Steinbeckova priča o prijateljstvu, snovima i okrutnosti američkoga Zapada možda je jedna od najsnažnijih kratkih priča koje ste dosad pročitali. George i Lennie, dva migrantska radnika, putuju kroz Kaliforniju u potrazi za boljim životom, no njihov san o vlastitoj farmi suočava se s teškom stvarnošću.
O miševima i ljudima novela je Johna Steinbecka iz 1937. godine koja prikazuje tragičnu priču prijateljstva između pametnog Georgea Miltona i mentalno hendikepiranog Lennieja Smalla tijekom Velike depresije u Americi.
Kroz njihovu priču, Steinbeck otkriva dublje istine o ljudskoj prirodi, društvenoj nepravdi i cijeni preživljavanja u svijetu gdje su snovi često jedino što drži ljude na površini. Ova analiza će vam pomoći da razumijete sve slojeve ovog remekdjela.
Uvod u lektiru
John Steinbeck napisao je “O miševima i ljudima” 1937. godine, u doba kada je Amerika još uvijek osjećala posljedice Velike depresije. Ovo je bilo vrijeme kada su milijuni ljudi izgubili posao, domove i nade za boljom budućnosti.
Autor
John Ernst Steinbeck Jr. (1902.-1968.) rođen je u Salinasu u Kaliforniji, što će kasnije postati pozadina mnogih njegovih djela. Studirao je na Sveučilištu Stanford, ali nikada nije diplomirao jer ga je više zanimalo pisanje od formalnog obrazovanja. Steinbeck je bio duboko povezan s radničkom klasom i često je pisao o njihovim borbama.
Njegovi najpoznatiji romani uključuju “Plodove gnjeva” (1939.), za koji je dobio Pulitzerovu nagradu, te “Na istoku od Edena” (1952.). Godine 1962. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Steinbeckovo pisanje odlikuje se snažnom društvenom sviješću i empatijom prema potlačenima.
Žanr i književna vrsta
“O miševima i ljudima” spada u žanr realizma, specifično društvenog realizma. Steinbeck prikazuje život kakav jest, bez romantiziranja ili idealiziranja. Književna vrsta je novela – kraći prozni oblik koji se fokusira na nekoliko glavnih likova i jedan glavni konflikt.
Djelo sadrži elemente psihološkog realizma jer se duboko bavi unutarnjim svijetom likova, posebno Georgea i Lennieja. Također ima karakteristike regionalnog realizma jer realistično prikazuje specifičan geografski i kulturni prostor – ruralna Kalifornija tijekom 1930-ih.
Mjesto i vrijeme
Radnja se odvija u ruralnoj Kaliforniji, specifično u dolini rijeke Salinas, tijekom 1930-ih godina. Ovo je razdoblje Velike depresije u Americi, kada je nezaposlenost bila na vrhuncu, a mnoštvo ljudi tražilo je posao po farmama i rančevima.
Povijest počinje kod rijeke Salinas, u mirnom prirodnom okruženju gdje George i Lennie kampiraju prije odlaska na ranč. Ovaj prirodan prostor kontrastira s teškim uvjetima rada koji ih čekaju. Većina radnje odvija se na rančču blizu Soleda, malom gradu u Kaliforniji.
Ranč predstavlja mikrokozmos američkog društva tog vremena. Tu se okupljaju radnici različitih uzrasta i pozadina, svi međusobno otuđeni i usamljeni. Radni uvjeti su teški, plače niske, a sigurnost posla ne postoji.
Vremenske oznake u djelu pokazuju da se radnja odvija tijekom nekoliko dana, što čini priču još intenzivnijom. Steinbeck koristi tehniku sažimanja vremena da stvori osjećaj neupitnosti i neizbježnosti tragedije.
Konkretni lokali uključuju:
- Harronovu farmu gdje George i Lennie rade
- Crooksa štalu gdje živi jedini crnac na ranču
- Bunkere gdje spavaju sezonski radnici
- Curleyjevu kuću gdje živi sin vlasnika s ženom
Tema i ideja djela
Glavna tema
Glavna tema novele je usamljenost i potreba za društvom. Gotovo svi likovi u djelu su duboko usamljeni. George i Lennie jedini su koji imaju neku vrstu odnosa, što ih čini različitima od ostalih radnika koji “nemaju nikog na svijetu”.
Steinbeck eksplicitno izražava ovu temu kroz Georgea koji objašnjava: “Momci poput nas, koji rade na rančevima, najusamljeniji su momci na svijetu. Nemaju obitelj. Ne pripadaju nigdje.”
Sporedne teme
Američki san i neostvarive nade – George i Lenniejev san o vlastitoj farmi predstavlja klasičnu verziju američkoga sna. Taj san daje im snagu za preživljavanje, ali je ujedno i okrutan jer je praktički neostvariv.
