“Vrućica od žene” je poznato djelo Luka Paljetka koje je osvojilo brojne čitatelje svojom jedinstvenom perspektivom o ljubavi i strasti. Kroz stihove i metafore pjesnik stvara intenzivan portret žudnje koja prožima svaki redak.
“Vrućica od žene” je ljubavna poema Luke Paljetka objavljena 1983. godine koja istražuje temu strastvene ljubavi kroz pjesničke slike i metafore. Djelo je strukturirano kao niz pjesničkih slika koje grade atmosferu erotske napetosti i čežnje.
Ova lektira predstavlja važan dio hrvatske književnosti i često se analizira u srednjoškolskom obrazovanju zbog svoje umjetničke vrijednosti i kompleksnog prikaza ljubavnih osjećaja. Paljetkovo majstorstvo u korištenju jezika i stilskih figura čini ovo djelo posebno zanimljivim za interpretaciju.
Uvod u lektiru
“Vrućica od žene” predstavlja jedno od značajnijih djela hrvatske književnosti koje progovara o snazi ljubavne strasti kroz bogate pjesničke slike. Ova poema donosi intenzivan doživljaj ljubavnog zanosa ispričan kroz sofisticirani pjesnički izričaj.
Autor
Luko Paljetak, rođen 1943. godine u Dubrovniku, istaknuti je hrvatski pjesnik, dramski pisac, esejist i prevoditelj. Njegov bogati književni opus obuhvaća više od 100 objavljenih djela, među kojima “Vrućica od žene” zauzima posebno mjesto. Paljetkovo akademsko obrazovanje na Filozofskom fakultetu u Zadru značajno je utjecalo na njegov književni izraz.
| Ključne informacije o autoru | |
|---|---|
| Godina rođenja | 1943. |
| Mjesto rođenja | Dubrovnik |
| Obrazovanje | Filozofski fakultet Zadar |
| Broj objavljenih djela | 100+ |
| Književne forme | poezija, drama, eseji |
Žanr i književna vrsta
“Vrućica od žene” pripada žanru ljubavne poeme s elementima lirske poezije. Djelo karakterizira:
- Bogata metaforika isprepletena erotskim motivima
- Ritmička struktura s pravilnim izmjenama stihova
- Lirski subjekt koji progovara iz perspektive zaljubljenog muškarca
- Kompozicijska cjelovitost kroz povezane pjesničke slike
- Stilske figure poput metafora personifikacija hiperbola
Posebnost ovog djela leži u spoju tradicionalne forme poeme s modernim pjesničkim izrazom koji stvara jedinstvenu umjetničku cjelinu.
Mjesto i vrijeme
Radnja poeme “Vrućica od žene” smještena je u urbano okruženje, što stvara snažan kontrast s djelom “Družba Pere Kvržice” koje se odvija u seoskom ambijentu. Kroz stihove se naziru obrisi grada s njegovim ulicama, trgovima i zgradama, iako točna lokacija nije eksplicitno navedena.
Vrijeme radnje nije precizno definirano, no atmosfera i motivi sugeriraju suvremeno doba, točnije period 1980-ih kada je djelo nastalo. Pjesnički subjekt svoje osjećaje proživljava kroz različita doba dana:
- Jutro: Period buđenja strasti i prvih misli o voljenoj ženi
- Dan: Vrhunac žudnje i ljubavne čežnje
- Večer: Trenutci intimnih susreta i posebno intenzivnih emocija
- Noć: Doba najdubljih promišljanja i erotskih fantazija
Za razliku od “Družbe Pere Kvržice” gdje je vrijeme precizno određeno početkom lipnja, Paljetak namjerno ostavlja vremenske odrednice fluidnima. Ova neodređenost vremena doprinosi univerzalnosti ljubavnog iskustva opisanog u poemi, stvarajući dojam bezvremenosti strastvene ljubavi.
Urbani prostor služi kao pozornica za razvoj intenzivnih emocija, gdje grad postaje svjedokom unutarnje borbe lirskog subjekta. Gradski ambijent s njegovim svjetlima, sjenama i zvukovima stvara atmosferu koja pojačava doživljaj ljubavne vrućice.
