Kada učenici prvi put čuju naslov “Smrt u čizmama”, često se zapitaju što može biti tako posebno u ovom djelu da se uvrštava u obaveznu školsku lektiru. Ova bajka Charlesa Perraulta krije dublje značenje nego što na prvi pogled izgleda.
“Smrt u čizmama” pripovijest je o pameti koja pobjeđuje sirotinjstvo, ali i o moralnim dvojbama gdje se lukavost suočava s pitanjem što je pravo i pošteno.”
Kroz analizu ovog klasičnog djela otkrit ćete zašto je ova priča o mačku koji mijenja sudbinu svoga gospodara ostala relevantna kroz stoljeća i što nam danas govori o društvu, ambiciji i cijelom nizu ljudskih osobina koje oblikuju naš karakter.
Uvod u lektiru
Autor
Charles Perrault (1628-1703) bio je francuski pisac koji je postavio temelje moderne bajke kakvu danas poznajemo. Rođen u bogatoj pariškoj obitelji, Perrault je proveo veći dio života radeći kao državni službenik, dok je pisanje bilo njegova strast. Njegovo djelo “Priče moje majke guske” iz 1697. godine uključuje i “Smrt u čizmama”, jednu od najpoznatijih bajki svih vremena.
Perraultove bajke nisu bile samo zabava za djecu. On je svjesno oblikovao priče koje su nosile moralne pouke prilagođene francuskom društvu 17. stoljeća. Bio je član Francuske akademije i aktivno je sudjelovao u kulturnom životu svoga vremena.
Žanr i književna vrsta
“Smrt u čizmama” pripada žanru bajke, točnije autorskoj ili umjetničkoj bajci. Za razliku od narodnih bajki koje nastaju u usmenoj tradiciji, autorske bajke imaju prepoznatljivog stvaratelja i određenu književnu obradu.
Kao književna vrsta, ovo je kratka pripovijest s fantastičnim elementima. Sadrži sve tipične elemente bajke: čarobne likove (govorećeg mačka), preobrazbu glavnog lika iz siromašnog u bogatog, borbu dobra i zla te sretan završetak. Ipak, Perraultova verzija je specifična jer postavlja moralna pitanja koja nisu uvijek jednostavna za odgovor.
Mjesto i vrijeme
Radnja “Smrti u čizmama” odvija se u neodređenom francuskom kraljevstvu, vjerojatno u 17. stoljeću kada je Perrault pisao svoje bajke. Autor namjerno ne specificira točno mjesto i vrijeme kako bi priča zadržala univerzalni karakter.
Glavna mjesta radnje uključuju:
Mlinarevu kuću – skromni dom gdje počinje priča, simbolizira siromašan početak
Ceste i putove – predstavljaju put transformacije i promjene
Dvorac grofa Carabasa – cilj mačkovih planova i simbol uspjeha
Kraljevski dvor – mjesto gdje se donose važne odluke i hvor se postižu najveći ciljevi
Neodređenost vremena i mjesta tipična je za bajke jer omogućava čitateljima da se lakše identificiraju s likovima i situacijama. Francusko društvo 17. stoljeća, s jasno podijeljenim društvenim slojevima, služi kao pozadina za temu društvene mobilnosti koja je u to vrijeme bila rijetka.
Tema i ideja djela
Glavna tema
Glavna tema “Smrti u čizmama” jest društveni uspon uz pomoć lukavosti i inteligencije. Perrault prikazuje kako se najmlađi sin mlinarev, koji nasleđuje samo mačka, uspije izdići iz siromaštva i postati plemić. Ova tema odražava želju ljudi da prevaziđu svoje društvene okolnosti.
Sporedne teme
Odanost i prijateljstvo – odnos između mačka i njegovog gospodara pokazuje kako međusobna vjernost donosi korist objema stranama.
Prevara i manipulacija – mačak koristi lukavstvo i laži da postigne ciljeve, što postavlja pitanje moralnosti njegovih postupaka.
Preobrazba identiteta – mladi mužjak mijenja svoj identitet iz sina mlinareva u grofa Carabasa.
Ideja djela
Ideja djela je složena i dvosmislena. S jedne strane, Perrault veliča pamet i inicijativu kao načine prevažilaska životnih prepreka. S druge strane, postavlja pitanje je li moralno koristiti prevaru za postizanje ciljeva. Ova ambivalentnost čini djelo zrelim i provocira čitatelje da razmisle o vlastitim moralnim načelima.
Motivi i simboli povezani s temom
Čizme simboliziraju transformaciju i put ka uspjehu. One mačku omogućavaju brže kretanje i predstavljaju alat potreban za postizanje ciljeva.
