među radnicima.
Tijekom gradnje događaju se dva značajna incidenta:
- Arapinova smrt: Pomoćnik majstora Antonija, poznat kao Arapin, gubi život prilikom postavljanja velikog kamenog bloka. Ovaj tragični događaj rezultira nastankom lokalne legende o Arapinovom duhu koji navodno prebiva u srednjem stubu mosta.
- Radisavova pobuna: Lokalni seljak Radisav pokušava sabotirati izgradnju mosta. Nakon što biva uhvaćen:
- Podvrgnut je mučenju dok ne prizna svoje djelo
- Javno je pogubljen kao primjer drugima
- Njegovo tijelo je bačeno psima
- Ovaj događaj dodatno pojačava strah među lokalnim stanovništvom
Ovi događaji postavljaju temelj za daljnji razvoj radnje romana kroz četiri stoljeća, gdje most postaje nijemi svjedok brojnih ljudskih sudbina i povijesnih previranja u višegradskoj kasabi.
| Razdoblje | Ključni događaj | Posljedica |
|---|---|---|
| Početak 16. stoljeća | Život prije mosta | Izoliranost naselja |
| Sredina 16. stoljeća | Početak gradnje | Otpor lokalnog stanovništva |
| Tijekom gradnje | Arapinova smrt | Nastanak lokalne legende |
| Tijekom gradnje | Radisavova pobuna | Učvršćivanje osmanske vlasti |
Analiza likova
Karakterizacija likova u romanu “Na Drini ćuprija” predstavlja složenu mrežu različitih osobnosti koje se isprepliću kroz četiri stoljeća povijesti višegradske kasabe. Svaki lik nosi posebnu simboliku i doprinosi cjelovitoj slici života oko mosta na Drini.
Glavni likovi
Centralni likovi romana oblikuju ključne događaje i nose glavnu težinu narativa:
- Abidaga – Okrutni nadzornik gradnje mosta koji terorizira lokalno stanovništvo svojim brutalnim metodama. Njegova pohlepa i pronevjera novca namijenjenog gradnji dovode do njegovog pada s položaja.
- Radisav sa Uništa – Hrabri seljak koji predvodi otpor protiv gradnje mosta. Njegov tragični kraj na kolcu postaje simbol otpora protiv osmanske vlasti.
- Avdaga Osmanagić – Temperamentni trgovac poznat po svojoj plahovitosti i strogosti. Njegova odluka o udaji kćeri Fate pokreće jedan od najdramatičnijih događaja u romanu.
- Fata Avdagina – Ljepotica čija tragična sudbina i skok s mosta u Drinu predstavljaju vrhunac dramskog zapleta u romanu.
Sporedni likovi
Sporedni likovi obogaćuju narativ svojim jedinstvenim pričama:
- Mula Ibrahim – Učitelj koji predstavlja glas razuma i tradicije
- Lotika – Židovska gostioničarka koja unosi duh modernog poslovanja
- Alihodža – Čuvar tradicionalnih vrijednosti kasabe
- Milan Glasinčanin – Kockar čija sudbina ilustrira propast zbog poroka
Odnosi između likova
- Sukob između Abid-age i lokalnog stanovništva pokazuje odnos vlasti i podanika
- Avdaga Osmanagić i njegova kći Fata predstavljaju konflikt između tradicije i osobne slobode
- Odnosi između trgovaca različitih vjera pokazuju složenost suživota u kasabi
- Veze između starih i novih generacija ilustriraju promjene koje donosi vrijeme
Stil i jezik djela
Roman “Na Drini ćuprija” karakterizira jednostavan i precizan jezik koji odražava kompleksnost višegradske kasabe. Andrićev stil pisanja kombinira elemente ekavice sa sintaksom karakterističnom za bosanski, hrvatski i srpski jezik, stvarajući jedinstveni “andrićevski” izraz.