Tema i ideja djela
“Vrućica od žene” predstavlja kompleksno pjesničko djelo koje istražuje duboke strasti ljudske prirode kroz prizmu erotske želje i njenih posljedica. Pjesma se bavi odnosom muškarca prema ženi kao objektu strasti koja istovremeno privlači i uništava.
Glavna tema
Središnja tema djela je erotska strast i njen razarajući utjecaj na muškarca. Pjesnički subjekt proživljava intenzivnu želju koja ga dovodi do ruba ludila, pretvarajući ga u zarobljenika vlastitih nagona. Žena je prikazana kao fatalni element koji izaziva nekontrolirane strasti i duboke patnje u muškarcu.
Sporedne teme
Psihološki aspekti strasti:
- Gubitak kontrole nad razumom zbog snažnih osjećaja
- Mentalna dezintegracija uzrokovana neobuzdanom željom
- Unutarnji sukob između razuma i strasti
Moralni konflikti:
- Borba s osjećajem grijeha i moralnim normama
- Iskušenje zabranjenog užitka
- Sukob između društvenih očekivanja i osobnih želja
Ideja djela
Osnovna ideja djela leži u prikazu destruktivne snage erotske ljubavi koja preuzima kontrolu nad čovjekom. Pjesnik kroz intenzivne pjesničke slike predstavlja borbu između tjelesnog i duhovnog, pokazujući kako strast može dovesti do potpunog gubitka identiteta.
Motivi i simboli povezani s temom
- Vatra (simbol strasti i želje)
- Krv (predstavlja životnu energiju i destrukciju)
- Lomača (simbol samouništenja)
- Demon (metafora za nekontroliranu strast)
| Simbolička razina | Značenje |
|---|---|
| Vrućica | Stanje potpune obuzetosti strastima |
| Žena | Izvor želje i patnje |
| Tijelo | Poprište borbe između nagona i razuma |
| Noć | Vrijeme najintenzivnijih žudnji |
Kompozicija djela
Kompozicija pjesme “Vrućica od žene” slijedi tradicionalnu formu soneta s jasno definiranom strukturom i ritmom. Pjesma je napisana u jedanaestercu koji stvara ujednačen ritam kroz cijelo djelo.
Uvod
Sonet započinje s dva katrena koji uvode glavnu temu strastvene ljubavi. Prvi katren postavlja scenu opisujući intenzitet osjećaja kroz metaforu vrućice, dok drugi razvija sliku unutarnjeg nemira lirskog subjekta.
Zaplet
Središnji dio pjesme karakterizira obgrljena rima u katrenima (abba abba), što dodatno naglašava dramatičnost sadržaja. Pjesnik koristi snažne motive poput “krvavog demona želje” za prikaz rastućeg intenziteta osjećaja.
Vrhunac
Tercine donose kulminaciju pjesničkog izraza kroz shemu abb abb. Ovaj dio soneta sadrži najintenzivnije pjesničke slike i metafore koje opisuju vrhunac strasti lirskog subjekta.
Rasplet
Struktura soneta se u završnom dijelu vraća tradicionalnoj formi s dva terceta. Pjesnički izraz postaje konkretniji, a metafore izravnije opisuju stanje lirskog subjekta.
Zaključak
Formalna disciplina soneta stvara značajan kontrast s emotivnim nabojem pjesme. Ova napetost između stroge forme i intenzivnog sadržaja predstavlja jedno od ključnih obilježja kompozicije djela.
| Element kompozicije | Karakteristike |
|---|---|
| Forma | Sonet |
| Stih | Jedanaesterac |
| Rima u katrenima | Obgrljena (abba abba) |
| Rima u tercinama | abb abb |
Kratki sadržaj
Pjesma “Vrućica od žene” Tina Ujevića intenzivna je lirska ispovijed u formi soneta koja predstavlja muškarčevu opsjednutost ženskim likom. Pjesnik kroz jedanaesterce stvara snažne vizualne slike koje opisuju razornu strast i demonsku prirodu ženske figure.
