U Agoniji Lektira – Kratki Sadržaj (Analiza)

Učenici diljem Hrvatske već godinama izražavaju sve veće nezadovoljstvo obveznom školskom lektirom. Tradicionalni pristup čitanju klasičnih djela često se čini zastarjelim u doba digitalnih medija i brzog pristupa informacijama.

Lektira predstavlja sustav obveznog čitanja književnih djela u osnovnim i srednjim školama. Ovaj obrazovni alat, osmišljen za razvoj čitalačkih vještina i kulturne svijesti, danas se suočava s brojnim izazovima – od nedostatka motivacije do potrebe za modernizacijom.

Dok neki stručnjaci zagovaraju potpunu reformu sustava lektire, drugi se zalažu za očuvanje tradicionalnih vrijednosti uz prilagodbu suvremenim potrebama učenika. Postavlja se pitanje kako pomiriti klasičnu književnost s digitalnim dobom i potrebama moderne generacije.

Uvod u lektiru

Lektira predstavlja sustavan pristup književnim djelima unutar obrazovnog sustava, gdje svako djelo nosi specifičnu umjetničku i edukativnu vrijednost. Organizirana je prema razredima i obrazovnim razdobljima, prateći kognitivni razvoj učenika.

Autor

Odabrani autori lektirnih djela pripadaju različitim književnim razdobljima i nacionalnim književnostima. Hrvatski kanon uključuje:

• Domaći klasici: Marin Držić, Ivan Gundulić, August Šenoa
• Strani velikani: William Shakespeare, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Ernest Hemingway
• Suvremeni pisci: Miro Gavran, Sanja Pilić, Silvija Šesto

Žanr i književna vrsta

Lektirni naslovi obuhvaćaju raznolike književne forme:

• Romani razvijaju sposobnost praćenja složenih narativnih struktura
• Drame potiču razumijevanje dijaloga i karakterizacije likova
• Poezija obogaćuje jezični izričaj kroz stilske figure

Mjesto i vrijeme

Drama “Gospoda Glembajevi” smještena je u specifičan vremenski i prostorni kontekst koji dodatno naglašava složenost obiteljskih odnosa. Radnja se odvija u zagrebačkoj kući Ignjata Glembaya, preciznije u Crvenom salonu koji služi kao intimna galerija obiteljskih portreta.

Vrijeme radnje postavljeno je u 1913. godinu, neposredno pred Prvi svjetski rat. Tijekom jedne noći, drama se neprekidno odvija kroz sve činove, poštujući klasično jedinstvo vremena, mjesta i radnje. Ovakva vremenska kompresija pojačava dramsku napetost i naglašava neminovnost nadolazećih promjena.

Prostorno-vremenske karakteristike drame:

Komorni ambijent Crvenog salona s portretima predaka stvara atmosferu koja simbolizira vezu između prošlosti i sadašnjosti obitelji Glembaj. Smještanje radnje u predratno razdoblje 1913. godine dodatno naglašava predstojeću društvenu i ekonomsku transformaciju koja će zadesiti hrvatsko plemstvo.

Tema i ideja djela

Drama “U agoniji” predstavlja složenu analizu društvenih i psiholoških procesa kroz prizmu propasti ugledne zagrebačke obitelji. Krležino djelo secira intimne odnose likova na pozadini društvenih promjena krajem 19. stoljeća.

Glavna tema

Centralna tema drame “U agoniji” je dezintegracija patricijske obitelji Glembaj u kontekstu promjene društvenog poretka. Krleža prikazuje psihološku i materijalnu propast nekad moćne obitelji kroz:

• Financijski slom obiteljskog nasljeđa
• Raspad tradicionalnih vrijednosti
• Gubitak društvenog statusa
• Sukob starog i novog društvenog poretka

Sporedne teme

Djelo obrađuje nekoliko značajnih sporednih tema:

• Kompleksni obiteljski odnosi između članova obitelji Glembaj
• Psihološka borba likova s vlastitim identitetom
• Klasni sukobi i društvene promjene
• Emotivna previranja i ljubavni trokuti
• Problem morala i etike u višim društvenim slojevima

Ideja djela

Osnovna ideja drame je prikaz neminovnog propadanja aristokracije kroz:

• Kritiku društvenog sustava
• Analizu psiholoških posljedica promjena
• Prikaz sukoba između tradicije i modernosti
• Preispitivanje moralnih vrijednosti plemstva

Motivi i simboli povezani s temom

• Agonija kao simbol propadanja
• Salon kao mikrokozmos društva
• Obiteljski portreti kao simboli prošlosti
• Novac kao simbol moći i propasti
• Umjetnost kao sredstvo eskapizma

Kompozicija djela

Kompozicija drame “U agoniji” slijedi klasičnu dramsku strukturu s pet činova koja kroz precizno osmišljene scene gradi psihološku napetost među likovima. Krleža koristi zvukove i glasove kao implicitne označitelje mentalnih stanja likova stvarajući višeslojnu dramsku teksturu.