Diskriminacija i marginalizacija – Steinbeck prikazuje kako društvo tretira one koji su različiti: mentalno hendikepiranog Lennieja, crnca Crooksa, staroga Candyja i ženu (Curleyjevu ženu koja čak nema ime).
Preživljavanje nasuprot suosjećaju – George se stalno nalazi između potrebe da zaštiti Lennieja i potrebe da se zaštiti sebe. Društvo ne ostavlja prostora za slabost ili drugačijost.
Ideja djela
Osnovna ideja novele je da snovi i prijateljstvo često nisu dovoljni za preživljavanje u okrutnom svijetu. Steinbeck pokazuje kako društvene strukture uništavaju one koji su najranjiviji.
Autor također istražuje moralnu dvojbu između milosrđa i praktičnosti. Georgeov konačni čin može se tumačiti kao čin ljubavi ili izdaje – ili možda oboje.
Motivi i simboli povezani s temom
Zečevi – predstavljaju Lenniejev san i nedostižnu budućnost. Također simboliziraju krhkost i potrebu za zaštićenošću.
Farma – simbol nade, sigurnosti i pripadanja. Mjesto gdje bi svi mogli biti prihvaćeni.
Ruke – Lennieva snaga i nježnost istovremeno. Ruke koje mogu ubiti, ali žele samo milovati.
Samotnjaci – ponavljajući motiv kroz sve likove. Svaki lik ima svoju vrstu usamljenosti.
Kratki sadržaj
Uvod
Povijest počinje kad George Milton i Lennie Small putuju prema novom poslu na ranču u Kaliforniji. George je malen, oštrouman muškarac, dok je Lennie fizički snažan, ali mentalno hendikepirani div koji se ponaša poput djeteta. Oni putuju zajedno jer George obećao je Lenniejevoj teti Clari da će se brinuti za njega.
Kod rijeke Salinas, George ponavlja Lenniju njihov zajednički san: jednog dana imat će vlastitu farmu gdje će uzgajati povrće, a Lennie će se brinuti za zečeve. Ovaj san im daje snagu za suočavanje s teškim životom migrantskih radnika.
Zaplet
Na ranču George i Lennie upoznaju ostale radnike: staroga Candyja koji je izgubio ruku u nesreći, crnca Crooksa koji živi odvojeno zbog rasne segregacije, te Slima, poštovanog vođu radnika. Također upoznaju sina vlasnika Curleyja, agresivna mladića koji voli tući, i njegovu mladu ženu koja flertira s radnicima.
Candy se pridružuje Georgeu i Lenniju u njihovu snu o farmi jer ima ušteđevinu od odštete. Čini se da bi san mogao postati stvarnost. Međutim, Curley počinje provocirati Lennieja, a njegova žena predstavlja dodatnu opasnost jer Lennie ne razumije društvene konvencije.
Vrhunac
Vrhunac se događa kada Curleyjeva žena ulazi u štalu dok su ostali van. Ona razgovara s Lenniejem o svojem snu da postane filmska zvijezda. Kada mu dopusti da joj dodirne kosu, Lennie se preplaši njezinih krikova i slučajno je ubija pokušavajući je ušutkati.
Rasplet
Lennie bježi na mjesto kod rijeke gdje se dogovorio s Georgeom da se nađu ako nešto pođe po zlu. Curley organizira potragu s namjerom da Lennieja ubije. George dolazi prvi do Lennieja i, dok mu pripovijeda o njihovoj budućoj farmi, puca mu u potiljak.
Radnja završava Georgeovim činom koji se može tumačiti kao čin milosrđa – spašava Lennieja od Curleyjeva linča i omogućava mu da umre sanjajući o boljem životu.
Redoslijed događaja
Steinbeck je strukturirao novelu kroz šest poglavlja koja prate kronološki slijed kroz nekoliko dana:
1. Poglavlje – George i Lennie kampiraju kod rijeke prije odlaska na ranč. George objašnjava Lenniju njihov plan i ponavlja priču o farmi.
2. Poglavlje – Dolazak na ranč, upoznavanje s ostalim radnicima. Prvi susret s Curleyjem i njegovom ženom. Establiširanje društvene dinamike.
3. Poglavlje – Candy ubija svog starog psa jer nije više koristan. Ova scena predviđa Lenniejevu sudbinu. Candy se pridružuje Georgeu i Lenniju u snu o farmi.
4. Poglavlje – Fokus na Crooksa, crnca koji živi u odvojenoj štali. Razgovor o usamljenosti i diskriminaciji. Lennie posjećuje Crooksa unatoč zabranama.
