Čak i nakon više od četiri stoljeća, Shakespeareova “San Ivanjska noć” ostaje jedna od najzagonetnijih i najčešće čitanih komedija u školskim klupama. Mnogi učenici se suočavaju s izazovom razumijevanja složenih ljubavnih odnosa, čarobnih bića i prepletanih fabula koje čine srž ovog djela.
“San Ivanjska noć” prikazuje četiri para ljubavnika čiji se životi miješaju jedna magična noć u Ateni, gdje vilenjaci pod vodstvom Oberona i Pucka stvaraju kaos koji dovodi do neočekivanih romantičnih zapletova.”
Analiza ovog remek-djela zahtijeva razumijevanje ne samo ljubavnih odnosa između smrtnika, već i simbolike prirode, snova i iluzije koje Shakespeare majestorično propliće kroz radnju.
Uvod u lektiru
Autor
William Shakespeare (1564.-1616.) smatra se najvećim dramaturgom svih vremena. Rođen u Stratford-upon-Avonu, svoje najpoznatije radove napisao je tijekom vladavine kraljice Elizabete I. “San Ivanjska noć” nastala je oko 1595. ili 1596. godine, u periodu kada je Shakespeare već stekao priznanje kao uspješan dramaturg.
Shakespeare je napisao ukupno 39 drama, od kojih se “San Ivanjska noć” smatra jednom od najuspjelijih komedija. Autor je poznat po psihološkoj dubini likova, bogatstvu jezika i sposobnosti spajanja tragičnih i komičnih elemenata.
Žanr i književna vrsta
“San Ivanjska noć” pripada žanru komedije, specifično romantičke komedije. Ova književna vrsta karakteristična je za Shakespeareovo stvaralaštvo i odlikuje se:
- Srećnim završetkom s vjenčanjima
- Zabunama i prepoznavanjem
- Mješanjem realnog i fantastičnog svijeta
- Humornim situacijama nastalim iz nesporazuma
Djelo je pisano u formi petočinskog drama, što znači da ima pet činova. Shakespeare kombinira prozu, blanket stih i rimovane kuplete, ovisno o situaciji i likovima koji govore.
Mjesto i vrijeme
Radnja “San Ivanjske noći” odvija se u staroj Ateni i okolnoj šumi tijekom jedne noći – noći svetog Ivana (21. lipnja), koja se tradicionalno smatra magičnom.
Atena predstavlja civilizaciju, red i društvene konvencije. U gradu vladaju zakoni, posebno strog zakon koji nalaže kćerkama da slušaju očeve u vezi s brakom. Theseus, vojvoda Atene, simbolizira racionalnost i autoritet.
Šuma oko Atene potpuno je suprotan svijet. Tu obitavaju vilenjaci i čarobna bića, a prirodni zakoni ne vrijede. Šuma je prostor slobode, strasti i transformacije gdje se mogu dogoditi najnevjerojatniji preobražaji.
Vremenska postavka – jedna noć – omogućuje Shakespeareu da stvori osjećaj da se sve događa kao u snu. Kratak vremenski okvir pojačava dramatiku i čini promjene likova još nevjerojatnijima.
Tema i ideja djela
Glavna tema
Ljubav u svim njezinim oblicima glavna je tema “San Ivanjske noći”. Shakespeare prikazuje različite aspekte ljubavi:
- Romantičnu ljubav između mladih parova
- Supružničku ljubav (Theseus i Hippolyta)
- Neuzajamnu ljubav (Helena prema Demetriusu)
- Površnu, prolaznu privlačnost nastalu čarolijom
Sporedne teme
Realnost naspram iluzije
Shakespeare neprestano postavlja pitanje što je stvarno, a što je san. Likovi se bude misleći da su sanjali, a čitatelji moraju razlučiti što se doista dogodilo.
Društvene konvencije i sloboda
Sukob između onoga što društvo nalaže i onoga što srce želi posebno je naglašen kroz lik Hermije, koja mora birati između poslušnosti ocu i ljubavi prema Lysanderu.
Priroda i civilizacija
Kontrast između uređenog gradskog života i divlje, nepredvidljive prirode šume odražava napetost između razuma i instinkata.