Uvod

Prvi čin postavlja temeljnu dramsku situaciju kroz predstavljanje Laure Lenbach zatočene u nesretnom braku s propalom barunom Lenbachom. Uvodni dijalozi otkrivaju složene odnose između glavnih likova te njihove društvene i osobne antagonizme. Krleža vješto uspostavlja atmosferu tjeskobe kroz suptilne zvučne efekte poput kucanja sata i udaljenih gradskih zvukova.

Zaplet

Zaplet se razvija kroz Laurinu rastuću naklonost prema advokatu Križovcu dok se istovremeno bori s propadanjem svog braka. Dramska napetost raste kroz:

• Lenbachovo problematično ponašanje i alkoholizam
• Križovčevu neodlučnost i dvosmislen odnos prema Lauri
• Financijske probleme koji pritišću sve likove

Vrhunac

Dramski vrhunac nastupa Lenbachovim samoubojstvom koje djeluje kao katalizator za razotkrivanje istinske prirode odnosa između Laure i Križovca. Scena je obilježena:

• Zvukom pucnja koji prekida noćnu tišinu
• Laurinom emotivnom reakcijom
• Križovčevim distanciranjem od situacije

Rasplet

Rasplet drame donosi konačno razočaranje kroz Laurino suočavanje s Križovčevom pravom prirodom. Krleža majstorski koristi simboliku razbijenog porculana kao metaforu za:

• Slom Laurinih iluzija
• Propast građanske klase
• Nemogućnost istinske ljubavi u materijalističkom društvu

Zaključak

Završne scene potvrđuju tragičnu prirodu drame kroz Laurin slom i konačno razumijevanje vlastite pozicije. Krleža zaokružuje dramsku strukturu vraćanjem na početnu atmosferu tjeskobe ali sada s potpuno promijenjenim značenjem za glavni lik.

Kratki sadržaj

Drama “U agoniji” otkriva tragičnu priču o bračnom paru Lenbach kroz intenzivna 24 sata njihovog života. Radnja započinje u krojačkom salonu “Mercure Galant” barunice Laure Lenbach, gdje ona radi kako bi preživjela nakon propasti aristokracije.

Laura je zarobljena u nesretnom braku s barunom Lenbachom, bivšim austrougarskim časnikom koji se odao alkoholu i kockanju. Njihov brak predstavlja simbol propadanja plemstva nakon raspada Austro-Ugarske monarhije. U Laurin život ulazi advokat dr. Ivan pl. Križovec, s kojim razvija intimnu vezu tražeći izlaz iz svoje teške situacije.

Dramska napetost raste kroz tri ključne scene:

1. Prva scena: Laura i Križovec vode intiman razgovor u salonu, prekinut dolaskom pijanog Lenbacha
2. Druga scena: Lenbach otkriva svoje financijske probleme i prijeti samoubojstvom
3. Treća scena: Nakon Lenbachovog samoubojstva, Laura doživljava emotivni slom shvativši Križovčevu hladnoću i površnost

Sporedni likovi poput grofice Madeleine Petrovne, ruske emigrantkinje koja radi kao manikirka, i gluhonijemog prosjaka dodatno naglašavaju društvene promjene i klasno raslojavanje. Drama završava Laurinim suočavanjem s brutalnošću svoje stvarnosti, bez romantičnih iluzija o ljubavi i boljem životu.

Redoslijed događaja

Drama se odvija u Crvenom salonu kuće Ignjata Glembaya tijekom jedne ljetne noći 1913. godine. Radnja prvog čina strukturirana je kroz nekoliko ključnih trenutaka:

Proslava godišnjice

• Okupljanje uzvanika povodom obilježavanja godišnjice tvrtke “Glembay Ltd.”
• Atmosfera napetosti u patricijskoj kući Glembayevih
• Povratak Leonea nakon 11 godina izbivanja

Razgovor Leone – Angelika

• Intimna diskusija o obiteljskim portretima
• Izražena erotska napetost između Leonea i udovice njegovog brata
• Angelikino preispitivanje obiteljske povijesti

Sukob s dr. Silberbrandtom

• Silberbrandtov zahtjev za povlačenjem Leoneovih optužbi
• Razotkrivanje afere između Silberbrandta i barunice Castelli
• Leoneovo odbijanje kompromisa

Kulminacija večeri

• Eskalacija sukoba između Leonea i Ignjata
• Ignjatova obrana barunice Castelli
• Napad na uspomenu Leoneove majke

Svaki od ovih trenutaka gradi dramsku napetost koja će eskalirati u kasnijim činovima kroz složene obiteljske odnose i moralne dileme. Krleža majstorski koristi vremensku kompresiju radnje kako bi pojačao intenzitet sukoba među likovima.