5. Poglavlje – Lennie slučajno ubija Curleyjevu ženu u štali. Ovo je prekretnica nakon koje nema povratka.
6. Poglavlje – Potraga za Lenniejem i konačna scena kod rijeke gdje George donosi konačnu odluku.
Važno je primijetiti da Steinbeck koristi cirkularnu strukturu – priča počinje i završava na istom mjestu kod rijeke. Ova tehnička forma naglašava neizbježnost tragedije i osjećaj da se ništa nije promijenilo unatoč svemu što se dogodilo.
Analiza likova
Glavni likovi
George Milton je složen lik koji nosi najveći emotivni teret priče. Malen je i oštrouman, praktičan čovjek koji razumije surovu realnost njihova svijeta. Njegova briga za Lennieja istovremeno je blagoslov i prokletstvo – daje mu svrhu u životu, ali ograničava njegove mogućnosti.
George je moralno dvosmislen lik. Ponekad je nježan i zaštitničari prema Lenniju, a ponekad mu se čini da bi mu život bio lakši bez te odgovornosti. Njegova konačna odluka pokazuje dubinu njegove ljubavi, ali i praktičnost njegova karaktera.
Lennie Small je mentalno hendikepirani divovski muškarac čija je glavna karakteristika nedužnost u odraslom tijelu. On je fizički najsnažiji, ali istovremeno najranjiviji lik. Njegova neženja prema mekanim stvarima (miševi, štenad, Curleyjeva žena) simbolizira njegovu potrebu za nježnošću u grubom svijetu.
Lennie ne razumije koncepte smrti, seksa ili društvenih pravila. On živi u sadašnjem trenutku i vođen je osnovnim instinktima. Njegova ljubav prema zečevima predstavlja njegovu čežnju za brigom i sigurnošću.
Sporedni likovi
Candy je stari ranč radnik koji je izgubio ruku u nesreći na poslu. Njegova glavna funkcija u priči je da pokaže što se događa s radnicima kada postanu beskorisni. Njegovo ubijanje vlastitog psa paralelno je s Georgeovim ubijanjem Lennieja.
Candy predstavlja strah od starosti i nepotrebnosti. Njegova želja da se pridruži Georgeu i Lenniju pokazuje duboku ljudsku potrebu za pripadanjem i sigurnošću.
Crooks je jedini crnac na ranču, što ga čini dvostruko marginaliziranim – po boji kože i po zanimanju. Živi odvojeno u štali i čita knjige za razliku od ostalih radnika. Njegova inteligencija i obrazovanost čine njegovu izolaciju još bolnijom.
Crooks inicijalno se poruga snu o farmi, ali ga zatim ipak privlači jer razumije nemoć usamljenosti.
Curleyjeva žena nema ime što simbolizira njezin društveni status – ona postoji samo u odnosu na svojeg muža. Mlada je žena koja sanja o slavi u Hollywoodu, ali je zarobljena u nesretnom braku. Njena flertantnost rezultat je usamljenosti, a ne promiskuiteta.
Odnosi između likova
Najvažniji odnos je između Georgea i Lennieja – to je odnos zaštitnika i zaštićenika, ali i simbioza u kojoj svaki dobiva nešto od drugog. George dobiva svrhu i lojalnost, Lennie dobiva sigurnost i usmjerenje.
Ostali likovi uglavnom su izolirani jedni od drugih. Curley i njegova žena imaju disfunkcionalan brak zasnovan na strahu i kontroli. Candy i njegov pas predstavljaju jedinu drugu vezu ljubavi u djelu, što čini njegovu smrt još tragičnijom.
Stil i jezik djela
Stilske figure i izražajna sredstva
Steinbeck koristi ekonomičan, precizan stil koji odražava teškoću života svojih likova. Jezik je jednostavan i direktan, bez nepotrebnih ukrasa. Ova jednostavnost čini djelo još snažnijim jer emocije proizlaze iz situacija, a ne iz prenapuhanih opisa.
Dijalozi su autentični i odražavaju obrazovnu razinu i regionalni govor likova. George govori standardnijim engleskim jezikom od Lennieja, što naglašava njihovu razliku u inteligenciji.
Simbolizam je suptilan ali moćan. Steinbeck ne forsira simbole već ih prirodno ugrađuje u naraciju. Zečevi, farma, miševi – sve to postaje značenjski bogato kroz kontekst.
Narativne tehnike
Steinbeck koristi tehniku ograničenog sveznajućeg pripovjedača koji se fokusira uglavnom na Georgea i Lennieja, ali ponekad ulazi u svijest drugih likova.
Prefiguracija (foreshadowing) je ključna tehniku – smrt Candyjevog psa najavljuje Lenniejevu smrt, Lenniejev slučajan ubojstvo miša najavljuje tragediju s Curleyjevom ženom.