Stilske figure i izražajna sredstva
Andrić majstorski koristi brojne stilske figure za stvaranje živopisnih opisa višegradskog života:
- Metafore i alegorije povezane s mostom kao simbolom trajnosti
- Personifikacija mosta koji “gleda” na promjene kroz stoljeća
- Narodne izreke i poslovice koje odražavaju lokalnu mudrost
- Detaljni opisi prirode i atmosfere kasabe
- Ponavljanja ključnih motiva kroz različite vremenske periode
Narativne tehnike
Pripovjedačke tehnike u romanu obuhvaćaju:
- Sveznajućeg pripovjedača koji prati događaje kroz stoljeća
- Kronološko pripovijedanje isprepleteno s retrospektivnim epizodama
- Paralelno vođenje više narativnih linija
- Umetanje legendi i narodnih predaja u glavni tok priče
- Postupno otkrivanje sudbina različitih likova
Ton i atmosfera
Andrić gradi specifičnu atmosferu kroz:
- Objektivno pripovijedanje bez emotivnog uplitanja
- Precizne opise društvenih i povijesnih okolnosti
- Realističan prikaz života u kasabi
- Suptilne prijelaze između različitih vremenskih razdoblja
- Balans između tragičnih i svakodnevnih događaja
Svaki stilski element služi stvaranju monumentalne freske života oko mosta, gdje se isprepliću sudbine različitih generacija i kultura kroz stoljeća postojanja višegradske ćuprije.
Simbolika i motivi
Most na Drini u Andrićevom romanu predstavlja središnji simbol koji povezuje različite epohe, narode i kulture. Kroz njegovu prizmu, autor gradi složenu mrežu simbola i motiva koji nose dublja značenja o ljudskoj prirodi i povijesnim mijenama.
Simboli u djelu
Most kao glavni simbol nosi višestruka značenja u romanu:
- Simbol povezivanja – spaja različite narode, vjere i kulture
- Simbol postojanosti – predstavlja trajnost ljudskih djela nasuprot prolaznosti života
- Simbol prelaska – označava prijelaz između različitih svjetova, stanja i razdoblja
Rijeka Drina također nosi snažnu simboliku:
- Predstavlja prirodnu granicu između Istoka i Zapada
- Simbolizira protok vremena i neprekidnu promjenu
- Odražava životnu snagu i postojanost prirode
Motivi
Ključni motivi koji se provlače kroz roman:
- Povijesne mijene – smjene vlasti, ratovi, društvene promjene
- Suživot različitosti – odnosi između različitih vjerskih i etničkih skupina
- Tradicija i modernizacija – sukob starog i novog načina života
- Žrtva i stradanje – priče o ljudskim sudbinama i patnjama
Alegorija i metafora
Andrić vješto koristi alegorijske elemente:
- Most kao metafora ljudskog života i povijesti
- Kasaba kao mikrokozmos šireg svijeta
- Gradnja mosta kao alegorija stvaranja i napretka
- Kapija na mostu – simbol prelaska između svjetova
- Crna pruga na mostu – trag ljudske patnje
- Sofa na mostu – mjesto susreta i dijaloga različitih kultura
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Roman “Na Drini ćuprija” obuhvaća dva ključna povijesna razdoblja koja definiraju život višegradske kasabe:
Turski period (1516-1878):
- Izgradnja mosta započinje 1556. pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića
- Most je dovršen 1571. nakon 15 godina gradnje
- Period obilježen surovom turskom vladavinom
- Tradicionalni način života kasabe
- Dominacija osmanskih običaja i društvenih normi
Austrougarski period (1878-1914):
- Kraće vremensko razdoblje ali dinamičnije promjene
- Modernizacija društva i infrastrukture
- Sukob tradicionalnog i modernog načina života
- Nova društvena pravila i administrativni sustav
Društveni kontekst romana prikazuje složene odnose različitih etničkih skupina u Višegradu. Svakodnevica kasabe odvija se kroz interakciju:
- Srba i Bošnjaka kao dominantnih grupa
- Židova koji vode trgovinu
- Drugih manjinskih zajednica
Kulturološki elementi vidljivi su kroz:
- Običaje različitih vjerskih skupina
- Tradicionalne proslave i rituale
- Sukobe između istočnjačke i zapadnjačke kulture
- Promjene u načinu života dolaskom modernizacije
| Povijesno razdoblje | Trajanje | Ključne karakteristike |
|---|---|---|
| Turski period | 362 godine | Tradicionalni život, osmanska vladavina |
| Austrougarski period | 36 godina | Modernizacija, kulturološke promjene |
Most na Drini postaje središnje mjesto gdje se isprepliću različite kulture, vjerske tradicije i društvene promjene kroz četiri stoljeća povijesti Višegrada.