Analiza likova

Drama “U agoniji” predstavlja složene karaktere kroz njihove psihološke profile i međusobne odnose. Krleža majstorski gradi likove kroz njihove dijaloge i postupke, stvarajući vjerodostojne osobnosti koje odražavaju društvene promjene svog vremena.

Glavni likovi

Laura Lehotzky-Glembay predstavlja centralnu figuru drame, plemkinju zatočenu između prošlosti i sadašnjosti. Karakteriziraju je:

• Snažan unutarnji konflikt između društvenog položaja i stvarnosti
• Borba za ekonomsku neovisnost kroz rad u modnom salonu
• Kompleksan odnos prema vlastitoj prošlosti i obitelji Glembay

Dr. Ivan Križovec utjelovljuje pragmatičnog intelektualca novog doba. Njegove karakteristike su:

• Prilagodljivost novim društvenim okolnostima
• Emotivna distanciranost i racionalnost
• Diplomatski pristup problemima

Sporedni likovi

Silberbrandt djeluje kao vanjski promatrač događaja koji:

• Pruža medicinsku pomoć protagonistima
• Unosi element objektivnosti u dramsku radnju
• Predstavlja glas razuma u kaotičnim situacijama

Odnosi između likova

Dinamika odnosa među likovima gradi se kroz:

• Odražavaju klasne razlike
• Pokazuju sukob starih i novih društvenih vrijednosti
• Naglašavaju psihološku kompleksnost likova

Stil i jezik djela

Drama “U agoniji” predstavlja vrhunac Krležinog dramskog izraza kroz rafinirani stil i složenu jezičnu strukturu. Krleža koristi bogati književni izričaj kako bi precizno oslikao psihološke profile likova i društvene okolnosti međuratnog razdoblja.

Stilske figure i izražajna sredstva

Krleža majstorski koristi raznovrsne stilske figure za pojačavanje dramskog intenziteta. Metafore i simboli prožimaju dijaloge između Laure i Križovca, dok ironija naglašava društvenu kritiku. Didaskalije su bogate opisima koji stvaraju atmosferu i dodatno karakteriziraju likove kroz njihove geste i ponašanje.

Narativne tehnike

Dramska napetost gradi se kroz precizno strukturirane dijaloge i monologe. Krleža koristi tehniku postupnog otkrivanja informacija kroz razgovore likova, stvarajući slojeve značenja i psihološke karakterizacije. Retrospektivno pripovijedanje omogućuje uvid u prošlost likova, dok se sadašnjost odvija u realnom vremenu.

Ton i atmosfera

Dominantan ton drame je mračan i tjeskobni, odražavajući unutarnje nemire likova i društvenu dezintegraciju. Atmosfera salona “Mercure Galant” stvara osjećaj klaustrofobije i društvenog propadanja. Krleža vješto manipulira izmjenama napetosti i odmora kroz dramski tekst, održavajući emotivni intenzitet do samog kraja.

Simbolika i motivi

Drama “U agoniji” obiluje bogatom simbolikom koja pojačava psihološku napetost i društvenu kritiku. Svaki element u drami nosi dublje značenje koje se isprepliće s glavnim temama propasti aristokracije i ljudskih odnosa.

Simboli u djelu

• Salon “Mercure Galant”: Predstavlja lažni sjaj propalog plemstva. Prostor ispunjen kopijama umjetnina i luksuznim predmetima simbolizira očajnički pokušaj održavanja privida nekadašnje slave.
• Razbijeni džepni sat: Simbolizira propast baruna Lenbacha. Pokvareni mehanizam sata odražava njegov slomljeni život i gubitak kontrole nad vremenom.
• Porculanski predmeti: Krhkost porculana predstavlja lomljivost društvenog položaja i ljudskih odnosa u drami.

Motivi

• Propadanje aristokracije
• Alkoholizam i kockanje
• Bračna nevjera
• Financijska propast
• Društvena izolacija
• Klasne razlike

Alegorija i metafora

• Krojački salon: Alegorija društvenog pada – plemkinja postaje krojačica
• Pijanstvo: Metafora za bijeg od stvarnosti
• Noćne scene: Metafora za mračno stanje društva i duše likova
• Novac: Metafora moći i društvenog statusa

Povijesni, društveni i kulturni kontekst

Književna djela u hrvatskoj lektiri duboko su ukorijenjena u povijesnom kontekstu hrvatskog društva. Krležina drama “U agoniji” nastala je u specifičnom razdoblju između dva svjetska rata, kada je hrvatsko plemstvo doživljavalo značajne društvene i ekonomske promjene.