Mačak kao simbol lukavosti, nezavisnosti i inteligencije. U folkloru su mačke često povezane s magičnim sposobnostima.
Odjeća – promjena odjeće simbolizira promjenu društvenog statusa i identiteta.
Kratki sadržaj
Uvod
Stari mlinar umire i ostavlja troicu sinova. Najstariji nasleđuje mlin, srednji magarca, a najmlađi samo mačka. Mladi čovjek je očajan jer misli da će gladovati, ali mačak mu predlaže plan – traži od njega čizme i vreću.
Zaplet
Mačak dobiva čizme i počinje lukavo djelovati. Lovi kunjiće i fazane koje nosi kralju kao darove od “grofa Carabasa” – imena koje je izmislio za svojeg gospodara. Tijekom vremena kralj počinje cijeniti velikodušnost nepoznatog grofa.
Mačak zatim saznaje da će kralj s kćerju proći cestom pokraj rijeke. Nagovara svojeg gospodara da se kupa u rijeci, a zatim viče da se grof Carabas utapa i da su mu ukradene odjeće. Kralj poziva mladića u kočiju i daje mu svoju odjeću.
Vrhunac
Dok se voze, mačak trči ispred kočije i govori seljacima da kažu kako su to polja grofa Carabasa ako ih kralj pita. Seljaci se slažu jer se boje. Konačno, mačak dolazi do dvorca velikana koji posjeduje sve te zemlje.
Rasplet
Mačak lukavo navodi velikana da se pretvori u miša, a zatim ga pojede. Kad kralj stiže do dvorca, mačak predstavlja svojeg gospodara kao pravog vlasnika. Oduševljen bogatstvom grofa Carabasa, kralj mu daje svoju kćer za ženu. Mladi mužjak postaje grof, a mačak živi udobno do kraja života.
Redoslijed događaja
Perrault strukturira priču kronološki s jasnim uzročno-posljedičnim vezama između događaja:
- Smrt mlinareva i podjela nasleđa – postavlja početnu situaciju siromaštva
- Mačakova molba za čizmama i vrećom – početak transformacije
- Lov na životinje i darovi kralju – uspostavljanje reputacije grofa Carabasa
- Planirana “nesreća” na rijeci – ključni trenutak za upoznavanje s kraljem
- Putovanje do dvorca kroz “grofova” polja – izgradnja iluzije o bogatstvu
- Susret s velikanom i njegova smrt – uklanjanje prepreke
- Kraljevsko odobravanje braka – postizanje konačnog cilja
- Transformacija u plemića – sretan završetak za sve
Ovaj linearni redoslijed događaja tipičan je za bajke jer omogućava lako praćenje radnje. Svaki korak mačakova plana logično slijedi iz prethodnog, što čini priču uvjerljivom unatoč fantastičnim elementima.
Perrault vješto gradi napetost postupno – od očaja na početku do trijumfa na kraju. Tempo se ubrzava kako se približavamo vrhuncu, što država čitateljevu pažnju.
Analiza likova
Glavni likovi
Mačak u čizmama – najkompleksniji lik u priči. Inteligentna je životinja koja kombinira lukavstvo, odanost i pragmatičnost. Njegove karakteristike uključuju:
- Stratešku pamet i planiranje
- Sposobnost manipulacije drugih
- Vjernost svojem gospodaru
- Samopouzdanje i inicijativnost
Mačak predstavlja lik koji ne prihvaća sudbinu nego ju aktivno mijenja.
Najmlađi sin (grof Carabas) – pasivni je lik koji uglavnom slijedi mačakove upute. Njegove karakteristike:
- Početna očajnost i pasivnost
- Povjerenje u mačakove planove
- Postupna transformacija identiteta
- Prilagodljivost novim okolnostima
Ovaj lik predstavlja obične ljude koji trebaju pomoć da ostvare svoje potencijale.
Sporedni likovi
Kralj – predstavlja vlast koja može biti naivna i lako manipulirana. Donosi odluke na temelju površinskih impresa.
Princeza – konvencionalni lik bajke koji služi kao nagrada za junaka.
Velikana – antagonist koji predstavlja prepreku koju treba ukloniti. Njegova arogantan i vjerovanje u vlastite sposobnosti dovode do propasti.
Seljaci – predstavljaju narod koji se lako zastrašuje i pristaje na laži.
Odnosi između likova
Najvažniji odnos je partnerstvo između mačka i njegovog gospodara. Ovo nije tipična veza gospodar-sluga, već savezništvo gdje svaka strana doprinosi uspjehu. Mačak pruža pamet i plan, dok gospodar pruža identitet i legitimnost.
Drugi važan odnos je između mačka i kralja – ova veza temelji se na stvaranju lažnog imidža kroz darove i manipulaciju.