Ideja djela
Shakespeare sugerira da ljubav, iako prekrasna, često može biti iracionalna i nepredvidljiva. Čarolije koje Puck koristi simboliziraju kako ljubav može izobličiti percepciju i dovesti do apsurdnih situacija.
Osnovná poruka djela jest da, usprkos svim zabunama i poteškoćama, ljubav na kraju pronalazi svoj put. Harmonija se uspostavlja kada se svi konflikti riješe, a parovi nađu sreću.
Motivi i simboli povezani s temom
Cvijet “ljubav u praznini” – magični cvijet čiji sok uzrokuje zaljubljenje u prvu osobu koju čovjek vidi. Simbolizira površnost i prolaznost strastvene privlačnosti.
Mjesec i noć – predstavljaju tajanstvenost, čaroliju i vrijeme kada se mogu dogoditi nevjerojatnе stvari.
Transformacija – Bottom se doslovno preobražava u magarca, što simbolizira kako ljubav može transformirati ljude.
Kratki sadržaj
Uvod
Radnja počinje u Ateni, gdje se priprema vjenčanje vojvode Theseusa i amazonske kraljice Hippolyte. Egeus dolazi pred vojvodu tražeći da prisili svoju kćer Hermiju da se uda za Demetriusa. Hermia voli Lysandera, a atenske zakoni određuju da mora poslušati oca ili biti pogubljena.
Theseus daje Hermiji tri dana da razmisli o svojoj odluci. U međuvremenu, grupa atenske zanatlija priprema predstavu za vojvodino vjenčanje.
Zaplet
Hermia i Lysander odlučuju pobjeći iz Atene u šumu. Helena, koja je zaljubljena u Demetriusa, otkriva im njihov plan i govori Demetriusu, nadajući se da će je zbog toga zavoljeti.
U šumi vladaju Oberon i Titania, kralj i kraljica vilenjaka, koji se svađaju oko posvojena dječaka. Oberon odlučuje kazniti Titaniju pomoću čarobnog cvijeta koji će je natjerati da se zaljubi u prvo biće koje vidi kada se probudi.
Puck, Oberonov lakrdijaš, dobiva zadatak da stavi čarobni sok na Lysanderove oči kako bi se zaljubio u Helenu. Međutim, Puck griješi i stavlja sok na krivi atenjanski mladić.
Vrhunaс
Kaos dosegne vrhunac kada:
- Bottom (jedan od zanatlija) dobije magarećevu glavu
- Titania se zaljubi u njega zbog čarolije
- I Lysander i Demetrius sada vole Helenu umjesto Hermije
- Helena misli da se svi rugaju njezinu osjećajima
Oberon shvaća Puckovu grešku i pokušava ispraviti situaciju, što dodatno komplicira odnose.
Rasplet
Oberon konačno rješava sve probleme. Uklanja čaroliju s Titanijinih očiju i s Lysandera, ali ostavlja je na Demetriusu tako da voli Helenu. Bottom se vraća u normalno stanje.
Theseus pronalazi četvorо mladića u šumi i odlučuje da će se tri para vjenčati istovremeno s njim i Hippolytom. Zanatlije izvode svoju predstavu, a vilenjaci na kraju blagoslove sve parove.
Redoslijed događaja
Prvi čin:
- Egeus traži da Theseus prisili Hermiju na brak s Demetriusom
- Hermia dobiva ultimatum: Demetrius, samostan ili smrt
- Hermia i Lysander planiraju bijeg
- Helena saznaje za plan i odlučuje reći Demetriusu
Drugi čin:
5. Upoznajemo svađajuće se vilenjake Oberona i Titaniju
6. Oberon planira kazniti Titaniju čarobnim cvijeteм
7. Oberon vidi kako Demetrius odbacuje Helenu
8. Puck dobiva zadatak pomoći Heleni, ali čini grešku
Treći čin:
9. Zanatlije probe svoju predstavu u šumi
10. Puck transformira Bottoma u magarca
11. Začarana Titania zaljubljuje se u Bottoma
12. Lysander, pod utjecajem čarolije, odbacuje Hermiju za Helenu
13. Hermia i Helena se svađaju, a mladići se pripremaju za dvoboj
Četvrti čin:
14. Oberon i Titania se mirе
15. Sve čarolije su uklonjene osim one na Demetriusu
16. Theseus pronalazi parove u šumi
17. Planiraju se trostruka vjenčanja
Peti čin:
18. Vjenčanja se održavaju
19. Zanatlije izvode svoju komičnu predstavu
20. Vilenjaci blagoslivlјaju sve parove
Analiza likova
Glavni likovi
Hermia
Uporna i odlučna mlada žena koja se odupire očevoj volji. Predstavlja borbu za pravo na vlastiti izbor u ljubavi. Mala je rasta, što Shakespeare koristi za komični efekt kada se svađa s Helenom.