Središnji motiv pjesme je fatalna žena, prikazana kao “krvav demon želje” koja muškarca vodi u:
- Ludost
- Smrt
- Grijeh
- Bjesnoću
Pjesničke slike grade se kroz nekoliko ključnih elemenata:
| Element | Simbolika |
|---|---|
| Vatra pakla | Intenzivna strast |
| Lomača | Izgarajuće tijelo muškarca |
| Slabo tijelo | Ranjivost pred željom |
| Okaljano suđe | Grešnost i pad |
Sonet koristi bogatu metaforiku povezanu s vatrom i demonskim silama, stvarajući atmosferu intenzivne strasti koja prelazi u opsesiju. Ženski lik djeluje kao katalizator koji izaziva snažne emotivne i fizičke reakcije kod lirskog subjekta, pretvarajući njegovu žudnju u svojevrsnu bolest – “vrućicu” koja ga istovremeno privlači i uništava.
Struktura pjesme prati klasičnu formu soneta s dva katrena i dvije tercine, dok rima i ritam podržavaju gradaciju osjećaja od početne privlačnosti do konačnog predavanja razornoj strasti.
Redoslijed događaja
Pjesma “Vrućica od žene” ne prati klasični linearni narativni tok, već se razvija kroz pjesničke slike koje grade emotivnu progresiju. Događaji se odvijaju u nekoliko ključnih faza:
- Početna opčinjenost
- Lirski subjekt postaje svjestan intenzivne privlačnosti prema ženi
- Žudnja se manifestira kroz prve znakove “vrućice”
- Razum počinje gubiti kontrolu nad osjećajima
- Eskalacija strasti
- Žena se transformira u “krvavog demona želje”
- Tijelo lirskog subjekta postaje “lomača”
- Čula se raspaljuju “divljim ilinštakom”
- Vrhunac unutarnjeg sukoba
- Borba između tjelesne žudnje i duhovne patnje
- Transformacija ljubavne čežnje u destruktivnu silu
- Osjećaj gubitka kontrole nad vlastitim bićem
- Stanje delirijuma
- Potpuna dominacija strasti nad razumom
- Fizička manifestacija “vrućice”
- Predaja iracionalnim porivima
Pjesnička struktura soneta stvara okvir za ove faze, gdje svaka strofa predstavlja novi stupanj intenziteta osjećaja. Kroz jedanaesterce se gradi ritmička napetost koja prati emotivnu progresiju lirskog subjekta.
| Faza | Pjesnička slika | Simbolika |
|---|---|---|
| 1. | Opčinjenost | Buđenje strasti |
| 2. | Demon želje | Razorna snaga ljubavi |
| 3. | Lomača tijela | Samouništenje |
| 4. | Vrućica | Vrhunac patnje |
Analiza likova
Analiza likova u pjesmi “Vrućica od žene” Tina Ujevića razotkriva kompleksnu dinamiku između dva ključna karaktera. Pjesnička struktura soneta stvara intenzivan okvir za prikaz njihovih osobnosti i međusobnih odnosa.
Glavni likovi
Pjesnik-pripovjedač dominira djelom kao glavni lik koji proživljava intenzivne emocije. On je:
- Muškarac obuzet strastima
- Žrtva vlastite opsesije
- Podložan snažnim fizičkim reakcijama
- Razapet između želje i razuma
Ženski lik predstavljen je kao:
- “Krvav demon želje”
- Fatalna figura koja izaziva destrukciju
- Nosilac demonskih karakteristika
- Metafora za opasnu strast
Sporedni likovi
U “Vrućici od žene” ne postoje sporedni likovi. Pjesma se fokusira isključivo na dihotomiju između:
- Muškog subjekta koji pati
- Ženske figure koja izaziva patnju
Odnosi između likova
Odnos između dva lika karakteriziraju:
| Aspekt odnosa | Manifestacija |
|---|---|
| Fizički | Intenzivna privlačnost |
| Emotivni | Opsesivna strast |
| Psihološki | Destruktivna ovisnost |
| Simbolički | Borba između želje i razuma |
- Neprestanu izmjenu privlačnosti i odbojnosti
- Gradaciju osjećaja od žudnje do ludila
- Transformaciju ljubavi u opsesiju
- Dominaciju iracionalnog nad racionalnim
Stil i jezik djela
“Vrućica od žene” odlikuje se jedinstvenim stilskim izrazom koji kombinira tradicionalnu formu soneta s intenzivnim pjesničkim jezikom. Pjesma koristi jedanaesterac kao osnovni metrički obrazac koji stvara ritmičku strukturu kroz cijelo djelo.