Povijesni elementi u drami odražavaju se kroz:

• Smještanje radnje u period nakon Prvog svjetskog rata
• Prikaz propasti aristokracije i građanskog društva
• Reference na austro-ugarsku prošlost kroz likove
• Odraz političkih previranja tog vremena

Društveni kontekst drame manifestira se kroz složene odnose između različitih društvenih slojeva:

Kulturni elementi posebno su vidljivi kroz:

• Korištenje njemačkog jezika među plemstvom
• Reference na aristokratske običaje
• Simboliku salona “Mercure Galant”
• Prikaz zagrebačke visoke kulture

Drama “U agoniji” predstavlja složenu sliku društvenih promjena kroz intimnu dramu pojedinaca, gdje se osobne sudbine isprepliću s većim povijesnim procesima. Krleža majstorski povezuje individualne tragedije s kolektivnim iskustvom propadanja jednog društvenog poretka, stvarajući univerzalnu priču o ljudskoj prirodi u vremenu velikih promjena.

Kroz višeslojnu strukturu djela, autor kritički sagledava društvene odnose svog vremena, posebno naglašavajući kontrast između starih aristokratskih vrijednosti i novih društvenih okolnosti. Ova drama nije samo povijesni dokument već i umjetnički prikaz vječnih tema poput ljubavi, izdaje i društvene pravde.

Interpretacija i kritički osvrt

Drama “U agoniji” prikazuje složenu psihološku studiju propadanja aristokracije kroz intimnu priču bračnog para Lenbachovih. Barunica Laura, nekad pripadnica visokog društva, prisiljenja je raditi kao krojačica u salonu “Mercure Galant” dok njen suprug barun Lenbach tone sve dublje u alkoholizam i kockanje.

Krležin prikaz društvene dezintegracije manifestira se kroz nekoliko ključnih elementa:

• Psihološka karakterizacija likova: Laura je portretirana kao snažna žena zarobljena u toksičnom braku dok Lenbach predstavlja simbol propadajuće aristokracije
• Društvena kritika: Kroz propast plemićke obitelji Krleža secira društvene promjene poslijeratnog razdoblja
• Simbolika prostora: Salon “Mercure Galant” služi kao metafora za lažni sjaj propalog plemstva

Dramski sukob građen je na kontrastu između:

Krleža majstorski gradi atmosferu klaustrofobije i beznađa kroz precizno strukturirane dijaloge prožete gorčinom. Intimna drama bračnog para prerasta u alegoriju društvene transformacije gdje tradicionalne vrijednosti i privilegije ustupaju mjesto novom poretku.

Posebno je značajna psihološka dimenzija likova – Laura nije tek žrtva okolnosti već kompleksna osobnost koja se aktivno bori za svoje dostojanstvo. Lenbach pak predstavlja arhetip propalog aristokrata koji vlastitu nemoć kompenzira nasiljem i samodestrukcijom.

Tematske razine drame:

• Propast aristokracije
• Bračna kriza
• Klasni sukob
• Psihološka dezintegracija
• Društvene promjene

Drama “U agoniji” tako nadilazi okvire običnog prikaza bračne krize te postaje relevantna kritika društva i vremena, jednako aktualna danas kao i u trenutku nastanka.

Vlastiti dojam i refleksija

Vlastiti dojam u književnoj interpretaciji predstavlja osobni doživljaj teksta koji se formira kroz individualno čitateljsko iskustvo. Književna djela poput “U agoniji” potiču različite interpretacije ovisno o čitateljevom životnom iskustvu socijalnom kontekstu.

Refleksija u drami “U agoniji” manifestira se kroz:

• Autopredodžbe likova – Laura preispituje svoj društveni položaj nakon gubitka statusa
• Heteropredodžbe – Drugi likovi projiciraju svoje viđenje aristokracije kroz odnos prema Lauri
• Unutarnje monologe – Psihološka stanja likova otkrivaju se kroz njihova razmišljanja
• Društvenu kritiku – Preispitivanje vrijednosti i normi tadašnjeg društva

Književna interpretacija drame “U agoniji” uključuje nekoliko ključnih razina analize:

Kontekstualno razumijevanje omogućava dublje shvaćanje višeslojnosti djela kroz povezivanje osobnih dojmova s povijesnim činjenicama. Drama tako postaje ogledalo društvenih previranja koja nadilaze svoje vrijeme stvarajući univerzalne poruke o ljudskoj prirodi promjenama društvenih vrijednosti.

• Osobnu identifikaciju s likovima
• Razumijevanje društvenih odnosa
• Prepoznavanje univerzalnih tema
• Povezivanje s aktualnim društvenim pitanjima