Interpretacija i kritički osvrt
Andrićev roman “Na Drini ćuprija” predstavlja kompleksno umjetničko djelo koje kroz višeslojnu narativnu strukturu oslikava povijesnu panoramu višegradske kasabe. Kritičari ističu tri ključne dimenzije romana koje ga čine remek-djelom jugoslavenske književnosti:
1. Povijesna dimenzija
- Precizno dokumentiranje četiri stoljeća bosanske povijesti
- Prikaz sukoba između Istoka i Zapada kroz prizmu lokalnih događaja
- Detaljna rekonstrukcija društvenih promjena kroz različite epohe
2. Simbolička razina
- Most kao centralni simbol povezivanja različitih kultura
- Drina kao metafora protoka vremena i životne snage
- Kasaba kao mikrokozmos šireg svijeta na razmeđu civilizacija
3. Filozofska komponenta
- Promišljanje o prolaznosti ljudskog života nasuprot trajnosti građevina
- Analiza odnosa pojedinca prema društvenim promjenama
- Ispitivanje granica između mita i stvarnosti
Kritičari posebno naglašavaju Andrićevu sposobnost spajanja dokumentarističkog pristupa s umjetničkom vizijom. Njegov objektivan pripovjedački stil omogućava čitatelju da samostalno donosi zaključke o prikazanim događajima i likovima.
| Književni elementi | Značajke |
|---|---|
| Narativna tehnika | Kronološko pripovijedanje |
| Pripovjedač | Sveznajući |
| Stil | Realistički s elementima kronike |
| Karakterizacija | Psihološka dubina likova |
Roman se izdvaja svojom sposobnošću da kroz pojedinačne sudbine prikaže univerzalne istine o ljudskoj prirodi. Andrić majstorski balansira između povijesne faktografije i umjetničke interpretacije, stvarajući djelo koje nadilazi granice klasičnog povijesnog romana.
Vlastiti dojam i refleksija
Roman “Na Drini ćuprija” donosi jedinstvenu pripovjedačku perspektivu kroz jednostavan izražaj koji stvara snažan dojam autentičnosti. Andrićev pedantni realizam očituje se u detaljnim opisima vanjskih i unutrašnjih stanja likova, što čitatelju omogućuje potpuno uranjanje u višegradsku kasabu.
Kompozicijska struktura od 24 poglavlja stvara mozaični prikaz života oko mosta. Svako poglavlje funkcionira kao zasebna priča, ali zajedno tvore koherentnu narativnu cjelinu povezanu motivom mosta. Ova tehnika omogućuje čitatelju postupno otkrivanje slojeva značenja djela.
Posebnu vrijednost romanu daju elementi narodne tradicije:
- Stare narodne pjesme koje odražavaju duh vremena
- Legende koje se prenose kroz generacije
- Narodni običaji koji oslikavaju svakodnevni život
- Tradicionalni svjetonazori različitih etničkih skupina
Most na Drini predstavlja središnju os romana kroz koju se prelamaju sudbine različitih likova. Njegova simbolika nadilazi fizičku konstrukciju:
- Poveznica između istočnog i zapadnog svijeta
- Svjedok povijesnih mijena kroz četiri stoljeća
- Simbol postojanosti nasuprot prolaznosti ljudskog života
- Metafora za povezivanje različitih kultura i vjera
Andrićev jednostavan stil pisanja čini roman pristupačnim širokom krugu čitatelja, dok kompleksnost tema i motiva zadovoljava i najzahtjevnije književne kritičare. Spoj povijesnih činjenica s fikcionalnim elementima stvara uvjerljiv prikaz života na razmeđu civilizacija.