Paralelizam – nekoliko situacija se ponavljaju s varijacijama: Lennie ubija miševe pa štene pa ženu: Candy ubija svog psa pa George ubija Lennieja.
Ton i atmosfera
Ton je melankoličan i fatalistički. Steinbeck stvara osjećaj neizbježnosti kroz cijelu pripovijest. Čak i u najsretnijim trenucima, kada likovi govore o svojim snovima, osjeća se podtekst tuge.
Atmosfera je napeta i klaustrofobična unatoč otvorenim prostorima Kalifornije. Društvene norme i ekonomska stvarnost stvaraju nevidljive zidove oko likova.
Kontakst između lijepih prirodnih opisa (rijeka, planine) i surove stvarnosti života na ranču stvara ironiju koja pojačava tragičnost situacije.
Simbolika i motivi
Naslov djela najvažniji je simbol. Uzet je iz pjesme škotskog pjesnika Roberta Burnsa “To a Mouse” gdje stih glasi: “Najbolji planovi miševa i ljudi često propadaju.” Ovo izravno se odnosi na Georgeov i Lenniejev plan o farmi.
Zečevi su višeslojni simbol. Za Lennieja predstavljaju nevinost, nježnost i budućnost. Za Georgea su simbol nade, ali i iluzije. Činjenica da Lennie nikada neće vidjeti te zečeve naglašava tragičnost njegove situacije.
Farma simbolizira američki san, ali i nemogućnost njegova ostvarenja za marginalizirane skupine. To je utopijski prostor gdje bi svi mogli biti prihvaćeni, bez obzira na njihove nedostatke.
Ruke su ponavljajući motiv kroz djelo. Lennieje ruke su instrument i uništenja i ljubavi. George stalno govori Lenniju što treba raditi s rukama. Curleyjeva žena drži ruke na kosi. Candy nema jednu ruku.
Voda (rijeka Salinas) predstavlja prirodu i mir, prostor gdje su George i Lennie najsigurniji. Značajno je da djelo počinje i završava vode.
Psi simboliziraju lojalnost, ali i nepotrebnost kada postanu stari ili nemoćni. Candyjev pas predstavlja Lenniejevu sudbinu – njihovi vlasnici ih ubijaju iz “milosrđa”.
Soledad (gradu gdje se odvija radnja) na španskom znači “usamljenost”, što izravno povezuje geografiju s temom djela.
Kartanje predstavlja način kako radnici provode vrijeme i bježe od stvarnosti. Također simbolizira sreću i slučaj koji određuju ljudske sudbine.
Svjetlo i tmina – najvažnije scene odvijaju se u prigušenoj svjetlosti (štala, sumrak), što stvara atmosferu tajanstvenosti i prijeteće opasnosti.
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
“O miševima i ljudima” nastalo je u specifičnom povijesnom trenutku koji je ključan za razumijevanje djela. Velika depresija (1929-1939) bila je najteži ekonomski krah u američkoj povijesti.
Bezradica je dosegnula 25%, milijuni su ljudi ostali bez domova, a mnogi su postali migrantski radnici koji su putovali od farme do farme tražeći sezonski posao. George i Lennie tipični su predstavnici te skupine.
Kalifornija je tijekom 1930-ih bila obećana zemlja za mnoge Amerikance. Poljoprivredni boom privlačio je radnike iz cijele zemlje, posebno iz južnih država pogođenih sušama. Međutim, stvarnost je bila brutalna – niže place, teški uvjeti, nezigurnost.
Rasna segregacija bila je legalna i društveno prihvaćena. Crooks mora živjeti odvojeno jer je crnac. Ovo reflektira Jim Crow zakone koji su vladali američkim Jugom, ali i neformalne oblike segregacije na Zapadu.
Položaj žena bio je ograničen. Curleyjeva žena nema vlastito ime jer se definira kroz brak. Žene su imale malo prava, a udaja je često bila jedini način ekonomskog preživljavanja.
Hendikep i mentalne bolesti shvaćali su se potpuno drugačije nego danas. Nije postojala podrška za osobe s mentalnim teškoćama, a društvo ih je često marginaliziralo ili institucionaliziralo.
Sindikalno organiziranje tek je počinjalo. Radnici nisu imali zaštićena prava, place su bile niske, a uvjeti rada opasni. Ovo objašnjava zašto su svi likovi u djelu financijski nesigurni.
Američki san – ideologija da svatko može uspjeti teškim radom – bio je posebno ironičan tijekom Depresije kada je teškim radom bio dostupan, ali uspjeh često nedostižan.
Steinbeck je bio svjedok ovih uvjeta. Rođen je u Kaliforniji i vidio je migrantske radnike iz prve ruke. Njegovo pisanje ima autentičnost jer opisuje stvarnost koju je poznavao.