Stilske figure i izražajna sredstva
Pjesma obiluje snažnim stilskim figurama koje grade intenzitet izraza:
- Metafore: “krvav demon želje” predstavlja ženski lik
- Simboli: vatra pakla simbolizira strast lomača označava uništenje
- Personifikacija: “plamti zjena” daje ljudske osobine neživim stvarima
- Hiperbole: “kipi mi u krvi” naglašava intenzitet osjećaja
- Gradacija: razvoj osjećaja od privlačnosti do destrukcije
Narativne tehnike
Pjesnički izraz koristi nekoliko ključnih narativnih tehnika:
- Unutarnji monolog lirskog subjekta
- Izmjena perspektiva između sadašnjosti i budućnosti
- Fragmentarno prikazivanje događaja
- Retrospektivni elementi u tercinama
- Simultano prikazivanje fizičkih i emotivnih stanja
Ton i atmosfera
- Emotivni naboj: intenzivne emocije prožimaju svaki stih
- Mračna atmosfera: simboli pakla vatre demonskih sila
- Napetost: stalna izmjena između privlačnosti i destrukcije
- Erotski elementi: senzualni motivi isprepleteni s motivima patnje
- Dramatičnost: naglašena kroz promjene ritma rima
Simbolika i motivi
“Vrućica od žene” Tina Ujevića bogata je pjesnička kompozicija prožeta snažnom simbolikom koja istražuje dubine ljudske strasti. Kroz pažljivo odabrane motive stvara se intenzivna atmosfera koja oslikava unutarnji sukob lirskog subjekta.
Simboli u djelu
Središnji simboli u pjesmi grade složenu mrežu značenja:
- Žena kao “krvav demon želje” simbolizira fatalnu privlačnost koja vodi u propast
- Vatra kroz “lomaču tijela” predstavlja nezaustavljivu strast koja izjeda lirskog subjekta
- Pakao (“od ploti mi nema pakao sto luđe”) označava vrhunac mučnine zbog neobuzdane žudnje
- Ilinštak kao simbol vrhunca ljetne žege pojačava osjećaj vreline strasti
Motivi
Pjesma razvija nekoliko dominantnih motiva:
- Tjelesna strast izražena kroz “grč lomače”
- Demonska priroda žene kao izvor patnje
- Ludilo i gubitak kontrole nad razumom
- Grešnost i moralni pad lirskog subjekta
Alegorija i metafora
- Alegorijski prikaz žene kao destruktivne sile
- Metafora vatre kao simbola neobuzdane strasti
- Usporedba tijela s “okaljanim suđem”
- Personifikacija želje kroz demonske karakteristike
Povijesni, društveni i kulturni kontekst
Pjesma “Vrućica od žene” objavljena je 1933. godine u zbirci “Ojađeno zvono”, u razdoblju značajnih društvenih previranja u Hrvatskoj. Tin Ujević stvara ovo djelo u kasnoj fazi svog stvaralaštva, kada njegov pjesnički izraz doživljava transformaciju u pristupu određenim temama.
Društveni kontekst 1930-ih godina obilježava izrazita neravnopravnost spolova. Žene su živjele u okvirima patrijarhalnog društva s ograničenim ulogama:
- Kućanske obveze
- Briga o djeci
- Podređenost muškarcu
- Ograničena društvena prava
Emancipacijski pokreti žena, iako prisutni od kraja 19. stoljeća, još nisu dostigli svoj puni zamah u Hrvatskoj. Kroz motiv erosa i strasti, pjesma reflektira dominantnu mušku perspektivu tog vremena, prikazujući ženu kao objekt žudnje i izvor nemira.
| Aspekt | Karakteristike razdoblja 1930-ih |
|---|---|
| Društveno uređenje | Patrijarhalno |
| Status žena | Podređen |
| Književni izraz | Muška perspektiva |
| Društveni pokreti | Rani feminizam |
Kulturni kontekst pjesme odražava tradicionalne vrijednosti međuratnog razdoblja, gdje se sukobljavaju konzervativni društveni obrasci s modernističkim umjetničkim tendencijama. Ujević kroz pjesnički izraz preispituje ustaljene norme, stvarajući napetost između društvenih očekivanja i individualnih strasti.