Lysander
Hermin odabrani, plemenit mladić koji je spreman prkositi zakonima zbog ljubavi. Kada se zaljubi u Helenu zbog čarolije, postaje okrutan prema Hermiji.
Helena
Visoka, nesigurna djevojka koja očajnički voli Demetriusa unatoč njegovu odbacivanju. Njena iskrenost i vjernost čine je simpatičnom, iako ponekad čini pogreške iz očaja.
Demetrius
Nekada je volio Helenu, ali sada želi Hermiju. Predstavlja muški objektifikaciju žena. Tek pod utjecajem čarolije vraća ljubav Heleni.
Oberon
Kralj vilenjaka, moćan ali ponekad nepromišljen. Njegova ljubomora na Titaniju dovodi do kaosa, ali na kraju sve ispravlja.
Titania
Kraljica vilenjaka, ponosna i neovisna. Njena ljubav prema posvojenom dječaku pokazuje njezinu majčinsku stranu.
Puck (Robin Goodfellow)
Oberonov sluga-lakrdijaš koji uživa u nestašlucima. Njegova greška pokreće glavnu zavrzlamu, ali njegova šarmantnost čini ga omiljenim likom.
Sporedni likovi
Theseus
Racionalni vladar koji predstavlja red i autoritet. Razvija se od strogog zakonodavca do razumnog vladara koji oprašta mladićima.
Hippolyta
Buduca Theseusova žena, bivša amazonska ratnica. Predstavlja žensku snagu koja se može uklopiti u civilizaciju.
Bottom
Zanatlija-tkalja, arogantanи zabavan. Njegova transformacija u magarca simbolična je jer odražava njegovu pravu prirodu.
Egeus
Hermin otac, predstavlja stari patrijarhalnu vlast kojạ se protivi individualnoj slobodi.
Odnosi između likova
Shakespeare stvara složenu mrežu odnosa koja se mijenja tijekom radnje. Ljubavni trokut (ili četverokut) između mladih Atenjanа glavni je pokretač radnje.
Odnos između Oberona i Titanije odražava bračne probleme smrtnikа, dok their pomirenje simbolizira obnovu harmonije u prirodi.
Bottomova interakcija s Titanijom komična je, ali i duboko simbolična – predstavlja susret običnog čovjeka s božanskim.
Stil i jezik djela
Stilske figure i izražajna sredstva
Shakespeare koristi bogat spektar stilskih figura kako bi stvorio jedinstvenu atmosferu djela:
Metafore i personifikacije
“Mjesec kao sreborna luka” – mjesec je personificiran kao božica Diana. Priroda se često prikazuje kao živo biće koje reagira na osjećaje likova.
Aliteracija
“Fair Helena” – ponavljanje početnih glasova stvara muzikalnost, posebno u govorima vilenjaka.
Antiteza
Stalno suprotstavljanje: san/realnost, civilizacija/divljina, razum/strast. Ove suprotnosti grade osnovnu strukturu djela.
Ironia
Situacijska ironija prisutna je kada likovi ne znaju što publika zna – osobito u scenama s čarolijama.
Narativne tehnike
Paralelna radnja
Shakespeare vješto preplиće četiri različite priče:
- Ljubavne peripetije mladih Atenjana
- Bračni problem vilenjaka
- Priprema predstave zanatlija
- Pripreme za Theseusovo vjenčanje
Drama u drami
Predstava “Pyramus i Thisbe” koje zanatlije izvode odražava glavne teme ljubavi i smrti iz osnovne radnje.