Stil i jezik djela
Stilske figure i izražajna sredstva
Perrault koristi nekoliko ključnih stilskih figura koje obogaćavaju tekst:
Personifikacija – mačak govori i razmišlja poput čovjeka, što je osnova fantastičnog elementa priče.
Ironija – kroz cijelu priču provlači se ironija situacije gdje se istina prezentira kroz laži.
Kontrast – autor suprotstavlja siromaštvo i bogatstvo, pamet i naivnost, realnost i iluziju.
Hiperbol – pretjerivanje u opisima bogatstva i lukavosti poja čavaju dramatični efekt.
Narativne tehnike
Perrault koristi omniscientnog pripovjedača koji zna sve o likovima i događajima. Ovaj pristup omogućava mu da:
- Objašnjava motive i planove mačka
- Komentira djelovanja likova
- Izvještava o događajima na više mjesta istovremeno
Dijalozi su kratki i funkcionalni – služe za pokretanje radnje a ne za duboku karakterizaciju.
Direktna naraciona omogućava brzo tempo i drživa čitateljevu pažnju fokusiranu na glavnu radnju.
Ton i atmosfera
Ton priče je lukav i zabavan s dozom moralnih dvojbi. Perrault ne osuđuje mačakove postupke direktno, već prepušta čitaocima da sami proсude.
Atmosfera mijenja tijekom priče:
- Tužna i beznadna na početku
- Napeta i uzbudljiva tijekom mačakovih planova
- Trijumfalna i vesela na kraju
Ovaj pomak atmosfere prati emotivni put glavnog lika od očaja do sreće.
Simbolika i motivi
Čizme predstavljaju najvažniji simbol u djelu. One simboliziraju:
- Transformaciju i promjenu statusa
- Alat potreban za postizanje cilja
- Razliku između mogućnosti i ograničenja
- Most između dva svijeta – siromaštva i bogatstva
Bez čizama, mačak ne bi mogao izvesti svoj plan, što čini ih ključnim elementom priče.
Odjeća kao motiv predstavlja društveni status i identitet. Kad kralj daje svoju odjeću mladiću, simbolično mu daje i novi identitet. Odjeća u bajci nije samo pokrov, već oznaka pripadnosti određenoj društvenoj klasi.
Voda (rijeka) simbolizira obred prelaska ili krštenja. Kupanje u rijeci predstavlja simboličko čišćenje starog identiteta prije usvajanja novog.
Dvorac je simbol moći, sigurnosti i društvenog vrha. Osvajanje dvorca znači postizanje vrhunje društvene ljestvice.
Lov i hrana motiv je koji predstavlja preživljavanje, ali i darovanje. Mačak mijenja lov iz potrebe za preživljavanjem u strategiju za stjecanje povjerenja.
Imena imaju simboličko značenje. “Grof Carabas” zvuči plemenito i egzotično, što pomaže u stvaranju dojma o važnosti i bogatstvu.
Ovi simboli i motivi međusobno se prepliću stvarajući bogatu simboličku mrežu koja djelu daje dublje značenje od jednostavne priče o lukavom mačku.
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
“Smrt u čizmama” nastala je u francuskom društvu 17. stoljeća, tijekom vladavine Luja XIV. To je bilo doba apsolutne monarhije gdje je društvena mobilnost bila vrlo ограничена. Većina ljudi rađala se i umirala u istom društvenom sloju.
Društvene prilike tog vremena ključne su za razumijevanje priče:
- Striktna podjela na plemstvo, građanstvo i seljštvo
- Ograničene mogućnosti napretka za obične ljude
- Važnost odjeće i izgleda za društveni status
- Mužjaki su nasljeđivali imovinu prema pravu prvorođenstva
U takvom kontekstu, priča o mladiću koji postaje plemićem preko noći bila je pura fantazija. Perrault je svjesno pisao bajku koja je nudila bijeg od stvarnosti, ali i kriticirala društvene nejednakosti.
Kulturni elementi uključuju:
- Françzusku kuhinju i lov kao znak bogatstva
- Kraljevski dvor kao centar moći
- Važnost braka za društveni status žena
- Vjerovanje u čarobne životinje iz folklora
Perraultove bajke nastale su kao dio pokreta koji je nastojao predstaviti francusku kulturu kao superiorniju od drugih. “Smrt u čizmama” promovira französke vrijednosti poput lukavosti, galantnosti i društvene pijetljivost.
Moralne pouke odražavaju tadašnje društvene norme – važnosti dobre odjeće, lijepog govora i strateškog razmišljanja za društveni uspjeh. Ipak, Perrault postavlja и pitanja o moralnosti takvih postupaka.