Interpretacija i kritički osvrt
Ujevićeva pjesma “Vrućica od žene” predstavlja složenu mrežu erotskih motiva isprepletenih s dubokom psihološkom analizom muško-ženskih odnosa. Kritičari ističu nekoliko ključnih elemenata koji čine ovu pjesmu posebno značajnom u kontekstu hrvatske književnosti 1930-ih godina.
Simbolička razina djela očituje se kroz snažne metafore:
- Vatra kao simbol neobuzdane strasti
- Demon kao prikaz fatalne ženske figure
- Vrućica kao metafora za destruktivnu snagu ljubavi
- Krv kao simbol životne energije i erosa
Pjesnički izraz karakterizira intenzitet emocija kroz nekoliko razina:
| Razina | Karakteristike |
|---|---|
| Formalna | Sonetna struktura s jedanaestercima |
| Stilska | Bogata metaforika i simbolika |
| Tematska | Erotska opsesija i fatalna privlačnost |
| Psihološka | Borba između nagona i razuma |
Kritičari posebno naglašavaju Ujevićev odmak od tradicionalnog prikaza žene. Umjesto idealizirane figure, žena postaje “krvav demon želje” – aktivna sila koja izaziva kaos u muškoj psihi. Ova transformacija predstavlja značajan odmak od petrarkističke tradicije ljubavne poezije.
Interpretatori prepoznaju nekoliko dominantnih motiva:
- Opsesivna priroda erotske privlačnosti
- Demonizacija ženskog principa
- Destruktivna snaga strasti
- Gubitak kontrole nad razumom
Pjesma se izdvaja svojom stilskom kompleksnošću gdje formalna disciplina soneta stvara kontrast s emotivnim nabojem sadržaja. Kritičari ističu ovu dihotomiju kao jedan od ključnih umjetničkih dosega djela.
Vlastiti dojam i refleksija
“Vrućica od žene” predstavlja izvanredan primjer Ujevićeve sposobnosti da kroz sonetnu formu prikaže intenzitet ljubavne strasti. Pjesnički izraz stvara gotovo opipljivu napetost između fizičke privlačnosti i psihološke destrukcije, gdje svaki stih pulsira sirovom energijom emocija.
Posebno je fascinantna pjesnikova odluka da ženski lik prikaže kao demonsku figuru. Ova karakterizacija odražava duboku ambivalentnost prema ženskoj prirodi – istovremeno privlačnoj i razornoj. Kroz metaforu “krvavog demona želje” Ujević stvara arhetipski prikaz fatalne žene koja nadilazi granice običnog ljubavnog objekta.
Formalna struktura soneta stvara iznenađujući kontrast sa sirovošću emocija:
- Disciplinirana forma naglašava kaotičnu prirodu strasti
- Jedanaesterac daje ritam koji podsjeća na ubrzani puls zaljubljenog
- Rima pojačava muzikalnost i intenzitet pjesničkog izraza
Simbolika vatre i pakla posebno je efektna u građenju atmosfere neobuzdane strasti. Pjesnik vješto koristi ove motive za prikaz unutarnjeg pakla kroz koji prolazi lirski subjekt, stvarajući snažan emotivni naboj koji čitatelja uvlači u vrtlog destruktivnih osjećaja.
Odnos između muškarca i žene prikazan je kroz prizmu patološke ovisnosti – vrućica postaje metafora za stanje potpune podređenosti objektu žudnje. Ova interpretacija otvara prostor za psihološko čitanje pjesme kao studije opsesivne ljubavi koja prelazi u mentalno rastrojstvo.