Komična rasteretanja
Tension se redovito prekida humornim scenama, najčešće uključujući Bottoma ili druge zanatlije.
Ton i atmosfera
Ton djela stalno se mijenja između ozbiljnog i komičnog, romaničnog i satiričnog. Shakespeare stvara osjećaj da se sve događa u snu – granice između stvarnosti i fantazije namjerno su nejasne.
Atmosfera magičnosti postiže se kroz:
- Poetičan jezik vilenjaka
- Opisе mjesečine i šume
- Česte reference na snove i čarolije
- Muzikalnost stiha
Simbolika i motivi
Mjesec kao glavni simbol
Mjesec se spominje preko 28 puta u djelu i predstavlja različite koncepte ovisno o kontekstu. Za mlade ljubavnike simbolizira romantiku i tajnostvenost. Za Theseja predstavlja odlaganje zadovoljstva. Za vilenjake je izvor magične moći.
Transformacija i metamorfoza
Bottomova fizička transformacija u magarca najočigledniji je primjer, ali svi likovi proživljavaju neki oblik promjene. Ljubav transformira percepciju – običani ljudi postaju prekrasni pod njenim utjecajem.
Cvijet “ljubav u praznini”
Magični cvijet simbolizira kako vnješnji faktori mogu utjecati na najintimniju ljudsku emociju. Također predstavlja površnost strastvene privlačnosti naspram duboke, istinte ljubavi.
Glava magarca
Bottomova transformacija simbolizira glupošt i tvrdoglavost, ali paradoksno, dok ima magarećevu glavu, Bottom često govori najmudrije stvari u djelu.
Šuma kao prostor transformacije
Šuma predstavlja nesvijesno, prostor gdje su mogući najčudniji dogаđaji. To je mjesto gdje se društvene konvencije ne poštuju i gdje se otkrivaju prave želje.
Snovi i san
Visekratnо spominjanje snova stvara atmosferu u kojoj čitatelji moraju postaviti pitanje što je stvarno. Bottom govori o “najčudnijem snu”, a ostali likovi također vjeruju da su sanjali.
Kazalište i gluma
Predstava zanatlija metateatralni je element koji podsjeća publiku da i sama gleda predstavu. Shakespeare istražuje odnos između iluzije i stvarnosti kroz kazalište unutar kazališta.
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
“San Ivanjska noć” nastala je tijekom elizabetanskog doba (1558.-1603.), zlatnog doba engleske književnosti i kazališta. Kraljica Elizabeta I podržavala je umjetnosti, što je omogućilo Shakespeareu i drugim dramaturgima da cvjetaju.
Društvene konvencije 16. stoljeća
Patrijarhalna društva davала su očevima apsolutna prava nad kćerima. Hermina situacija bila je realna za mnoge mlade žene tog vremena. Brak se smatrao poslovnim dogovorom, a romantična ljubav luksuzom.
Atenska tradicija
Shakespeare postavlja radnju u antičku Atenu, gratkе od demokratije i filozofije, što simbolično predstavlja civilizaciju i razum. Međutim, njegov prikaz Atene više odražava elizabetansku Englesku nego antičku Grčku.
Folklorni elementi
Vilenјaci i Puck potječu iz engleskog folklora. Puck (Robin Goodfellow) bio je poznat lik iz narodnih priča, zgodni škakljivac koji je pravio nestašluke.
Sveti Ivan
Datum radnje – svetkovina svetog Ivana (21. lipnja) – bila je posebno značajna u elizabetanskoj Engleskoj. To je najkraća noć u godini kada su se tradicionalno događale magične stvari.
Kazališni kontext
Djelo je napisano za javno kazalište gdje su sve uloge igrali muškarci. Helena i Hermia u originalu su igrali mladi muškarci, što je dodavalo dodatnu vrstvu u scene prerušavanja i zabune.
Gesellschа
Elizabetanski period označavao je porast srednjeg sloja i zanatlija, što se vidi kroz Bottomov lik. Shakespeare poštuje radničku klasu, premda je i satirira.
Renesansne ideje
Humanistička filozofija renesanse naglašavala je važnost individualne slobode i prava na sreću, što se odražava through Hermiine borba za pravo izbора.
